Apstinenti koji su prekjuče odlučili da glasaju i birači Demokratske partije socijalista (DPS) koji su vjernici SPC, ključno su uticali na rezultat izbora prema kojem partija Mila Đukanovića poslije tri decenije nema većinu za formiranje vlasti.
To pokazuju prve analize prekjučerašnjih parlamentarnih izbora na koje je izašlo čak 76,65 odsto upisanih birača, iako su sva istraživanja javnog mjenja - bilo javno publikovana ili ona za partijske potrebe - pokazivala da izlaznost neće biti iznad 69 odsto.
Na izbore 2016. izašlo je 73, 43 odsto birača, što je za oko 25.700 birača manje nego što je prekjuče glasalo, dok je izlaznost 2012. bila još manja, 70,4 procenta.
Osim visoke izlaznosti, na ovakav izborni rezultat presudno je uticala Đukanovićeva odluka da se usvoji Zakon o slobodi vjeroispovijesti i najava pravljenja partijske crkve.
Kao rezultat, DPS je osvojio oko 15 hiljada glasova manje nego na izborima 2016. koji se nijesu prelili SD-u ili SDP-u, dok su savezi predvođeni Demokratama i posebno DF-om značajno popravili svoj rezultat u odnosu na prethodne izbore.
Iz toga se može zaključiti da je dio birača DPS-a i istovremeno vjernika SPC-a glasao za političke strukture predvođene Zdravkom Krivokapićem i Aleksom Bečićem.
Amfilohije je 1997. godine doveo Mila, a sada je Amfilohije srušio Mila, kratko je prokomentarisao sagovornik “Vijesti” iz DF-a.
Treći faktor koji je uticao na rezultat DPS-a izvjesno su i brojne korupcionaške afere bez epiloga, od kojih je najznačajnija afera “Koverta”.
Moguće je da je od toga najviše profitirala URA, čija je kampanja bila fokusirana upravo na dvije poruke - na borbu protiv korupcije i na to da neće praviti nikakav postizborni savez sa DPS-om.
DPS sa tradicionalnim partnerima, u koje je Đukanović svrstao i SDP, ne bi mogao do 41. mandata ni da je jedna od dvije stranke hrvatske manjine prešla cenzus. U tom slučaju, kako pokazuju prve analize, DPS bi osvojio 29. umjesto 30 mandata.
To možda pokazuje da je partija u padu ovoga puta bila okrenuta samo sebi u pokušaju da prigrabi što više glasova, uključujući i lojalne partnere. Da nije tako, izbornim inženjeringom je mogla nabildovati HGI ili Hrvatsku reformsku stranku, slično kao na izborima 2016, kada je HGI dobijao glasove u pljevaljskim ili beranskim selima.
Za DPS je, prema podacima DIK, prekjuče glasalo 143.548 birača pa je ta partija pala na 30 sa 36 mandata iz 2016, kada je imala podršku 158.450 birača.
Prekjučerašnji rezultat je daleko najgori rezultat od rascjepa 1997. godine. Za tu stranku redovno je glasalo u prosjeku 160 do 165 hiljada birača.
Na drugoj strani, savez predvođen Demokratama porastao je za dva mandata dok je koalicija predvođena DF-om osnažena za devet mandata.
Demokrate su prije četiri godine dobile podršku 38.327 građana ili 10,01 procenata, dok je prekjuče savez predvođen Bečićem narastao na 12,53 odsto podrške (51.297 glasova).
DF je 2016. godine imao 77.784 glasova ili 20,32 odsto podrške, dok je koalicija Za budućnost Crne Gore narasla na 32,55 odsto (133.267 glasova). Pored stranke koju vodi Marko Milačić, u tu koaliciju su ušli SNP i Ujedinjena Crna Gora nastala iz Demosa koji su 2016 bile dio koalicije Ključ. Ključ je činila i URA, a koja je juče osvojila 5,53 odsto glasova (22.649).
Za koaliciju Ključ prije četiri godine glasalo je 11,05 procenata (42.925) birača.
Biračima građanskih partija za državu korupcija opasnija od SPC
Raspodjela glasova u građanskom, procrnogorskom biračkom tijelu jasno ukazuje da veći dio tih birača, korupciju i sve pošasti za koje je odgovorna DPS vidi kao veću opasnost za državu Crnu Goru nego što je to SPC. URA koja je insistirala na priči o korupciji i kriminalu osvojila je juče 5 mandata 5,53 odsto glasova (22.649), dok je SDP zaokružilo 3,14 odsto birača(12.839). I dok je SDP sada slao poruku da neće sa DF-om, prije četiri godine je bio grlatiji o vladavini prava i borbi protiv korupcije. Ta partija je tada imala podršku 20.011, odnosno 5,23 odsto, i sada se zajedno sa DPS-im može smatrati najvećim gubitnikom izbora.
Na drugoj strani, korupcionaške afere nijesu mogle naškoditi SD-u Ivana Brajovića koji je prije četiri godine dobio dva mandata sa 12.472 ili 3, 26 odsto osvojenih glasova. SD je na prekjučerapnjim izborima osvojio mandat više sa 4,1 odsto podrške i oko 4.200 više osvojenih glasova
Bošnjaci i Albanci ojačali
Za razliku od političkih predstavnika hrvatske manjine koje nijesu prešle census, Bošnjačkoj i albanskim strankama je porasla podrška u odnosu na izbore 2016.
Tako su za BS prekjuče glasala 16.286 birača ili 3,98 odsto što joj je obezbijedilo i dodatni, treći mandat. Za BS je prije četiri godine glasalo 12. 089 glasača što je 3,16 odsto podrške.
Albanska lista sa 1,58 odsto podrške (6.488 bitača), i Albanska koalicija Jednoglasno sa 1,14 procenta glasova (4.675) osvojie su prekjuče po mandat.
Prije četiri godine samo je jedna od dvije albanske koalicije prešla census – Forca-DUA-Albanska alternativa sa osvojenih 4.854 glasa ili 1, 27 odsto podrške.
Bonus video:
