Koliko je vladajućoj eliti bio važan multietnički i multikulturni sklad, najbolje govori činjenica da su se manjinskim narodima bavili samo kad je to bilo neophodno zarad ubiranja političkih poena, a da niti jedan slučaj ratnog zločina nije završio time da je obezbijeđena pravda za žrtve i njihove porodice, ocijenila je koordinatorka programa za ljudska prava u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Tamara Milaš.
Nakon izbora 30. avgusta na kojima je pobijedila opozicija, desilo se nekoliko incidenata koje aktuelna vlast i partije tog korpusa pokušavaju da prikažu kao povratak u 90-e i širenje srpskog nacionalizma.
Kamenovana je islamska zajednica u Pljevljima, juče su u tom gradu na objektima Bošnjaka osvanuli srski nacionalni simboli, četiri ocila i natpisi “Turci”... Tokom predizborne kampanje u Beranama takođe su osvanuli nacionalistički grafiti, a policija i tužilaštvo do sada nisu istražili ni jedan slučaj što dio javnosti upućuje na sumnju da se radi o namjernim provokacijama. Cilj, je, kako se navodi, da se manjinski narodi i međunarodna zajednica zastraše novom vlašću u kojoj je Koalicija “Za budućnost” osvojila najveći broj mandata.
Predsjednik države i lider DPS-a Milo Đukanović je povodom optužbi opozicije da stoji iza nekih incidenata, kao u Pljevljima, te da izborne komisije hoće da mijenjaju ove rezultate kroz ponavljanje izbora, rekao da špekulacija nikad nije nedostajalo na političkoj sceni Crne Gore.
“Znate, špekulacija nikad nije nedostajalo na političkoj sceni Crne Gore. Sjetite se svih prethodnih godina koliko je bilo špekulacija na račun aktuelne vlasti i te su špekulacije uvijek bile sračunate da izazovu promjenu vlasti i da dovedu do promjene strateškog kursa kretanja Crne Gore. I sada kada su ovi izbori u pitanju, postojala je špekulacija kako će DPS braniti vlast svim sredstvima, nezavisno od izborne volje građana....”, rekao je on između ostalog u intervjuu za austrijsku ORF televiziju.
CGO tražio od Veljovića da bude proaktivniji
Tamara Milaš prenijela je da su oni zabrinuti zbog aktuelne situacije, posebno zbog izostanka adekvatne reakcije nadležnih organa.
“Danas smo uputili i poseban dopis direktoru Uprave policije (Veselinu Veljoviću) tražeći da nas izvijesti što preduzima i apelovali na njega da bude proaktivniji u preveniranju sličnih incidenata, a kako se ne bi stekao utisak da upravo institucije koje treba da ovo sankcionišu takve incidente, izostankom adekvatne reakcije, pospješuju. Uprava policije je dužna da utvrdi identitet svih lica koja čine fizičko nasilje, prijetnje, poniženja, zastrašivanja, uništavanje imovine i da ih procesuira”, rekla je ona.
Navodi da CGO najoštrije osuđuje, kako objašnjava, nasilničko ponašanje, govor mržnje i kršenje Ustava i zakona kroz niz incidenata.
“Ugrožavanjem pripadnika bilo koje nacije ili vjere, ili pak seksualne orijentacije, ugrožava se cjelokupno stanovništvo Crne Gore. U tom kontekstu, osobito nas brine izostanak adekvatne reakcije nadležnih institucija, i to prije svega Uprave policije jer njihova pasivnost ne doprinosi potrebnom ublažavanju izuzetne napetosti i osjećaja nesigurnosti kod svih građana i građanki, koji su posljednjih dana svjedočili nemilim scenama uživo ili putem medija koji o tome izvještavaju, “ kaže ona.
Crna Gora još uvijek nije jako multietničko društvo jer je upravo vlast DPS-a decenijama radila na sistemskom uspostavljanju zaborava kad je riječ o ratnim zločinima koji su se desili na teritoriji Crne Gore, a u kojima su dominantno stradali manjinski narodi”, kaže Milaš.
Vlast se nije trudila da istraži ranije zločine
S više međunarodnih adresa godinama se upozorava da Crna Gora ne čini dovoljno da riješi pitanje ratnih zločina iz 90-ih godina, kada je jedinstveni DPS bio na vlasti. Gotovo da nije bilo odgovornosti za one koji su počinili zločine tokom sukoba, a da to treba da se promijeni ukazivano je i u izvještajima Evropske komisije koja je očekivala procesuiranje odgovornih.
Pravosnažno su okončani zločini u Bukovici, Kaluđerskom lazu, Deportacije i Morinj. Tom prilikom 28 optuženih je oslobođeno, a četiri su osuđena. Među njima nema nalogodavaca, što je bila ključna preporuka s međunarodnih adresa za procesuiranje zločina.
Milaš je ocijenila da Crna Gora još nije jako multietničko društvo, jer je upravo vlast - DPS decenijama radila na sistemskom uspostavljanju zaborava kad je riječ o ratnim zločinima koji su se desili na teritoriji Crne Gore, a u kojima su dominantno stradali manjinski narodi.
„Nije zgoreg ukazati da su štićeni i ratni zločinci iz Crne Gore, a da se najčešće i nevoljno postupalo samo kad su optužnice podizane iz zemalja regiona protiv crnogorskih državljana“, ocijenila je Milaš.
Istakla je da su regioni u kojima žive manjinski narodi, ekonomski zapostavljeni, navodeći da je potvrda takvog odnosa i to što činjenice o tim zločinima ne postoje u udžbenicima savremene istorije ni na jednom obrazovnom nivou.
„Simbolična je i podrška za projekte nevladinih organizacija u ovoj oblasti, a često se izbjegavao i javni dijalog na tu temu. Zapravo, ova tema ne bi ni postojala u javnom diskursu da nije bilo napora civilnog sektora i nezavisnih medija da uporno apeluje na adekvatno rješavanje ovih zločina i na uključenje ovih tema u obrazovni sistem“, kazala je Milaš.
Zločini bez kazne
Tri decenije nakon počinjenih zločina porodice žrtava zločina u Crne Gore još čekaju na zadovoljenje pravde.
Vrhovno državno tužilaštvo je 2015. godine usvojilo Strategiju za istraživanje ratnih zločina, ali bez značajnih rezultata.
Državno tužilaštvo još nije, kako ga na to obavezuje Strategija, preispitalo slučajeve masovnih zločina „Deportacije“, „Bukovica“, „Morinj“ i „Kaluđerski laz“.
Niko nije odgovarao zbog deportacije više od 60 izbjeglica iz BiH koje su, bježeći od rata, potražile spas u Crnoj Gori kada je crnogorska policija najmanje 66, uglavnom bošnjačkih, izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, predala tadašnjoj neprijateljskoj vojsci Republike Srpske. Izbjeglice su autobusima deportovane u logor u Foči u istočnoj Bosni, koji su držale srpske snage. Samo nekoliko njih je preživjelo. Druga grupa izbjeglica je 27. maja 1992. godine odvedena na nepoznato mjesto u istočnoj Bosni. Kasnije se saznalo da su ubijeni. Posmrtni ostaci većine njih do danas nisu pronađeni.
Niko nije osuđen ni za etničko čišćenje Bošnjaka u Bukovici kod Pljevalja, u prvoj polovini 90-ih godina prošlog vijeka.
Zbog oprečnih svjedočenja, nije razjašnjena ni stvarna uloga sadašnjeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića, koji je tada komandovao pljevaljskim policajcima, uprkos njegovoj tvrdnji da je radio po zakonu. Veljović je bio komandir pljevaljske policije od sredine oktobra 1992. do kraja 1995. godine. On je u decembru 2010. godine, svjedočeći pred sudom, naveo da je zbog blizine Bosne i Republike Srpske i ratnih dejstava na tom području bila ugrožena sigurnost, kako Muslimana-Bošnjaka, tako i pravoslavaca. Veljović je tada istakao i da je bilo dosta paravojnih formacija, “pa je i strah mještana bio opravdan, a zadatak policije je bio da smiri situaciju”.
On tada nije isključio mogućnost pojedinačnih prekoračenja službene dužnosti nekog policajca, ali je tvrdio da je policija bila „faktor stabilnosti, mira i reda i intervenisala u svim slučajevima gdje je bio pretres kuća oko nelegalnog držanja oružja ili u vezi s prijavom drugih izvršenih krivičnih djela“.
U slučaju „Deportacije“ i „Bukovica“ optuženima je izrečena pravosnažna oslobađajuća presuda.
Niko nije odgovarao ni za ubistvo najmanje 15 albanskih civila u selu Kaluđerski Laz na crnogorsko-kosovskoj granici 1999. godine. Svi optuženi u slučaju Kaluđerski laz pravosnažno su oslobođeni zbog nedostatka dokaza. Optuženih je bilo u slučaju “Morinj”. Apelacioni sud je 2016. potvrdio osuđujuću presudu za slučaj „Morinj“, kojom su četvorica bivših rezervista JNA osuđeni za zlostavljanje hrvatskih zarobljenika u tom logoru 1991. i 1992. godine.
Država je za odštete zbog pada optužnica isplatila stotine hiljada eura, kao i odštete porodicama oštećenih u parničnim postupcima.
Načelnik CB Pljevlja: Situacija stabilna i pod kontrolom
Koalicija za budućnost Crne Gore optužila je policiju u Pljevljima da ništa nije preduzela kako bi otkrila počinioca koji je u srijedu iza ponoći ispisao grafit šovinističkog sadržaja u selu Odžak neposredno uz put Pljevlja - Đurđevića Tara iako su im dali ime i prezime osobe koja je primijećena na tom području. Član mladih kolicije “Za budućnost Crne Gore”, Dario Vraneš, kazao je da su nekoliko minuta poslije ponoći prijavili policiji D. V. za kojeg smatraju da je ispisao grafit neprimjerene sadržine.
“U policiji postoji prijava, ali oni prema informacijama kojima raspolažemo nisu tog mladića ni saslušali. Radi se o višestrukom povratniku u izvršenju krivičnih djela. Smatramo da policija to namjerno ne radi.”
U pljevaljskoj policiji “Vijestima” su potvrdili da su dobili prijavu, ali su odbacili optužbe da ništa ne rade na rasvjetljavanju ovog događaja.
„Policija radi na ovom predmetu. To je sve što vam mogu reći“, rekao je načelnik Centra bezbjednosti u Pljevljima Dragan Slavulj.
Načelnik Centra bezbjednosti Pljevlja Dragan Slavulj razgovarao je juče s glavnim imamom Islamske zajednice u Pljevljima Samirom Kadribašićem, pa je iz UP saopšteno da “je situacija stabilna i pod kontrolom“.
“Policija je izuzela video snimke s video nadzora koji se nalaze u blizini oštećenog objekta i prikupila obavještenja od većeg broja lica. Preduzimaju se intenzivne aktivnosti na rasvjetljavanju napada na prostorije Islamske zajednice, a policija će profesionalnim i odlučnim radom pronaći vinovnike ovog događaja i procesuirati ih nadležnim organima“, saopšteno je iz UP.
Nuhodžić: Najveća odgovornost na onima koji su nacionalističkim istupima stvorili atmosferu
Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić (DPS) bio je prvi državni zvaničnik koji je juče posjetio Pljevlja, kazavši da se ozbiljno radi na istragama, i da je, kako je saopšteno iz ministarstva, “najveća odgovornost na onima koji su nacionalističkim istupima stvorili atmosferu za ono što se događa u Pljevljima”, te da je zajednički život svetinja svih nas. “U Pljevljima sam da poručim našim građanima da ozbiljno radimo na istragama i da ćemo upotrijebiti sva zakonska sredstva da pronađemo počinioce gnusnih krivičnih djela koja udaraju na temelj Crne Gore. Da naglasim i da istražujemo ima li nalogodavaca. Ali i da ocijenim da ih ne mora biti ako je neko tokom kampanje kontinuirano stvarao atmosferu da se pripadnicima manjina ovo dogodi”, rekao je ministar.
On nije komentarisao izjave njegovih partijskih kolega koji su upozoravali da će biti poništena državnost Crne Gore ukoliko oni ne pobijede na izborima.
Bonus video:
