Koji je stepen demokratske kulture dostigla države vidjeće se na primjeru kohabitacije nove skupštinske većine i predsjednika Mila Đukanovića, ocjenjuju sagovornici „Vijesti“.
Juče je bio Međunarodni dan demokratije, koji je Generalna skupština UN proglasila 2007. kao Dan borbe za ostvarenje demokratskih ideala. Taj dan Crna Gora je poslije tri decenije vlasti Demokratske partije socijalista dočekala u iščekivanju demokratskih promjena u liku novih javnih funkcionera na većini državnih pozicija.
Povodom svjetskog dana demokratije, lider DPS-a i predsjednik države Milo Đukanović je juče na Tviteru objavio da su nedavni izbori potvrdili napredak u demokratskom razvoju crnogorskog društva. “Pokazali su da Crna Gora razumije proces demokratije. I potvrdili važnost snaženja demokratskih institucija, uključujući i kapaciteta koji će jačati otpornost u odnosu na sve brojnije forme manipulacija i dezinformacija. Samo uz puno učešće, odgovornost i saradnju možemo jačati povjerenje i napredovati ka cilju da najviše vrijednosti demokratije budu stvarnost svakog pojedinca”, poručio je on.
Koordinatorka programa u Centru za građansko obrazovanje (CGO), Željka Ćetković rekla je “Vijestima” da kohabitacija nije laka ni u državama sa više demokratije i da Crnoj Gori predstoji “još dosta hoda po trnju ka funkcionalnoj demokratiji, imajući u vidu tridesetogodišnji legat prethodne vlasti“.
Kohabitacija je izraz koji se u politici koristi za situacije kada vlast dijele snage koje predstavljaju tradicionalne suparnike.
Đukanoviću mandat predsjednika države ističe za nepune tri godine. On je u obavezi da predloži mandatara u roku od 30 dana od dana konstituisanja Skupštine.
„U Crnoj Gori je predsjednička funkcija više simbolično-ceremonijalna i ne ostavlja puno prostora predsjedniku za samostalno odlučivanje ili nametanje svoje volje Skupštini ili Vladi. Međutim, do sad je bilo jasno da se moć u ovoj državi selila na onu fotelju u kojoj je sjedio Milo Đukanović, i to je njemu kao predsjedniku do sada vladajuće partije davalo daleko više nego ustavni okvir predsjednika države“, kazala je Ćetkovićeva.
Ona je ocijenila da će ovo biti „teško suočavanje sa stvarnošću za nekog ko je do sada pokazao da ne igra po opštim pravilima političke igre i ko je kroz višedecenijsku nedemokratsku vlast stavio partijski i lični interes ispred javnog i državnog“.
Ćetkovićeva je istakla da u postojećim odnosima treba očekivati da će Đukanović ići sa više smirenim pristupom prema Skupštini i Vladi, a uz paralelne aktivnosti pokušaja revitalizacije svoje partije i svoje pozicije:
„Njegovo direktno konfrontiranje sa Skupštinom i Vladom iz koje, kad nema vladajuću većinu, može izaći samo kao gubitnik, može da mu dodatno oslabi poziciju, kako u partiji, tako i među biračima, ali i u međunarodnoj zajednici u kojoj inače odavno dobro ne stoji“.
Pravna savjetnica u Građanskoj alijansi Aleksandra Vukčević ocijenila je da će kohabitacija, imajući u vidu dosadašnje odnose, biti veoma tenzična. „Samim tim što je ovo novi vid političkih odnosa i to sa akterom čija partija ide u opoziciju, jasno je da ovo nije nešto što će odgovarati predsjedniku, koji će prvi put poslije skoro tri decenije morati da dijeli vlast. Međutim, ovdje će se najbolje vidjeti i stepen demokratske kulture Crne Gore“, istakla je Vukčević.
Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac kazao je da bi bilo dobro da sama tranzicija vlasti protekne što bezbolnije za građane, jer predstoje veoma zahtjevne reforme koje vjerovatno neće biti popularne.
„Ono što će predstavljati najveći izazov za novu vlast jeste brojna državna administracija i njen sastav koji je sada već decenijama bio u potpunosti odan DPS-u, i tu se mogu očekivati opstrukcije koje mogu da uspore reforme. Ovo je posebno važno kada su u pitanju institucije koje vode ključne ekonomske procese u državi, ali i one od kojih se očekuju konkretniji rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao jedne od prioritetnih oblasti za uspješan nastavak EU integracija“.
On je kazao da Crna Gora ima ozbiljan problem sa sistemskom korupcijom, „što znači da je ona prisutna i po dubini crnogorskih državnih institucija od kojih su mnoge godinama bile puki servis za jedno takvo ponašanje“.
Milovac je ocijenio da je smjena vlasti tek početak demokratskog sazrijevanja crnogorskog društva, te da se ne treba zavaravati da su 30. avgusta riješeni svi problemi koji su se nagomilavali u posljednjih 30 godina.
Crnogorac: Očekujem opstrukciju odlazeće vlasti
Glavni savjetnik lidera koalicije “Za budućnost Crne Gore” Zdravka Krivokapića, Srećko Crnogorac rekao je da očekuje opstrukcije odlazeće vlasti tokom prenosa vlasti, a i kasnije.
“Nema sumnje da će odlazeća vlast izazivati opstrukcije i pokušati na bilo koji način destibalizovati stanje kako bi novu vlast nazvala nesposobnom da održi mir i stabilnost”, rekao je Crnogorac u jutarnjem programu TV Vijesti.
Istakao je i da revanšizma ni po koju cijenu ne smije biti.
Energiju usmjeriti na stvaranje demokratske države
Odgovarajući na pitanje da li je Crna Gora poslije tri decenije naučila lekciju demokratije, Vukčevićeva je kazala da je promjena trodecenijska vlasti veoma bitan korak. Ona je ocijenila da je na novim političkim akterima koji budu sačinjavali Vladu, kao i na građanima, da iskoriste novostvorenu energiju želje za promjenama, i usmjere je na postizanje demokratske države kojoj se teži.
„Sada je zainteresovanost građana i najveća, jer prvi put nova struktura vlade će imati heterogeni sastav. Iako su izbornu kampanju obilježile poruke mira i razumijevanja, ostaće upamćene i one koje ne korespondiraju sadašnjim. I zato je jako važno da ona što prije pokaže da povjerenje građanja nije bilo uzaludno, i da vođenje procesa bude u jednom demokratski nastrojenom pravcu“, kazala je Vukčevićeva.
Bonus video:
