Predsjednik Crne Gore i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović gostujući na bosanskoj N1 televiziji upitan ostaje li na čelu DPS, kazao je da je poslednji mandat dobio na kongresu prošle godine.
"Do kraja godine imaćemo vanredni kongres i to će biti prilika da razgovaramo o svim pitanja uključujući i neophodne kadrovske promjene, kako bismo što brže povratili dio izgubljenog povjerenja", rekao je Đukanović.
Kazao je i da se na parlamentarnim izborima 30. avgusta nije dogodio nikakav pad, već da je DPS nakon 30 godina na vlasti osvojila mandat manje od aktuelne većine.
"Ovdje nije riječ ni o kakvom padu niti je ponajmanje riječ o padu bilo koga lično uključujući i mene. Ja sam 2018. godine izabrani predsjednik Crne Gore na neposrednim izborima sa osvojenih 54 posto podrške i sa mandatom koji će trajati još nešto kraće od tri godine. Na parlamentarnim izborima opet nije se dogodio nikakav pad. Nakon 30 godina na vlasti, Demokratska partija socijalista je zajedno sa koalicionim partnerima osvojila jedan mandat manje od nove parlamentarne većine. Nije se dogodio nikakav nedostojanstven ishod za proevropsku politku u Crnoj Gori. Dogodilo se nešto što se uobičajeno događa u demokratskim društvima. Crna Gora pretenduje da bude demokratsko društvo", rekao je Đukanović.
Ponovio je da neće podnijeti ostavku na mjesto predsjednika.
"SPC perjanica velikosrpskog nacionalizma"
Kazao je i da je Srpska pravoslavna crkva "perjanica velikosrpskog nacionalizma i ruskih imperijalnih interesa na Balkanu".
Ponovio je i da prihvata volju građana i da neće opstruirati formiranje nove vlasti.
"Bilo je najava od političke konkurencije da će se dosadašnja vlast baviti nekim postizbornim političkim inžinjeringom. Od prve izjave na dan izbora nakon što su prvi rezultati stigli, saopštio sam da prihvatamo volju građana i da nećemo opstruirati formiranje nove vlasti", rekao je Đukanović u Presingu na N1.
Upitan kako misli braniti Crnu Goru kada će nova većina preuzeti sve poluge vlasti u Crnoj Gori, odgovorio je:
"Već sam objašnjavao tu nedoumicu koja se pojavila u jednom dijelu javnosti. Kazao sam da prihvatamo rezultate izbora, da nećemo opstruirati i usporavati proces i da je to najbolji odgovor DPS i dosadašnje vladajuće kolacije prema interesima Crne Gore".
Prema njegovim riječima, za interese države radiće po svaku cijenu.
"Mi po svaku cijenu radimo u interesu Crne Gore i ovo što smo uradili priznanjem rezultata izbora mi smo prevashodno vodili računa o međunarodnom ugledu Crne Gore", naglasio je on. "Branićemo Crnu Goru na način na koji se država može braniti, prije svega politički u Parlamentu, ali ako treba branićemo i na drugim mjestima. Kazao sam da ćemo se svim sredstvima suprotstaviti bilo kome ko pokuša da ugrozni državu Crnu Goru i našu slobodu", istakao je Đukanović.
Kako je rekao, ako bi promjena vlasti podrazumijevala ugrožavanje državnog statusa, onda bi odgovor bio borba svim sredstvima.
"Govorimo u pretpostavkama, ja ne vjerujem da će toga doći već da ćemo imati priliku da u parlamentarnoj borbi vodimo dijalog oko toga kojim će pravcem i dinamikom Crna Gora kretati ka ciljevima. Ako bi promjena vlasti podrazumijevala ugrožavanje državnog statusa, onda je moj odgovor ovakav kako ste sami interpretirali. Protiv ugrožavanja državnosti Crne Gore i naše slobode borićemo se svim sredstvima uključujući i ona sredstva koja su koristili naši preci u odbrani crnogorske države i crnogorske slobode", dodao je on.
Upitan zašto sveštenici Srpske pravoslavne crkve posreduju u formiranju nove Vlade, predsjednik Crne Gore je odgovorio:
"Zbog toga što je osnovna ideja te politike ideja posrbljavanja Crne Gore. Od vremena obnove crnogorske nezavisnosti, Demokratska partija socijalista odlučno insistira na novom sistemu vrijednosti, na građanskoj državi Crnoj Gori uprkos čestim pokušajima prosrpske opozicije da ustavno preformuliše Crnu Goru. Kao što znate, u ustavu je zapisano da je Crna Gora građanska, a prosrpska opozicija je tražila da se Crna Gora definiše kao država srpskog i crnogorskog naroda. Pored toga insistiramo na multietničkoj demokratiji, odnos prema manjinama te nacionalističke opozicije - znate. Imali ste prilike da neke od tih slika vidite u prvim danima nakon izbora", rekao je Đukanović.
Dodao je da "nasuprot tome nacionalistička opozicija u kontinuitetu, a posebno u predizbornoj kampanji potpomognuta Srpskom pravoslavnom crkvom je željela da Crnu Goru odvrati od tih vrijednosti".
"Ta politika uporno insisitira da je Crna Gora srpska država koja bi morala biti u okviru strateških, bezbjednosnih i vanjskopolitičkih interesa Rusije. Ta politika je u svojoj retorici i tokom kampanje insitirala da je NATO četvrti rajh, da je evropska civilizacija - civilizacija trulih vrijednosti i da zbog toga Crna Gora griješi kada insitira na ostvarivanju članstva u Evropskoj uniji. Jasno je potpuno da je udarna pesnica takve politike u ime velikosrpskog nacionalizma i ruskih imperijalnih interesa na Balkanu bila Srpska pravoslavna crkva i otuda je logičan odgovor na pitanje: sveštenici Srpske pravoslavne crkve su djelovali i dalje djeluju u skladu s tim nacionalističkim interesima i interesima za identitetsko potiranje Crne Gore", rekao je Đukanović.
"Jedva čekam da se Knežević vrati, ne bojim se krivičnih prijava"
Đukanović je rekao i da "jedva čeka" povratak Duška Kneževića u Crnu Goru istakavši da se radi o "odbjeglom kriminalcu".
Predsjednik Atlas grupe Duško Knežević ranije je rekao da je spreman da odgovara za ono što je uradio, ali i da je Đukanoviću "bolje da napusti zemlju što prije".
"Zamislite te pretencioznosti. Riječ je o čovjeku koji je pod nekoliko optužnica Specijalnog tužilaštva u Crnoj Gori. Riječ je o čovjeku koji je do prije nekih deset ili petnaest dana bio na međunarodnoj potjernici Interpola, koji je u režimu strogog nadzora u London. U proceduri je odlučivanje o njegovom izručenju Crnoj Gori i sada takav čovjek izriče ocjene i saopštava da on ili oficijelni šef države Crne Gore neće biti na slobodi kada se on vrati u Crnu Goru. Moj odgovor je - jedva čekam da promijeni ono što je očigledno njegov naum da bježi od pravde jer je riječ o odbjeglom kriminalcu, jedva čekam da se vrati u Crnu Goru, jedva čekam da saopšti sve to što ima pravosudnim organima, a onda nije teško pretpostaviti ko će se gdje naći, ko će biti u zatvoru, a ko će nastaviti da obavlja javne funkcije u državi Crnoj Gori", poručio je Đukanović.
Komentarišući navode da će protiv njega biti podnesene krivične prijave, on istakao je da se prijava - ne boji.
"Ne bojim se nikakvih krivičnih prijava, duže od trideset godina obavljam javne funkcije i svih tih godina imao sam oštru konkurenciju i rekao bih često neprimjerenu kritiku. Vrlo često su optužbe protiv mene dolazile i s regionalnih adresa, najčešće iz Beograda, ali i od strane probeogradske opozicije u Crnoj Gori. Ne bojim se zbog toga što znam kako sam radio i uvijek sam se trudio da bespogovorno poštujem ono što je ustavno-pravni sistem Crne Gore. Tako da moj status kao građanina ne zavisi od toga koja će politička vlast biti u Crnoj Gori već onog što sam radio, nema nikakvog mjesta zebnji. Riječ je o jednoj gruboj, neargumentovanoj političkoj retorici čiji je cilj bio da proizvede animoznost biračkog tijela prema meni i političkoj strukturi koju sam predstavljao. Evo sada imamo i takav ishod na izborima i ubijeđen sam da će nadležni državni organi obavljati svoj posao kao i do sada, odgovorno i u skladu sa ustavom. I da neće suditi bilo kom pojednicu na osnovu neodgovorne i nečinjenične političke retorike", rekao je Đukanović.
Na pitanje kada će formalno dati mandat Zdravku Krivokapiću za formiranje Vlade Crne Gore, rekao je da je ustavom predviđen rok od mjesec dana najavivši da će obaviti svoj posao.
"Ustavom predviđeni rok je mjesec dan i mislim da još uvijek nije proteklo ni sedam dana od tog roka i teško možemo govoriti o odugovlačenju. U predviđenom roku ću obaviti svoj posao i kandidat za poziciju mandatara od mene kao predsjednika će dobiti mandat za sastav Vlade", dodao je.
"Nije istina da sam sa Vučićem u poslovnim vezama"
Upitan za poslovne veze sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, predsjednik Crne Gore je rekao da "to da posluju nije istina".
"To je obična politička besmislica kojom konkurenti moji i Vučića u Srbiji pokušavaju da ostvare svoje političke interese. Nikada nikakve poslovne i bilo kakve interese nisam imao i nemam ni sa Vučićem ni sa bilo kojim drugim državnikom sa kojim sam se sretao", rekao je Đukanović.
Na ocjenu da su mu "popovi došli glave" kazao je da on nije odgovoran što je Zakon o slobodi vjeroroispovjesti usvojen, ali da ga je sa zadovoljstvom podržao.
Predsjednik Crne Gore je rekao i da mu je "razumljivo nezadovoljstvo" tradicionalnih lidera DF koji su vodili borbu za svoje ideje, te da sada kad su te ideje dobile premoć na izborima, da lider koalicije "Crno na bijelo" Dritan Abazović želi da ih odstraniti iz procesa konstituisanja vlasti.
Na pitanje da li se predao i hoće li se boriti za povratak na vlast Đukanović je rekao:
"Ni slučajno da sam se predao".
Đukanović je rekao i da se tokom poslednjih mjeseci sa adresa iz Beograda, uključujući i Vućića mogli čuti ocjene o njihovoj zainteresovanosti za popis.
"Zamislite da se ja iz Crne Gore javim i kažem da sam zainteresovan za rezultate popisa u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji. Ta izjava potvrđuje da postoji intencija da se miješa u unutrašnje stvari susjednih država, da se želi izvoditi identitetski inženjering u regionu kako bi se stvarao "sprski svet" što je eufemizan za veliku Srbiju i na taj način se najgore govori o ljudima kojima se želite obratiti" rekao je Đukanović.
"Igrati se sa retrogradnim idejama ne može se nikako završiti na miran način"
Đukanović je rekao i da često govorio "o insistiranju na srpskom svijetu", te o trouglu Podgorica - Beograd - Banjaluka.
"Kao neko ko je bio akter poltike devedestih na prostoru eks-Jugoslavije, u svježem sjećanju su mi tadašnja politička i nacionalistička zastranjivanja koja su dovela do strahotnih posljedica na prostorima eks-Jugoslavije i zbog toga sam nalazio za shodno da sa prvom najavom pokušaja aktueliziranja politike velikdržavnih nacionalizama na prostoru Zapadnog Balkana upozorim i domaću i regionalnu i širu evropsku javnost na opasnosti od tih pojava. Kao što smo zajedno svjedoci, međunarodna javnost nije sa potrebnom pažnjom ispratila sve to što se događalo u regionu Zapadnog Balkana. U internim razgovorima koje smo vodili često smo čuli ocjene da, navodno, sve prate, ali da smo daleko ispod radara. Plašim se da se ne dogodi ono što se dogodilo devedesetih, kada se pojavimo na radaru da će biti veliki problem da se retrogradni procesi koji su se u međuvremenu razvili iskontrolišu i zaustave", kazao je.
Ukazao je na sličnost intencija politika bivše Jugoslavije sa sadašnjim stanjem.
"Početkom devedestih godina intencija tadašnje polike na prostoru ex-Jugoslavije je bila da pokaže da je multietnička demokratija na Balkanu nemoguća i da umjesto toga Balkan treba restruktuirati tako da će se umjesto tadašnjih formirati tri etnički homogene uvećane države - velika Srbija, velika Albanija i velika Hrvatska. Kao što znate, umjesto toga smo dobili veliku tragediju i dobili smo gotovo 150.000 ljudskih žrtava na prostoru Jugoslavije. Pomislili smo da je ta politika sahranjena nakon dejtonskog sporazuma. Kao što vidimo nije trebalo dugo, samo 25 godina da opet ožive slične ideje i da nailaze na više razumijevanja između svih međunarodnih centara, nego što je to bilo devedestih godina", kazao je Đukanović.
Podsjeća da je devedesetih godina glavnina problema koji se desio na prostoru Jugoslavije bila "autentično naš".
"Mi smo krenuli u eskalaciju nacionalizma, koji je vremenom prerastao u šovinizam i doveo do pojave etničkog čišćenja i do krvavog raspleta na prostoru eks-Jugoslavije. Nasuprot tome, imali smo Evropsku uniju koja nam je tada nudila članstvo u EU. Ona je tada nudila SFRJ članstvo u EU. Sjećam se jako živo da je i James Baker, tadašnji državni sekretar SAD, ponovio takvu ponudu ključnih zapandih igrača prema SFRJ. Sjećam se tada i konstruktivna uloge koju je tada i zvanična Moskva imala u odnosu na Jugoslaviju. Danas kad analiziramo poltičku scenu Zapadnog Balkana vidjećemo da restauracija velikodržavnih projekata u značajnoj mjeri predstavlja refleks promjena koje se događaju na širem političkom prostoru. Ne samo u našem regionu, nego i na evropskom i evroatlantskom prostoru. Tako da danas mogu da kažem da međunarodna zajednica svakako ili jako zakašnjelo reaguje ili uopšte ne reaguje", rekao je Đukanović.
Kazao je da je "srpski svijet" samo jedan eufemizam "za ono što smo slušali, gledali i čijoj smo tragediji prisustvovali u ranim devedestim godinama. To je eufemizam za ideju velike Srbije".
"Devedesetih godina su te ideje iznošene od strane nekih para-političkih struktura. Čini mi se da su se ozbiljni državnici manje-više ustezali da ekspliciraju te ideje. Danas su to preuzeli ljudi koji obavljaju i najodgovornije poslove u državnoj politici", istakao je Đukanović.
Upitan je li Srbija odustala od Kosova i okrenula se Crnoj Gori i BiH, odgovorio je:
"Ja samo potvrđujem da mi imamo problem sa tom politikom. Mogao bi kazati da u ovoj fazi je očigledno taktiziranje od strane ključnih centara velikodržavnog nacionalizma na Zapadnom Balkanu, vjerovatno opomenuti onim što se desilo ranih devedesetih godina. Oni sada pokušavaju jedan sofisticiraniji pristup tom istom planu, ali uvijek imamo onaj problem iz onog Čehovljevog dramaturškog pravila - puška koja u prvom činu visi na zidu, obavezno u zadnjem činu i opali. Igrati se sa retrogradnim idejama, igrati se sa idejama prekrajanja granica na Balkanu, sa idejama potiranja suverenosti drugih država i potiranja identiteta drugih naroda, ne može se nikako završiti na miran način, bez obzira kakva bila taktika onoga ko je autor toga plana. Saglasan sam sa tim da u ovom trenutku prisustvujemo jednoj mekšoj prezentaciji te ideje. Ja vjerujem da bi se u ovom trenutku autori tog plana zadovoljili nekim federalnim ustrojstvom ključnih srpskih centara unutar tog srpskog prostora, ali nema nikakve sumnje da njihov konačan cilj jeste objedinjavanje tog srpskog prostora, a na taj način ugrožavanje drugih država i ugrožavanje identiteta drugih naroda, počev od Crnogoraca", kazao je Đukanović u Pressingu na N1.
Bonus video:
