Rješavanje pitanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti treba da bude među prvim aktivnostima nove Vlade, ali se ono pred ekonomskim i zdravstvenim izazovima ne može isticati kao apsolutno prioritetno, smatra predsjednik DEMOS-a Miodrag Lekić.
"Ukoliko je neko nestrpljiv i postoji većina u koaliciji koja smatra da je to sada primarnije nego formiranje vlade, onda je potreban sastanak svih komponenti nove koalicije i postoji potreba da se to pitanje raspravi", kazao je Lekić u intervjuu agenciji MINA.
Upitan na koji način bi trebalo riješiti pitanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, on je odgovorio da ne želi sada da učestvuje u licitiranju toga koji je najbolji model, ali da će se zalagati za onaj koji je pravedan i odgovara ustavnim rješenjima Crne Gore.
On očekuje od mandatara, kasnije premijera jedan logičan redosljed prioriteta, nakon čega treba vidjeti kako postupiti u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, da li povući taj pravni akt, ili mijenjati njegove članove.
"Rješavanje pitanja Zakona svakako treba da bude među prvim dešavanjima i aktivnostima Vlade, ali ne možemo da pred tako dramatičnim izazovima pitanje tog zakona sada istaknemo kao apsolutno prioritetno", rekao je Lekić.
On smatra da nije dobro da se preko medija iskazuju različiti stavovi u vezi sa tim, jer rješavanje tog pitanje na taj način ne doprinosi naročito kredibilitetu nove vlasti.
Potrebno je, kako je kazao, sačekati legalni sistem funkcionisanja Vlade i parlamenta, pa onda ući u tu temu.
Kako je naveo Lekić, desilo se to da je zakon koji je donijet 1977. godine, komunistički, manje uzrujavao duhove nego aktuelni, donešen u vrijeme kada se smatra da su usvojeni mnogi principi i vrijednosti demokratije.
"Mislim da izjavama preko medija ne možemo to riješiti. Ne želim da učestvujem u tome na taj način, već na legalan način - ili onda kada se formira Vlada i počne skupštinski život u pravom smislu te riječi ili, ako je to sada potrebno, da se vladajuća koalicija sastane i to raspravi", dodao je Lekić.
Komentarišući predlog lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića da nova parlamentarna većina povuče Zakon o slobodi vjeroispovijesti, kako bi se stvorili preduslovi da Crna Gora potpiše temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom i srpskim patrijarhom Irinejom, Lekić je naveo da prvo treba izaći iz "temeljnog haosa" koji je nastao u toj materiji.
Dodao je da postoje određena iskustva u svemu tome.
"Crna Gora je bila, u neku ruku, i teokratska država. Vrlo je interesantan podatak iz istorije da prvi izbori u Crnoj Gori 1906. godine su na listama imali sveštenike kao kandidate za poslanike", naveo je Lekić.
Upitan kakva je uporedna praksa u regionu kada je u pitanju potpisivanje temeljnog ugovora između neke vjerske zajednice i države, on je naveo da je to materija koju treba izučiti da se ne bi licitiralo sa parcijalnim saznanjima.
"U ovako složnoj religijskoj strukturi u Crnoj Gori, sa tendencijama etnocentrizma i ostalima koje su otišle, prema mom mišljenju, daleko i na negativan način, treba sve ovo temeljno izučiti", dodao je Lekić.
Kako je rekao, ne treba ulaziti u improvizacije, kao što je uradila Demokratska partija socijalista sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, koji je, smatra Lekić, pravno i politički krajnje problematičan.
"Tu materiju treba izučiti i napraviti prava rješenja, ili jednim Zakonom pa da obuhvati sve tri konfesije, ili odvojeno u bilateralnim kontaktima", kazao je Lekić.
Situacija se, kako je rekao, može riješiti, samo su potrebni strpljenje, mudrost i dijalog.
On je kazao da je optimista da će dogovor oko formiranja nove Vlade biti postignut uskoro i da su ogromna očekivanja građana.
"Ali sam takođe i oprezan i sagledavam čitav proces koji je dosta uzburkan", naveo je Lekić.
Kako je rekao, izbori održani 30. avgusta su bili na neki način jedan politički zemljotres, ne u negativnom smislu, već naprotiv.
"Tako da se još smiruje tlo, čitava politička scena je još opterećena raznim intervencijama, kako od sada nove opozicije, ponekad i iz nove vlasti", kazao je Lekić, navodeći da vjeruje da će se u novoj vlasti naći malo smireniji tonovi.
On je naveo da pretpostavlja da kandidat za mandatara Zdravko Krivokapić radi intenzivno na predlogu formiranja Vlade.
"On još nema formalni mandat i vjerujem da će dok se dogodi taj formalni mandat biti spreman da predloži sastav Vlade", rekao je Lekić.
On je kazao da još nije razgovarao sa Krivokapićem i da očekuje da sa saradnicima prenese poglede DEMOS-a na program rada, kompoziciju Vlade, sa jednim pristupom strpljenja i konstruktivnog doprinosa.
Prema njegovim riječima, nova vladajuća koalicija ne treba da bude neko dioničarsko – trgovačko društvo, koje će da razmjenjuje samo svoje interese.
"Pored legitimnog dijaloga stranaka koje izražavaju svoje interese, mora postojati stepen jedinstva prihvaćenog metoda rada, koji bi bio obavezan za sve", naveo je Lekić.
Nova vladajuća koalicija, kako je dodao, jedino takvim stilom može doprinijeti očekivanjima građana "da ne samo demontiramo jedan sistem, dobrim dijelom korupcionaški, nego da utvrdimo i stvorimo temelje jednog društva koje će počivati na zdravim kriterijumima".
"Doprinos DEMOS-a će biti konstruktivan, sa jedne strane mi nećemo precjenjivati naše sposobnosti, ali nećemo ni potcjenjivati", kazao je Lekić.
DEMOS je građanska stranka, umjerena i zato manje bučna, što, kako je naveo, ne znači da nema dosta veliki prostor djelovanja u interesu građana Crne Gore.
Upitan kako vidi ulogu crkve u procesu formiranja Vlade, imajući u vidu činjenicu da je jedan od sastanaka održan u Ostrogu, Lekić je podjetio da se o tom sastanku javno odredio na konstitutivnoj sjednici Skupštine.
Kako je naveo, nije tajna da prema Ustavu Crne Gore crkva treba da bude van političkog sistema, u smislu njegovog funkcionisanja.
Lekić je kazao da ne vidi uopšte prostor, niti razloge da crkva sada pretenduje na to da utiče na formiranje Vlade.
„Ja ne znam ni za taj njen cilj, želim da vjerujem da je ovo jedan spontani tok, koji stvara jedna atmosfera o kojoj sam maloprije govorio, dakle poslije ove političke pobjede«, rekao je Lekić.
Ta pobjeda, smatra on, dosta je uzburkala scenu, pa su se malo "pobrkali" pojmovi o funkcionisanju društva.
"Ukratko, ni crkvena država, ni državna crkva. Ako je crkva onim zakonom bila u centru pažnje, na neki način žrtva, ako je ušla u prvi plan ne znači da to treba da traje", kazao je Lekić.
Lekić je dodao da je i njen interes da bude van ovog toka političkog sistema, jer crkva, na bazi Ustava, nema mjesto u političkom sistemu.
"Na kraju krajeva, nemamo samo jednu crkvu, nego imamo više konfesija, tako da je to jedna zamršena materija. Bolje da je što prije svedemo na okvire legaliteta političkog sistema, što znači trajanja sekularne države, gdje su crkva i država odvojeni", rekao je Lekić.
On vjeruje da će u naredenom periodu stvari doći onamo gdje treba da budu.
Bonus video:
