Ekonomski i finansijski problemi i velika očekivanja birača da je za kratko vrijeme moguće donijeti velike promjene, biće najveći izazovi nove vlade, ocijenili su sagovornici “Vijesti”.
Naglašavaju da je prvi izazov koji čeka novu izvršnu vlast održivost javnih finansija zemlje, sprečavanje daljeg odliva državnog novca u privatne džepove i problemi vezani za zapošljavanje.
Goran Svilanović, čija je partija kao dio Demokratske opozicije Srbije (DOS) formirala Vladu 2000. godine nakon pada režima Slobodana Miloševića, kazao je za “Vijesti” da će nova vlada imati prije svega teške izazove ekonomske prirode, zbog dramatičnog uticaja pandemije na turističku sezonu, pad prihoda i rast nezaposlenosti.
“Dakle, ekonomski i finansijski problemi, problemi vezani za zapošljavanje, biće najveći izazov za novu vladu. Takođe, vjerujem da će unutrašnje političke razlike u mogućoj novoj koaliciji biti prisutne i recimo da je to jedna od sličnosti s onim kroz šta smo mi prolazili. Nadam se da ipak neće biti tako dramatičnih nesuglasica oko budućnosti zemlje. To nikome ne želim”, rekao je Svilanović. On je bio lider Građanskog saveza Srbije, koji je bio dio široke grupacije 18 političkih stranaka i pokreta DOS koje su za cilj imale smjenu Miloševićevog režima. Prva Vlada koja je u Srbiji formirana poslije izbora 2000. bila je ekspertska, kao posljedica dogovora unutar DOS-a...
Svilanović je kazao da ne misli da se pred novom vladom postavljaju veliki problemi ni u regionalnoj, ni u spoljnoj politici, kao ni da će joj odnos prema državnoj administraciji predstavljati veliki problem.
Stvarni izazovi su, kako je ocijenio, vezani za ekonomiju i za velika očekivanja birača - da je moguće za kratko vrijeme donijeti velike promjene koje će svako i lično osjetiti.
“Otuda bi moj savjet bio da se novi ministri ponašaju tako da kroz reformu javne administracije jačaju njenu profesionalnost i efikasnost. Takođe, da se postaraju da osnaže vladavinu prava kroz jačanje nezavisnosti pravosuđa i samostalnosti važnih nacionalnih institucija”, kazao je Svilanović.
U svemu tome, kako je ocijenio, od najveće pomoći biće im proces pridruživanja Evropskoj uniji.
“Mislim da treba da se obrate Briselu i svim članicama EU i da zatraže podršku za nastavak pregovora o članstvu, u nadi da će, u inače ne baš novim članovima otvorenoj evropskoj politici, uspjeti da preokrenu atmosferu i ubrzaju pregovore, pa možda ih i okončaju za mandata nove Evropske komisije”, rekao je Svilanović, bivši ministar spoljnih poslova Srbije i Crne Gore.
On je istakao da bi moguće članstvo Crne Gore bilo ispunjenje obećanja komesara za proširenje Olivera Varheljija, i bilo bi snažan podstrek za Srbiju i ostale susjede.
Istakao je da bi nova vlast trebalo da se potrudi da jača koheziju crnogorskog društva, socijalnu, ekonomsku i etničku.
Pravna savjetnica NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović ocijenila je da nova vlada svojim odlukama i postupcima mora “pokazati zube“ i demonstrirati suštinske i pravedne, a ne kozmetičke reforme, zato što građane jednako pogađa i siromaštvo i dugogodišnja nepravda.
“Sistem uskog kruga privilegovanih i sistem ‘imam moć - nemam odgovornost’ mora postati prošlost i nova Vlada na samom početku svog mandata mora potvrditi da ide u tom pravcu”.
Mrdović je istakla da je prvi i najveći izazov koji čeka novu Vladu održivost javnih finansija zemlje i sprečavanje daljeg odliva državnog novca u privatne džepove:
“Pri tome, ne mislim samo na državni i lokalne budžete, već i na javna preduzeća koja godišnje prihoduju na stotine miliona eura, a da izostaje ozbiljnija kontrola trošenja tog novca”.
Mrdović je kazala da će nova vlada morati najhitnije da donese fiskalnu strategiju, kroz koju će morati da pokaže šta će biti rezovi, a šta novi izvori prihoda, što je poseban izazov za ekonomski sistem teško pogođen korona krizom:
“U tom smislu, izmjena poreske politike koja će uzimati više od bogatih, kao i koncesione politike, gdje su do sada privilegovani pojedinci državi davali mrvice, trebalo bi da bude među prioritetima”.
Istakla je da će nova vlada odmah morati da uspostavi i jasne kriterijume za kapitalne investicije, da one više ne služe za punjenje džepova privilegovanih privatnih kompanija, “nego da se zaista zna šta je ovoj državi i građanima potrebno, a ne da nekoliko ljudi sjedne za sto i dogovara ih”.
Mrdović je kazala da je državna uprava takođe jedan od “gorućih“ problema.
“Da bi riješila problem prekomjernih zapošljavanja i otvorila put ka efikasnoj i kompetentnoj upravi, nova vlada će morati da mijenja one odredbe Zakona o državnim službenicima i Zakona o lokalnoj samoupravi koji ‘cementiraju’ partijska, a ne profesionalna zapošljavanja”.
Istakla je da nove vlasti najavljuju odlučnu borbu sa korupcijom, pa bi “morali biti svjesni da prvi korak u tom pravcu znači da iz niza zakona i podzakonskih akata morate isključiti koruptivne odredbe, a da svaki ugovor... koji će se ubuduće zaključiti, mora imati antikoruptivnu klauzulu, te da se treba ići na dopune Krivičnog zakonika”.
Mrdović je istakla da su izborna, pravosudna ili bezbjednosna reforma takođe ogromni izazovi nove, ali da njih treba temeljno pripremiti i ulaziti u tu priču od naredne godine.
“Međutim, u složenom i nikad većem izazovu, ono što nikako nove vlasti sebi ne bi smjele da dozvole, jeste kršenje Ustava i zakona, jer se onda mnogo ne bi razlikovali od odlazeće trodecenijske garniture i to bi bilo pogubno za dalji razvoj demokratije u zemlji”.
Ključne odluke donijeti u prvih nekoliko mjeseci
Upoređujući situaciju sa kojom su se suočili nakon formiranja Vlade 2000. godine u Srbiji sa sadašnjom u Crnoj Gori, Svilanović je kazao da ima sličnosti u situaciji u kojoj će se naći nova izvršna vlast kada bude formirana, ali da ima i razlika, “te se ne može puna paralela povući između ove dvije situacije”.
“Vjerujem da je jedna od sličnosti upravo to nepoznavanje državne administracije, što može biti problem novim ministrima u Crnoj Gori, kao što je bio i nama. Pored nepoznavanja, verujem da će se sresti i s nepovjerenjem. I ja sam se s tim susreo”.
Svilanović je kazao da je u prvih nekoliko mjeseci postojalo potpuno prihvatanje, moguće i zbog izvjesnog straha, ali da se to kasnije promijenilo - prije svega zbog toga što je novi tim političkih lidera koji su vodili državu bio između sebe podijeljen oko nekih od najosjetljivijih pitanja. To je, kako je kazao, omogućilo svima u zemlji, pa i državnim službenicima, da polako počnu da zauzimaju strane u tom nesaglasju unutar nove vlasti.
“Ako bih se usudio da dajem savjet, onda bih samo rekao da valja odmah u prvih nekoliko mjeseci nove vlade donijeti sve ključne odluke, kako programske tako i organizacione. Što ne bude učinjeno u prvih šest mjeseci, možda do kraja trajanja nove vlade neće biti moguće učiniti”.
Odgovarajući na pitanje zašto ekspertska Vlada u Srbiji nije duže trajala, Svilanović je kazao da je Vlada pokojnog Zorana Đinđića dijelom bila politička, a dijelom ekspertska:
“Ta dva dijela su bila jasno profilisana i prepoznatljiva. Oni koji su činili ekspertski dio vlade, prisutni su i danas u javnosti Srbije i svako od njih ima zavidnu karijeru do danas”. Vlada je, kako je podsjetio, trajala do narednih izbora - tri i po godine, a posle nje je došla vlada koja je u nekim oblastima nastavila rad prethodne, a u drugim oblastima je imala drugačiju politiku u skladu s izbornim rezultatima.
“Siguran sam da je ključna promjena bila posljedica atentata na premijera Zorana Đinđića. Bez njega bilo je teško voditi zemlju na isti način pogotovo u odnosu na najvažnije probleme koji su jos uvijek bili prisutni, odnos prema prošlosti, saradnja s Tribunalom, neriješeni status Kosova”.
Za premijera Srbije Đinđić je izabran 25. januara 2001. nakon pobjede DOS-a na parlamentarnim izborima u decembru 2000. Ubijen je 12. marta 2003. godine u dvorištu zgrade Vlade Srbije, u centru Beograda...
Na parlamentarnim izborima 30. avgusta koalicija “Za budućnost Crne Gore” je osvojila 27 mandata, savez “Mir je naša nacija“ 10, a koalicija “Crno na bijelo“ četiri mandata. Ova tri opoziciona bloka zajedno imaju većinu od 41 mandata u Skupštini.
Predsjednik države Milo Đukanović je u četvrtak poslao Skupštini predlog da mandatar bude lider koalicije “Za Budućnost Crne Gore” Zdravko Krivokapić. Prema Ustavu, 90 dana rok je za formiranje Vlade, nakon što predsjednik prvi put predloži mandatara.
Krivokapić je najavio da će Vlada biti formirana do 8. novembra...
Nova većina mora pripremiti budžet za 2021.
Mrdović je ocijenila da zbog finansijske situacije u zemlji, novi mandatar nema luksuz da mjesec dana sastavlja vladu.
“Mora je predložiti najhitnije, osim ukoliko ne misli da u prvu godinu svog mandata uđe sa budžetom, koji će mu spakovati odlazeća DPS Vlada. Zakonski rokovi za budžet su jasni - do kraja oktobra mora ići ka Vladi, a ona ga do sredine novembra mora dostaviti Skupštini”.
Ona je kazala da kabinet Duška Markovića radi punom parom, iako je u tehničkom mandatu, “pa bi bilo paradoksalno da nova većina makar ne finalizuje budžet za narednu godinu, već nivo zaduženja, prihoda i potrošnje kreira odlazeća Vlada, uprkos tome što postoji prostor za djelovanje nove većine tokom rasprave u Skupštini”.
Bonus video:
