Smjena vlasti iznenadila i pravni sistem

Aktuelni premijer Duško Marković i ministri, koji su u okviru izborne liste Demokratske partije socijalista (DPS) izabrani na poslaničku funkciju, ne mogu istovremeno biti dio izvršne i zakonodavne vlasti, jer bi mogli doći u situaciju sa jasnim konfliktom interesa, ocijenili su sagovornici “Vijesti”.

Marković je prije dva dana obavijestio predsjednika Skupštine Aleksu Bečića i Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) - da njegov kabinet ima ustavnu obavezu da nastavi rad do izbora nove Vlade, kao i da dok se to ne desi, on i ostali članovi, kojima je potvrđen poslanički mandat, neće učestvovati u radu Skupštine.

Iz ASK-a su odgovorili “Vijestima” da će, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, vršiti provjere za sve poslanike novog saziva Skupštine Crne Gore i u skladu, kako su naveli, sa utvrđenim činjeničnim stanjem donijeti adekvatne odluke.

Bečić je premijeru odgovorio istog dana i uputio ga na ASK.

Na osnovu Zakona o sprečavanju korupcije, juče je istekao rok u kome su Marković i drugi članovi Vlade bili obavezni da podnesu ostavku ukoliko odluče da “u toku vršenja javne funkcije prihvate da obavljaju drugu dužnost...”, kao i da u roku od 30 dana od preuzimanja nove funkcije ASK-u prijave prihode i imovinu.

Iz ASK-a nijesu komentarisali ustavnu odredbu o nespojivosti funkcija, navodeći da tumačenje Ustava nije u njihovoj nadležnosti. “Agencija svoje odluke, mišljenja i ostale akte donosi isključivo na osnovu nadležnosti koje proizilaze iz Zakona o sprečavanju korupcije”, navodi se u odgovoru ASK-a.

Skupština je verifikovala poslaničke mandate 23. septembra, a iz Vlade, osim premijera, na listi poslanika su i Milutin Simović, Mevludin Nuhodžić, Predrag Bošković, Dragica Sekulić, Nikola Janović i Suzana Pribilović.

Sagovornici “Vijesti” su ocijenili da to što će na neki način Marković i njegove kolege ‘zamrznuti’ svoj poslanički status do izbora nove Vlade nema nikakvu pravnu snagu, navodeći da se sada vidi koliko je neophodno donošenje Zakona o Vladi i Skupštini.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode (CEGAS) Boris Marić, kazao je da se desila situacija koja se mogla predvidjeti i na koju već dugo ukazuje civilni sektor.

“Formalno-pravno Ustav je jasan oko nespojivosti funkcija, ali takođe predviđa kontinuitet u radu organa vlasti. Činjenica je da se ovakvo pitanje ne bi javilo da su Marković i ministri koji su postali poslanici, dali ostavke na poslaničke funkcije. Kako to nije slučaj otvorila se pravna praznina za koju je potrebno šire tumačenje”, istakao je Marić.

On je naglasio da najavljeno neučestvovanje u radu parlamenta donekle ublažava problem, ali je jasno da to nije trajno rješenje:

“Sve pokazuje koliko crnogorskom pravnom sistemu nedostaju organski zakoni o Vladi i Skupštini”.

Direktor Istraživačkog centra MANS Dejan Milovac, kazao je “Vijestima” da Marković i ministri ne mogu istovremeno biti dio izvršne i zakonodavne vlasti.

Podsjeća da se Ustavom jasno definiše nespojivost funkcija i određuje da predsjednik i članovi Vlade ne mogu vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost. Istovremeno, kako navodi, drugim članom Ustava je definisano da do izbora nove vlade, postojeći sastav nastavlja da obavlja tu funkciju.

“Iz ovog jasno proizilazi da će Marković i ministri nastaviti da budu dio izvršne vlasti sve do izbora nove u Skupštini Crne Gore, odnosno nastaviti da imaju sva ona prava i obaveze nosioca javne funkcije”, istakao je Milovac.

On podsjeća da Zakon o izboru odbornika i poslanika takođe u članu 101 definiše da poslaniku prestaje mandat „ako nastupi jedan od slučajeva funkcije poslanika sa drugom funkcijom, utvrđenom Ustavom i zakonom“:

“To nas dovodi i do Zakona o sprečavanju korupcije u kome je poslanicima čiji je mandat verifikovan ostavljeno 30 dana da svoje ponašanje usklade sa odredbama koje se odnose na sukob interesa, odnosno nespojivost javnih funkcija”.

On je istakao da, u tom smislu, opravdanje Markovića da će on i ministri na neki način zamrznuti svoj poslanički status do izbora nove vlade nema nikakvu pravnu snagu, jer će i tom slučaju formalno i dalje biti nosioci dvije javne funkcije i to one čiju nespojivost strogo određuje Ustav - izvršne i zakonodavne.

Milovac je istakao da je ovakvo stanje direktna posljedica nepostojanja zakona o vladi Crne Gore kojim bi se osim detaljnih nadležnosti definisala i situacija „tehničkog mandata“ u kome bi joj bilo povjereno obavljanje samo neophodnih državnih poslova do izbora nove vlade.

Takvo zakonodavstvo, kako je rekao, već ima u zemljama u regionu.

“Kada je u pitanju potencijalni konflikt interesa, ne vidim prepreku da Agencija za sprečavanje korupcije već narednog dana nakon isteka roka za izjašnjenje poslanika koji istovremeno vrše i javnu funkciju u izvršnoj vlasti, pokrene postupak protiv Markovića i ministara aktuelne vlade zbog kršenja Zakona o sprečavanju korupcije u dijelu nespojivosti javnih funkcija”, kazao je Milovac.

On je kazao da “privatni interes Duška Markovića da zadrži poslaničku funkciju ne bi trebalo da bude motiv za državne institucije da donesu bilo koju odluku koja je u suprotnosti sa Ustavom i zakonima Crne Gore”.

“Za održavanje funkcionalnosti rada odlazeće vlade postoji sasvim jednostavno rješenje, a to je funkcija potpredsjednika Vlade Crne Gore, odnosno Zoran Pažin koji je već vratio poslanički mandat i u tom smislu nema prepreke da odlazeća vlada nastavi da radi u punom kapacitetu do izbora novog sastava”, kazao je Milovac.

Milovac: Vlada se ponaša kao da je na početku mandata

Milovac je kazao da ono što je Vlada uradila tokom posljednih mjesec dana od verifikacije poslaničkog mandata premijera Markovića, govori u prilog tome da ona funkcioniše u punom kapacitetu, da se ne radi samo o pukom održavanju funkcionalnosti državnog aparata do izbora novog sastava. “To se prije svega odnosi na donošenje odluka koje će direktno uticati na rad nove vlade, u prvom redu masovno zapošljavanje novih kadrova, dodjela koncesija za esksploataciju državnih resursa i generalno raspolaganje državnim fondovima”. On je istakao da se na taj način, odlazeća Vlada ponaša kao da je na početku mandata i tu nikako ne možemo govoriti o nekakvom tehničkom mandatu do izbora novog sastava, već je očigledno da Marković i ministri u punom kapacitetu koriste svoju izvršnu funkciju.

Marić: U Hrvatskoj rade zamjenici i dok mandat miruje

Marić je istakao da su zamislive i realne situacije, da poslanik glasa za sebe kao ministra, da predsjednik Vlade ili ministar glasaju protiv izbora nove Vlade, navodeći da bi se moglo izvoditi još situacija sa jasnim konfliktom interesa.

“Da bi se ovaj problem eliminisao, može se razmisliti o hrvatskom zakonskom rješenju koje omogućava mirovanje mandata i zamjenski mandat. Na taj način postoji kontinuitet organa vlasti, a parlament funkcioniše u punom sastavu. Ovo rješenje bi u crnogorskom pravnom sistemu moralo biti ograničeno na vrijeme od proglašenja konačnih izbornih rezultata do isteka rokova za formiranje Vlade”, kazao je Marić.

Hrvatskim zakonom je predviđeno da za vrijeme trajanja mandata zastupnik može prihvatiti obavljanje dužnosti koja se prema odredbama Zakona smatra nespojivom. Za vrijeme obavljanja nespojive dužnosti njegov će mandat biti u mirovanju, a zamjenjivaće ga zamjenik u skladu s odredbama Zakona.

Vlada Crne Gore je u tehničkom mandatu nakon izbora novog saziva parlamenta. Prema Ustavu, Vlada kojoj je prestao mandat nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu.