Vučinić: Građani sami da odluče da li će se na popisu izjasniti o naciji, vjeri i jeziku

Profesor i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava Nebojša Vučinić smatra da građani treba da odluče da li će se na popisu, koji je planiran za narednu godinu, izjasniti ili neće o pitanjima nacionalne i vjerske pripadnosti i jezika.

Vučinić je član Savjetodavnog komiteta koji nadgleda primjenu konvencije Savjeta Evrope o pravima manjina.

„Taj princip prihvata i nadzorno tijelo Evropske okvirne konvencije o manjinama čiji sam član. Znači, da je pitanje etničke, nacionalne i jezičke pripadnosti ostavljeno na slobodu građanima, hoće da se izjasne ili neće da se izjasne“, kazao je Vučinić „Vijestima“.

To je, kako je dodao, manje-više u većini evropskih država zastupljeno, samo se kod njih nacionalnost poistovjećuje sa državljanstvom.

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je zatražio od najviših državnih zvaničnika i mandatara za sastav nove vlade, da se prilikom predstojećeg popisa ne prikuplja ova vrsta podataka.

Oni navode da je to u skladu sa budućim EU obavezama Crne Gore koje, kako piše u dokumentu, podrazumijevaju da se popisi sprovode registraciono

Iz Evropske kancelarije za statistiku, Eurostat potvrdili su da etnička pripadnost, religija i jezik mogu biti osjetljiva pitanja u mnogim zemljama i neke države članice Evropske unije (EU) ne prikupljaju takve podatke, ali su objasnili da je na zemljama da o tome donesu odluku.

Nebojša Vučinić ukazuje da je bitno to što od popisa zavisi primjenjivost manjinskih prava, jer ako nema manjina onda nema potrebe da se primjenjuje Konvencija o pravima manjina koja daje sveoubuhvatnu zaštitu i posljednji izvještaj o Crnoj Gori je vrlo pozitivan.

„Na primjer, imali su Srbi velike rezerve na popis 2011. u Hrvatskoj, u pogledu rezultata jer od popisa zavisi prag primjenjivosti manjinskih prava, pa je srpska zajednica u Hrvatskoj imala puno primjedbi. Takođe, vrlo je bitno ko će biti popisivači i oni moraju da održavaju nacionalno etnički sastav države. I posebno je značajna objava rezultata“, naveo je Vučinić.

Prema njegovim riječima, preporuka Savjetodavmog komiteta je da se ostavi mogućnost višestruke pripadnost i etničke i nacionalne.

„Zakonom sve to treba detaljno precizirati i ko vrši popis, kako su obučeni popisivači, da li broj popisivača odražava etničko-nacionalnu strukturu države, kako se objavljuju rezultati, da bi postojalo povjerenje. Drugo su okolnosti konkretno u Crnoj Gori, to političko pitanje u koje ne bih da ulazim, specifična je situacija“, rekao je Vučinić.

Dodaje da je problem u državama koje još nijesu završile proces izgradnje građanskog društva, „kao što su naše“ to što se još etnički i kulturni identitet kroz politički proces transformiše u politički legitimitet „tako da tu uvijek postoje mogućnosti različitih interpretacija, čak i manipulacija sa popisom“.

„To nije problem u evropskim državama, starim demokratijama gdje se konstituisane nacije i države i građanska društva“, kazao je Vučinić.

On navodi da značaj popisa ne treba precjenjivati, jer on ne određuje sadržinu države, već Ustav.

“Kakvi god da su rezultati popisa to je statistika, brojevi, to može imati psihološki značaj, ali ne politički sve dok se rezultati ne prevedu u politički legitimitet ili promjenu Ustava”, navodi on.

Inicijativa važna za većinske narode, manjinama treba popis zbog ostvarivanja prava

Nakon Bošnjačke stranke, koja smatra da su rezultati popisa važni za ostvarivanje prava manjina, i albanske stranke dijele taj stav.

Forca, kako je rečno “Vijestima”, inicijativu da se na popisu građani ne izjašnjavaju o vjeri, naciji i jeziku, koju je pokrenuo CDT, razumije ali je ne podržava.

“Mislim da se ona više odnosi na narode koji čine većinu u Crnoj Gori i pomirenje među njima, ali za manjinske narode ova pitanja su važna jer time ostvarujemo svoja prava zagarantovana Ustavom. Ako se ova pitanja izostave, prava manjina se neće ostvarivati kao i do sada, imaćemo izostanak autentičnih predstavnika manjinskih naroda u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, a upravo ti predstavnici su oni koji će najbolje predstavljati svoj narod, a zajedno sa drugima biti nosioci sprovođenja socijalne i ekonomske politike gdje manjinski narodi žive, nešto što je i osnovni problem građana u ovom trenutku”, rekao je Ardijan Mavriq (Forca).

Predsjednik Demokratske partije Fatmir Đeka kaže da i oni razumiju stav CDT-a, “posebno stanje u društvu u kojem će se taj važan posao odvijati”.

“Ali on se ipak mora obaviti. Na svima nama, naročito na vlastima, je da čitav taj posao bude obavljen u demokratskoj proceduri”, rekao je Đeka “Vijestima”.