Đukanović: Nacionalno prebrojavanje produbljuje podjele

Sakupljanje podataka o naciji, vjeri i jeziku može doprinijeti produbljivanju razlika i biti iskorišćeno u pogrešne svrhe, uglavnom za podjele, smatra sociolog Andrija Đukanović.

On je ocijenio da od podjela nema niko korist, osim predstavnika političkih elita.

“A čini mi se da i ovi koji se spremaju da preuzmu vlast igraju na kartu nacionalizma jer to jedino donosi sigurne mandate”, kaže Đukanović za “Vijesti”, komentarišući inicijativu Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

CDT je prošle sedmice državnom vrhu, mandataru i partijama podnio inicijativu da se prilikom predstojećeg popisa 2021. ne prikupljaju podaci o nacionalnoj i religijskoj pripadnosti i o jeziku. Navode da je to u skladu sa budućim EU obavezama koje, kako piše u dokumentu, podrazumijevaju da se popisi sprovode registraciono.

Iz Evropske kancelarije za statistiku, Eurostat, potvrdili su da etnička pripadnost, religija i jezik mogu biti osjetljiva pitanja u mnogim zemljama i da neke članice EU ne prikupljaju takve podatke, ali su objasnili da je na zemljama da o tome donesu odluku.

Đukanović je kazao da je Crna Gora država svih građana i da brojevi ne bi trebalo ništa da znače.

“Ako neko očekuje da mu veća nacionalna zastupljenost donosi neka veća prava, onda imamo problem. A čini mi se da je to logika predstavnika nacionalnih zajednica. To ne treba tako da bude. Svi treba da budu građani sa istim pravima i obavezama. Mi smo višenacionalna zajednica i građanski koncept je nužnosti, ako želimo da se normalno razvijamo. Dakle, društvo nema puno koristi od nacionalnog prebrojavanja”.

Đukanović ističe da je mnogo važnije da se na popisu prikupljaju podaci socio-ekonomske prirode, kako bi predstavljali uvid u to na koji način stanovništvo živi i kako bi se kreirale mjere i politike koje bi doprinijele poboljšanju standarda.

“Nije nužno loše ni sakupiti podatke o naciji, vjeri i jeziku. Ali, to kod nas može doprinijeti produbljivanju razlika i biti iskorišćeno u pogrešne svrhe. Uglavnom podjele. Ne vidim preveliku korist od prebrojavanja po nacionalnoj osnovi. Zašto je toliko važno koliko koga ima? Ako svi težimo, a tako barem tvrde svi političari, istim pravima za sve, onda je broj nevažan”.

Dodaje da bi se valjalo okrenuti pitanjima ekonomskog razvoja i otvoriti ta pitanja.

“Jer samo na taj način možemo svi da profitiramo. Ekonomija i rješavanje problema je teška stvar. Tu treba konkretno znanje i sposobnost. To nije puka priča. Mislim da svi bježe od tih pitanja u ove, po meni, dosta isprazne priče sa kojima je lako manipulisati”.

Iz Monstata su ranije “Vijestima” rekli da će popis biti u skladu sa zakonodavstvom koje reguliše pitanje popisa stanovništva u EU i UN. Najavili su da će inicijativu CDT-a razmotriti sa svim ostalim tokom javne rasprave o Nacrtu zakona o popisu.

Iz tima mandatara za sastav vlade Zdravka Krivokapića odgovorili su “Vijestima” da bi “izostavljanje pitanja o etničkoj ili religijskoj pripadnosti u popisu, u jednom od rijetkih istorijskih trenutaka u kome će se Crna Gora moći slobodno izraziti, učinilo bi je jednim od rijetkih izuzetaka na evropskom kontinentu, a time bi bila dovedena u pitanje i prava manjinskih naroda”.

Inicijativa CDT-a nije prihvatljiva za Bošnjačku stranku, koja smatra da na osnovu podataka sa popisa, manjinski narodi ostvaruju prava zagarantovana Ustavom.

Taj stav dijele i albanske stranke. Iz CDT-a su juče poručili da poštuju sve narode u Crnoj Gori.

“Ovim predlogom želimo da se prije svih poštuju građani, onako kako to proklamuju naši ustavni principi i vrijednosti građanske države. Smatramo da će njime biti izbjegnute tenzije, zaustavljene dalje podjele u našem društvu, a da će svi u Crnoj Gori imati priliku da budu što jesu i kako se osjećaju i da afirmišu svoje nacionalne posebnosti”. Kažu da su jasno naveli da je dosadašnji način prikupljanja legitiman, ali da ne prati pravac neophodnih promjena u društvu i EU politike.

“Odlučno smo se usprotivili atmosferi na popisu iz 2011. godine, što se može vidjeti iz naših javnih izjava iz tog vremena u kojima smo osudili žestoke pojave tenzija i etnonacionalističkih popisnih narativa u toku postupka. Ključni razlog što smo sada objavili ovaj predlog, a ne na prethodnom popisu, je otpočinjanje pregovora sa EU u Poglavlju 18. Ono je otvoreno krajem 2014. godine pa je normalno da smo inicijativu pokrenuli neposredno prije usvajanja novog Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, kada bi Crna Gora morala pratiti EU politike. Nakon traumatičnog procesa iz 2011. godine bilo je planirano da popis bude registracioni, dakle bez izjašnjavanja građana. To je naša obaveza prema EU i da je ispunjena ne bi bilo potrebe za ovom inicijativom. Međutim, iako su pripreme trajale od 2015, Vlada nije ispunila potrebne preduslove”.

Moguće da broj Srba raste zbog politike DPS vlasti

Đukanović je ocijenio da je moguće da je rast broja pripadnika srpske nacije na prethodnim popisima u odnosu na onaj 1991. rezultat djelovanja prethodne vlasti.

“Moguće da je to bio odgovor na negativan narativ i djelovanje prethodne vlasti prema ovoj nacionalnoj zajednici”, odgovorio je Đukanović na pitanje kako objašnjava da je na popisu u Crnoj Gori 1991. godine u jeku sprskog nacionalizma bilo znatno manje onih koji su se izjasnili kao Srbi nego na popisu 2003.

Rezultati ta dva popisa su pokazali ogromne oscilacije u oblasti nacionalne pripadnosti.

Tako je prema popisu iz 1991. godine Crnogoraca bilo skoro 62 odsto, a Srba nešto više od 9 odsto, da bi 2003. Crnogoraca bilo 43 odsto, a Srba 32. Na popisu 2011. Crnogoraca je bilo 44,9 odsto, a Srba 28,7.

Ne treba nam popisna kampanja koja liči na izbornu

Iz CDT-a su saopštili da je pobjednička koalicija dobila povjerenje građana na ključnoj poruci promjena i zaokreta od DPS politike i smanjenja podjela i nacionalnih tenzija u društvu.

“Upravo to tražimo ovom inicijativom, raskid sa slabim rezultatima prethodne Vlade. A to bi novu vladu relaksiralo ozbiljnih tenzija i trošenja enegrije i osnažilo njen reformski potencijal. U suprotnom, ta vlada će, na agendi, imati jedan ozbiljan problem više. Nemamo nikakvih strahova niti interesa vezanih za procente pojedinih naroda na popisu i u tome nije suština našeg predloga. Naša bojazan je dalje urušavanje građanske države, podizanje tenzija i još jedna popisna kampanja koja liči na izbornu, nakon čega će mnogi naći razloge za osporavanje rezultata, i da će ta tema obilježiti naredni mandat. Poenta je izaći iz tog začaranog kruga”.