Buduća vlada počiva na četiri ključne oblasti koje su u ovom trenutku najvažnije za Crnu Goru a to su vladavina prava, finansije, obrazovanje i zdravstvo, saopštio je sinoć mandatar Zdravko Krivokapić.
On je rekao da je model pripremljen po uzoru na Holandiju i Finsku, kao primjere dobre prakse, i da bi u osnovi racionalizacija trebalo da ponudi odgovor na izazove koji su pred Crnom Gorom.
Mandatar je to poručio u obraćanju javnosti, podsetivši da je sporazumom tri pobjedničke koalicije usaglašena ekspertska vlast i da se u izvršnoj vlasti neće brojati “krva zrnca, niti voditi računa i naciji i vjeri”.
U kabinetu mandatara su 12 ministarstva, od kojih tri pokrivaju žene a kancelarija glavnog pregovarača ostaje pri kabinetu premijera zbopg važnosti procesa pristupa Evropskoj uniji.
Partije vladajućih koalicija narednih dana će se izjasniti o predlogu mandatara, koji nije naišao na odobravanje koalicije čiji je bio nosilac izborne liste- koalicije Za budućnost Crne Gore.
Oni su zamjerili mandataru da nije ispoštovao volju građana na izborima, ali su kazali da će konačni stav o tome dati stranački organi.
U Građanskom pokretu URA nijesu imali primjedbe na mandatarov predlog, u kome se u trenutku našao i njihov lider Dritan Abazović, koji nije bio na konačnom spisku koji je Krivokapić sinoć objavio. I advokat Nikola Terzić, kandidat za ministra unutrašnjih polsova, blizak je URA-e jer je podržao izbornu listu “Crno na bijelo”.
Demokrate se nijesu oglašavale a “Vijestima” je nezvanično rečeno da će stav iznijeti tek nakon stava partijskih organa.
Krivokapić je predlog budućih saradnika najprije uputio na razmatranje predstavnicima tri koalicije, a na sastanku na kome je o tome razgovarao bili su Andrija Mandić i Milan Knežević (Demokratski front), Vladimir Joković (Socijalistička narodna partija Vladimir Martinović i Danilo Šaranović iz Demokratske Crne Gore i Dritan Abazović i Zoran Mikić iz GP URA. Mandić je novinarima rekao da je Krivokapić ponudio spisak novih članova vlade i da “tamo poznaje samo jednog čovjeka”.
“Ne znam ko su drugi ljudi, ne znam ko je za njih glasao. Ispostavlja se samo jedno - da su za tim foteljama trčali neki drugi, te fotelje su se pripisivale nama, koji smo željeli da preuzmemo odgovornost i mijenjamo Crnu Goru onako kako smo se dugi niz godina pripremali”, kazao je Mandić.
Knežević je kazao da se pokazalo da autentični predstavnici srpskog naroda u Crnoj Gori, u parlamenu i političkom životu ne mogu da budu ni na jednoj važnoj funkciji. “Građani su večeras vidjeli kako je ispoštovana izborna volja. Mandatar će imati test za narednih 200 dana i mi smo mu saopštili da nas ne interesuju njegovi kandidati za ministre, interesuje nas isključivo on i on će biti naš dužnik u narednom periodu”, kazao je Knežević, koji nije želio da odgovara na pitanja novinara.
Abazovićevo ime se našlo na spisku koji je mandatar poslao partijama, ali ga on sinoć u video obraćanju nije objavio.
Lider GP URA, kazao je da je iznenađen što je predložen za ministra odbrane.
“Nikakvu specijalnu obavezu mandatar nema prema meni ni prema koaliciji “Crno na bijelo”. Ako mandatar misli da mogu pomoći, spreman sam da se žrtvujem, ali biću zadovoljan i sa mjestom u parlamentu. Neću biti prepreka ako neko bude sporio moj izbor”, rekao je Abazović.
Nakon sastanka sa liderima saopšteno je da su kao kandidati za MO pomenuti Abazović i Krsto Perović.
Mandatar treba parlamentu da dostavi program i sastav vlade a ranije je najavljeno da će to biti do 11.novembra. Prava Crna Gora sinoć je objavila da podržava predlog mandatara.
Stubovi vlade su zelena ekonomija, regionalna saradnja, digitalne transformacije...
Krivokapić je saopštio da je njegov i izbor njegovog tima da na čelu Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija bude Tamara Srzentić, Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović, a Ministarstva unutrašnjih poslova Nikola Terzić.
Za Ministarstvo vanjskih poslova predložen je Đorđe Radulović, Ministarstvo ekonomskog razvoja Jakov Milatović, a Ministarstvo kapitalnih investicija Mladen Bojanić.
Za ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kanidat je Aleksandar Stijović, ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, ministarku zdravlja Jelena Borovinić Bojović, ministra pravde, manjinskih i ljudskih prava Vladimir Leposavić, a za ministra finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić. “Ministarstvo odbrane nije personalno popunjeno”, kazao je Krivokapić. Krivokapić je rekao da vlada počiva na sedam stubova, pet se odnosi na rad na polju evropskih integracija – i tu je prvi stub zelena ekonomija, drugi digitalna transformacija, treći je regionalna saradnja i povezanost, četvrti unapređenje konkurentnosti.
“Peti stub po pravilu nije tako definisan, ali mi želimo da pokažemo poseban odnos prema svim socijalnim problemima i mi smo ga nazvali socijalna zaštita. Taj šesti stub je poznat kao društveno jednake šanse i sedmi stub dobrota upravljanja, kojim želimo da krenemo u proces integracija ka EU,” rekao je madatar.
On smatra, kako je rekao, da Uprava policije ne treba da bude samostalan organ i da treba da se vrati pod nadležnost MUP-a. On je objasnio da se javnosti obraća video-porukom zbog epidemiološke situacije.
Biografije kandidata za ministre
Vesna Bratić
Rođena u Bileći. Filozofski fakultet završila je u Nikšiću, vanredna profesorica Filološkog fakulteta, dobitnica SUSI stipendije američke vlade (Institut savremene američke književnosti) na Univerzitetu u Lujvilu i stipendije za bibliotečko istraživanje Instituta Dž.F. Kenedi u Berlinu. Od januara 2020. glavni je urednik časopisa Filološkog fakulteta Logos et Littera. Član je najužeg koordinatorskog tima ERASMUS + projekta REFLAME. Nakon Krivokapićevog povlačenja, izbarana je za predsjednicu NVO “Ne damo Crnu Goru”.
Dr Jelena Borovinić Bojović
Diplomirala na Medicinskom fakultetu u Beogradu, završila specijalizaciju iz interne medicine i supspecijalizaciju iz oblasti pulmologije. Trenutno je načelnica Odjeljenja pulmologije Interne klinike Kliničkog centra Crne Gore. Radila je kao ljekarka Opšte prakse u HMP i DZ Podgorica, klinički doktor na Infektivnoj klinici KCCG Podgorica, internista na Odjeljenju pulmologije KCCG, supspecijalista pulmolog na Odjeljenju pulmologije Interne klinike KC od 2016.
Tamara Srzentić
Zamjenica direktora u Kancelariji za inovacije pri sektoru zdravstva u kalifornijskoj vladi. Cetinjanka porijeklom živjela je, studirala i radila na četiri kontinenta, najduže u Crnoj Gori, Engleskoj i Franuskoj. Ima diplomu kalifornijskog Univerziteta, a potom je završila i master studije menadžmenta u administraciji u Filadelfiji. U njenoj biografiji piše da u Kaliforniji obučava tim koji je zadužen za poboljšanje i unapređenje uticaja zdravstvenih politika i servisa, kao i reformu načina rada države u digitalnom dobu.
Vladimir Leposavić
Rođen je u Baru 1984. godine, diplomirao na Pravnom fakultetu u Beogradu. Trostruki je dobitnik nagrade tog Univerziteta za stručne radove iz oblasti pravnih i ekonomskih nauka. Stipendista je Fondacije „Robert Šuman” i dobitnik Fulbrajtove nagrade za ostvarene izvanredne akademske i profesionalne rezultate. Specijalizirao je u oblasti međunarodnih ljudskih prava na Pravnom fakultetu u Vašingtonu, a doktorirao na temi međunarodne zaštite manjina 2016. godine, na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Član Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske.
Milojko Spajić
Magistar je finansijskog inženjeringa. Kao stipendista japanske vlade završio je studije Ekonometrike na Osaka Univerzitetu u Japanu, a potom završio master studije u Parizu. Radio je na Vol Stritu, kao i u Tokiju i Singapuru. Govori pet svjetskih jezika.
Spajić je tokom kampanje bio član savjetničkog tima nosilaca izborne liste “Za budućnost Crne Gore” i mandatara za sastav Vlade, Zdravka Krivokapića.
Ratko Mitrović
Profesor Arhitektonskog fakulteta, završio postdoktorske studije na Arhitektonskom fakultetu na Floridi, bio je gostujući je profesor na univerzitetima u Londonu i u Italiji. Radnu karijeru započeo je u kompaniji OGP Podgorica, bio je rukovodilac Fabrike stanova Spuž, radio je u Elektroprivredi Crne Gore, rukovodio izgradnjom desetina objekata, između ostalog bio je i direktor gradnje Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici... Bavi se istraživanjima iz oblasti novih tehnologija i obnovljivih izvora energije...
Nikola Terzić
Rođen je 1984. godine, završio je Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore. Od 2013. je u advokatskoj kancelariji.
U biografiji koja je dostupna na sajtu advokatske kancelarije “Terzić Živković”, navodi se da su mu oblasti rada privredno pravo, stečajno i imovinsko pravo.
Ima iskustva u oblastima međunarodne zaštite u krivičnim stvarima, ekstradicije i pitanja azila. U toku rada zastupao klijente pred Komisijom za kontrolu optužnica INTERPOL-a gdje je imao uspjehe u vidu ukidanja tj. brisanja međunarodnih potjenica koje su bile politički motivisane.
On je potpisnik platforme Crno na bijelo, a bio je član IOK Podgorica i nakon parlamentarnih izbora otkrio da je predstavnica DPS-a pokušala da sakrije kupone sa izbornih listića.
Đorđe Radulović
Završio međunarodne odnose na Fakultetu političkih nauka, a diplomatsku karijeru počeo je i u Ministartsvu vanjskih poslova. Govori engleski i ruski jezik. U Ministarstvu vanjskih poslova radi od 2011, a februara ove godine imenovan je za direktora Direkcije za Evropsku uniju. Bio je i zamjenik ambasadora Crne Gore u Rumuniji.
Jakov Milatović
Magistrirao ekonomiju na Univerzitetu Oksford kao stipendista britanske vlade. Radio je kao ekonomista u Evropskoj banci za obnovu i razvoj, kancelariji u Londonu, zatim je prešao u Podgoricu odakle pokriva zemlje zapadnog Balkana. Bio je angažovan za Deutche banku u Frankfurtu i analitičar u oblasti upravljanja rizikom u NLB grupi u Crnoj Gori. Master studije završio je na Univerzitetu Oksvord, na kome je bio Chevening stipendista. Nagrađen je kao najbolji student, dobitnik stipendija EU, Austrijske Vlade, Vlade SAD.
Mladen Bojanić
Nekadašnji poslanik, najprije Pozitivne Crne Gore a zatim nezavisni, predsjednički kandidat opozicije na izborima 2018., na kojima je izgubio od Mila Đukanovića. Bojanić je široj javnosti prije svega poznat kao ekonomski stručnjak, a devet godina bio je u rukovodstvu Saveza ekonomista Crne Gore. Sa diplomom brokera i dilera na tržištu kapitala, jedno vrijeme pokrivao je i funkciju direktora Montenegroberze, ali i investicionog fonda Aktiva Integra. Ostao je prepoznat po otrkivanju afere Ramada, u kojoj je pravosnažno presuđeno za zloupotrebu državnih resursa.
Aleksandar Stijović
Magistar, tehnički savjetnik u GDi GROUP LLC. Predsjednik je Upravnog odbora Instituta za šumarstvo Crne Gore.
Bonus video:
