Nedovoljni rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, selektivna pravda, sumnja u političku zloupotrebu policije i državnog tužilaštva i spregu djelova bezbjednosnog sektora sa kriminalnim miljeom - neki su od razloga zbog kojih nova vlast, nakon formiranja vlade, namjerava da napravi rezove u vrhu bezbjednosnog sektora i tužilaštva.
Za to navodno postoji više varijanti, od donošenja posebnog zakona (leks specijalisa), pa do primjene važećih propisa.
Politička spremnost za to je nesporna, a mogla bi biti i ozvaničena još jednim političkim sporazumom koji bi trebalo da sadrži prioritete nove vlasti, saznaju “Vijesti”.
Sagovornik je rekao da su svjesni velikih očekivanja građana u svim sferama, te da zato treba utvrditi prioritete gdje se mora prvo reagovati, a koji se tiču zdravlja, ekonomske situacije, bezbjednosti, promjene spornog zakona o vjeroispovijesti...
Kada je u pitanju bezbjednosni sektor, Agencija za nacionalnu bezbjednost ne bi morala biti veliki problem, jer je njen direktor Dejan Peruničić vršilac dužnosti. Njemu je u avgustu ove godine istekao mandat koji mu je Vlada produžila imenovanjem za v. d.
Peruničić je formalno penzioner, odakle je vraćen na čelo ANB-a nakon početka procesa pristupanja države NATO-u. Kadriranje u ANB-u, gdje se direktor imenuje na predlog premijera, moglo bi biti jedino politički problematično jer na tom mjestu nije poželjna osoba koja ne podržava članstvo Crne Gore u NATO, o čemu je u više navrata govorio i lider GP URA Dritan Abazović.
“Koalicija ‘Crno na bijelo’ traži da na određenim funkcijama u budućoj vladi, naročito koje su tiču sektora bezbednosti, budu ljudi koji su stoprocentno lojalni Crnoj Gori i od toga neće odstupiti ni milimetar”, rekao je on ranije “Vijestima”. Kada je u pitanju Uprava policije, stanje je drugačije. Pored najave da bi zbog političke kontrole ona trebalo da se vrati u nadležnost MUP-a, zvaničnici nove vlasti ne kriju namjeru da direktor Veselin Veljović mora da ode.
Veljović, čija funkcija na osnovu Zakona o unutrašnjim poslovima mora biti apolitična, početak svog prvog mandata obilježio je političkim skandalom kada ga je fotoreporter “Vijesti” slikao u izbornom štabu DPS-a u Mojkovcu. Odanost vrhu te partije i države, Milu Đukanoviću i Dušku Markoviću, ni kasnije nije skrivao, a policija se pod njegovim rukovodstvom gotovo aktivno uključila u kampanju za parlamentarne izbore i antikampanju protiv litija ove godine.
U saopštenjima koja su se ticala osumnjičenih za sitna krivična djela, Uprava policije je objavljivala i opozicionu političku pripadnost tih osoba. Hapšeni su građani zbog kritika vlasti i njenih zvaničnika na društvenim mrežama, privođeni sveštenici SPC zbog kršenja mjera Nacionalnog koordinacionog tijela, dok je istovremeno UP bila nijema na takozvane patriotske skupove.
To je samo najnoviji spisak zamjerki Veljoviću. Njega bi, međutim, funkcije mogao koštati nedostatak rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala.
“Postoji lak i jednostavan zakonski način za smjenu direktora Policije bez hitnog sprovođenja reorganizacije MUP-a i Policije koja je najavljena i koja nije dobro rješenje“, kaže za „Vijesti“ istraživačica javnih politika Instituta alternativa i članica Radne grupe za poglavlja 23 i 24 Dina Bajramspahić.
IA godinama prati rad obavještajnog sektora, njegovu kontrolu i propise. Sagovornica navodi da Zakon o unutrašnjim poslovima propisuje osnov za razrješenje direktora na temelju, kako kaže, nedovoljnih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
“Zakon kaže - Direktor policije podnosi nadležnom radnom tijelu Skupštine poseban izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, dva puta godišnje, a najkasnije 1. juna i 1. decembra. Ukoliko nadležno radno tijelo Skupštine ne prihvati izvještaj, o tome će obavijestiti ministra koji može pokrenuti proceduru razrješenja direktora policije prije roka na koji je imenovan“, navodi Bajramspahić.
To znači da će već sada u decembru, kaže ona, nova parlamentarna većina imati mogućnost da pokrene tu proceduru u skladu sa zakonom.
“Time će biti otvorena vrata za dalju reformu policije“, dodaje Bajramspahić. Ona je ocijenila da je reforma sektora bezbjednosti presudno važna za napredak u pregovorima i neophodna zbog građana i građanki, čiji servis treba da bude.
Takve ocijene iznio je i prvi šef policije u Srbiji nakon smjene režima Slobodana Miloševića, sada advokat Božo Prelević.
U intervjuu “Vijestima“ on je u petak rekao da je velika moć u bezbjednosnim službama i da je “prirodno da one čuvaju režim koji je postavio njihove čelnike“.
“I danas u Srbiji najveća moć srpskog režima leži u rukama službi bezbjednosti. Tu napraviti diskontinuitet je centralno važna stvar za nove vlasti. Ako oni tu ne naprave diskontinuitet, za četiri godine će Milo Đukanović i DPS da lustrira njih. On će da lustrira Krivokapića, Abazovića, i onda će biti kuku-lele za Crnu Goru”, rekao je on.
U državnom tužilaštvu rukovodni vrh se može mijenjati leks specijalisom, ali i odlaskom u penziju. Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković na proljeće 2021. godine stiče uslove za starosnu penziju, pa bi nezadovoljstvo partija nove vlasti njegovim učincima moglo biti riješeno i na taj, lakši način.
Međutim, kada je u pitanju glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, on je tek reizabran za još jedan mandat, ali s obzriom na to da je pokrenuo više postupaka protiv funkcionera Demokratskog fronta, a neki su zbog toga i osuđeni, malo je izvjesno da će mu nova vlast ostaviti priliku narednih pet godina.
I ne samo to, nego i kontroverzni poslovi vrha vlasti, visoka korupcija na koju se žmuri jednim okom u Specijalnom državnom tužilaštvu...
Kao i za vrhovnog tužioca, ostale nižestepene tužioce, Zakon o državnom tužilaštvu propisuje disciplinsku odgovornost, gdje je najteži disciplinski prekršaj nestručno i nesavjesno postupanje a posljedica - razrešenje. Disciplinski postupak pokreće, piše u zakonu, nadređeni tužilac, Komisija za etički kodeks državnih tužilaca ili ministar pravde, a konačna je odluka Vrhovnog suda, čija predsjednica Vesna Medenica bi, ako sama ne podnese ostavku, takođe mogla doći pod udar posebnog zakona.
Amandman SDP-a smjenjuje Veljovića
Član Zakona o unutrašnjim poslovima koji ostavlja mogućnost smjene direktora policije usvojen je kao amandman Socijaldemokratske partije kada se prije dvije godine mijenjao propis. Koalicioni partner DPS-a, Socijaldemokrate nijesu bile spremne da podrže izmjene zakona koji je omogućio da UP postane samostalni organ.
SDP je tada predložio amandman koji je postao sastavni dio zakona i u kome piše da direktor policije skupštinskom Odboru za odbranu i bezbjednost dva puta godišnje podnosi poseban izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Ukoliko to tijelo ne prihvati izvještaj, o tome će obavijestiti ministra koji može pokrenuti proceduru razrešenja direktora policije prije roka na koji je imenovan.
Šef kluba SDP-a Raško Konjević je tada objasnio da to pojačava parlamentarnu kontrolu, jer je istraživanje NVO Institut alternativa ukazalo da je ona slaba.
Da bi reforma uspjela, ne smije se samo ukloniti problematični kadar
“Za iole nade da reforme (obavještajnog sektora) uspiju, one moraju biti dio šire i ozbiljnije strategije koja treba da prođe javnu raspravu, a ne da bude posljedica ad hoc odluka, čiji je cilj da se objektivno problematični kadrovi uklone. Time želim da potvrdim da je činjenica da postoje objektivni problemi u funkcionisanju policije i da su potrebna nova kadrovska rješenja, ali da se, prema najavama, problemi pokušavaju riješiti na pogrešan način. Naime, mandatar je prilikom predstavljanja sastava nove vlade objavio namjeru da se policija vrati u sastav MUP-a. Nije poznato da li postoji analiza koja uzima u obzir razloge za i protiv takvog rješenja, čije sprovođenje je vrlo komplikovano i iziskuje vrijeme“, kaže Dina Bajramspahić.
Ona objašnjava da se policija ne može vratiti u sastav MUP-a usvojanjem nove Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, nego mora izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima. Njime je, kaže, propisano da “policijske poslove vrši organ uprave nadležan za policijske poslove“ i to se ne može derogirati uredbom.
“Zakon takođe uređuje odnos Ministarstva i UP. Propisivanje novog odnosa nije jednostavno jer organizaciona jedinica policije, koja bi bila dio MUP-a, mora da ima operativnu nezavisnost od ministra, koji je po definiciji politička ličnost. Zakon se ne može krojiti za ovaj jedan eksperimentalni slučaj, ali i tada, nova većina će morati da iznađe najmanje dva kadrovska rješenja, ministra i direktora i ne treba od ministra da pravi direktora, jer će time dogoročno da nanese štetu. Postoji još niz normativnih pitanja kojima treba da se osigura depolitizacija i novi zakon o unutrašnjim poslovima bi morao da ide na javnu raspravu i da prođe punu skupštinsku proceduru“, navodi Bajramspahić, objasnivši da se mora mijenjati i Zakon o zaradama u javnom sektoru koji prepoznaje direktora policije i pomoćnike kao posebne kategorije.
Sljedeći korak u tome trebalo bi da bude, dodaje, priprema novog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji za preko 6.000 radnih mjesta.
“I to ako bi nova vlada išla bržim putem, da zadrži sva radna mjesta takva kakva jesu, bez dubinske analize i pokušaja optimizacije koji je neophodan. Morali bi najmanje da izbrišu dupla mjesta a da viškove rasporede na druga radna mjesta. Nakon usvajanja pravilnika, svi zaposledni moraju da dobiju nova rješenja, oko 4.500 policijskih službenika i preko 1.500 službenika ministarstva. Puko ‘štancovanje’ rješenja traži vrijeme i to pod pretpostavkom da svi budu ponovo raspoređeni na isto radno mjesto. Naravno, smislenije bi bilo, kada se već ušlo u sve to, izvršiti analizu rezultata, potreba, kapaciteta... napraviti pravu reorganizaciju. Naravno, sve što sam opisala treba da se sprovede, ali bez hitnje i ne samo da bi se smijenio direktor i pomoćnici”.
Bonus video:
