Iako treba da bude jedan od stubova društva, pravosudni sistem danas primjenjuje "zakon ćutanja", pri tome se oglušujući o jasne imperativne norme Ustava i Zakona, saopštio je danas Momo Koprivica, potpredsjednik Demokratske Crne Gore i poslanik te partije u Skupštini Crne Gore.
"Štaviše, oglušuje se i jasno ignoriše i zahtjeve Evropske komisije, koja u kontinuitetu izražava ozbiljnu zabrinutost i jasno upućuje na nezakonito postupanje Sudskog i Tužilačkog savjeta", istakao je Koprivica.
On je dodao da ambasadorka EU u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa, interpretirajući Izvještaj Evropske komisije (EK), naglašava da pitanje reizbora predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i još sedam predsjednika sudova jeste "predmet ozbiljne zabrinutosti", te da odluka Sudskog savjeta o izboru istih "nije u skladu sa preporukama GRECO o nezavisnosti pravosuđa, koje se očekuje od Crne Gore da ispuni."
"Činjenica je i da Izvještaji EK, kao i Nezvanični papiri za poglavlja 23 i 24, crtaju ko treba da ode sa funkcija, jer je na tim pozicijama i suprotno Ustavu i Zakonu, a i suprotno duhu reforme. Takođe, u Izvještaju EK imamo praktično ukazivanje na neznanje Sudskog savjeta. I ti ljudi nisu ni pocrvenjeli od neprijatnosti koju nam kao državi čine. Izvještaj EK je jasan. Gospođa Medenica mora da ode sa funkcije, nema pravo da blokira evropske integracije", rekao je Koprivica.
On je kazao da je već dokazano da je Medenici, kao i još jednom broju sudija, Sudski savjet još i prije izbora Medenice za predsjednicu Vrhovnog suda, ni manje ni više nego, morao utvrditi prestanak sudijske funkcije.
"Naime, članom 121 Ustava Crne Gore propisano je da sudiji prestaje funkcija, između ostalog, i kada ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Ustavna norma je jasna i imperativna, a ispunjenje uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju (broj godina života i broj godina staža osiguranja), kako za sudije, tako i za ostale zaposlene, propisano je sistemskim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, i to članom 17 i članom 197đ. Iako se neuspješno pokušavala zamagliti suština raznim pravnim dovijanjima, ni na teorijskom planu više nema ni trunke sumnje nakon jasnog, ubjedljivog i, može se reći, vanserijskog autorskog teksta renomirane profesorice Pravnog fakulteta u Beogradu Vesne Rakić-Vodinelić, kao i osnovanih stavova brojnih uglednih advokata i drugih pravnika iz naše države", poručio je Koprivica.
Po njegovim riječima, podaci pokazuju da je Sudski savjet, od strane predsjednika sudova, bio upoznat sa razlozima za prestanak sudijske funkcije za čak 23 od 30 crnogorskih sudija, koje je svjesno ignorisao i time ušao u sferu flagrantnog bezakonja.
"Indikativno je, međutim, da predsjednici sudova, u svojim obavještenjima dostavljenim Sudskom savjetu, ne pominju važeću odredbu člana 197đ Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojom su propisani uslovi za sticanje prava na starosnu penziju. Sa druge strane, Opšta sjednica Vrhovnog suda, kao i rukovodioci tužilaštava i sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva nisu uradili ono na šta ih Zakon o sudskom savjetu i sudijama i Zakon o državnom tužilaštvu obavezuje – nijesu obavijestili Sudski i Tužilački savjet o nastupanju razloga za prestanak sudijske, odnosno tužilačke funkcije", naveo je Koprivica.
Poručio je i da su on i poslanik Demokrata Dragan Krapović 8. oktobra ove godine obavijestili Sudski i Tužilački savjet o, kako je rekao, očiglednim nezakonitostima u postupanju.
"Na osamnaestoj sjednici Sudskog savjeta, održanoj 7.10.2020. godine, Savjet je obavio intervju sa kandidatima prijavljenim na javni oglas za izbor jednog sudije Vrhovnog suda, i to sa Rankom Vukićem i Dragicom Vuković, sudijama Višeg suda u Podgorici i Lidijom Ivanović, sutkinjom Apelacionog suda Crne Gore. Sudski savjet je, nakon obavljenih intervjua, donio odluku da se za sudiju Vrhovnog suda Crne Gore izabere Lidija Ivanović, sudija Apelacionog suda Crne Gore. Sve prednje, iako je Sudski savjet, od strane predsjednika sudova, prethodno obaviješten o razlozima za prestanak sudijske funkcije i u odnosu na Dragicu Vuković, koja je stekla uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju još 11.09.2016. godine, i u odnosu na Lidiju Ivanović, koja je ovaj uslov stekla još 23.12.2017. godine. Pri tome, posebno treba naglasiti da je sudija Dragica Vuković, kojoj je sudijska funkcija morala prestati još 11.09.2016. godine, između ostalih, učestvovala i u postupku i donošenju presude u predmetu "Državni udar", u kojem je okrivljenima izrečena kazna zatvora u ukupnom trajanju od skoro 70 godina", rekao je Koprivica.
Potpredsjenik Demokrata je kazao i da specijalni tužioci, među kojima i tužiteljka Stojanka Radović, kojoj je, kako je dodao, sudijska funkcija morala prestati još 28.4.2018. godine, "kuju" optužnice i učestvuju u sudskim procesima.
"Radović ignoriše relevantne iskaze u vezi ubistva Duška Jovanovića, a njen suprug oprašta milione eura Branu Mićunoviću, sa kojim imaju zajedničku kumu, predsjednicu Vrhovnog suda, koja stoji na vrhu piramide pravosudne klike koja blokira evropske integracije i drži zarobljenpm ovu granu vlasti. Opravdano se postavlja pitanje, na kojim se to principima zasniva pravosudni sistem i vladavina prava u Crnoj Gori, ako Sudski i Tužilački savjet, kao i sudije i tužioci, koji svakodnevno odlučuju o ljudskim sudbinama, svjesno odbijaju da primijene Ustav i Zakon", saopštio je Koprivica. On je kazao i da članovi Sudskog i Tužilačkog savjeta, umišljajnim nevršenjem svoje dužnosti, svjesno pribavljaju korist svim sudijama i tužiocima kojima je morao biti utvrđen prestanak funkcije, omogućujući im korišćenje raznih beneficija.
"Tako su neki od njih dobili stambene kredite, a neki desetine hiljada eura prihoda od raznih komisija, suprotno Zakonu o sprečavanju korupcije, a sve to nakon trenutka kad im je morao biti utvrđen prestanak sudijske, odnosno tužilačke funkcije", rekao je Koprivica.
On je poručio i da se zato postavlja opravdano pitanje, da li čelnici pravosudnog sistema Medenica i vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković, ali i sve sudije i tužioci kojima je morao biti utvrđen prestanak funkcija, zaista smatraju da će ih od kršenja Ustava i Zakona zaštititi "zakon ćutanja"?
"Takođe, postavlja se opravdano pitanje, šta može očekivati obični građanin od pravosudnog sistema, kada se granice primjene Ustava i Zakona završavaju onamo gdje se ulazi u interese nosilaca pravosudnih funkcija? Imajući u vidu navedeno, neophodno je da se odgovarajućim pravnim mehanizmima deblokira primjena Ustava i Zakona. Takođe, od ključnog značaja za reformski proces jeste da se u Skupštini, koja nesporno vraća svoj ugled i autoritet, iz reda uglednih pravnika za članove Sudskog savjeta, izaberu oni pravnici koji zaista imaju integritet i stručnost, da se posvećeno i nepristrasno bave tim poslom, a ne da se tamo smještaju oni koji u tome vide način da dodatno prihoduju i konzerviraju postojeće loše prakse", zaključio je Koprivica.
Bonus video:
