Ne bi bilo priče u ovolikoj mjeri o korupciji i organizovanom kriminalu da tužilaštvo i sudstvo rade kako treba, kazao je poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović na konferenciji "Izazovi za transparetno, odgovorno i efikasno pravosuđe" u organizaciji Građanske alijanse.
On je dodao da se uzrok problema u sudskoj vlasti vuče još od 1945. godine, od početka sistema jednoumlja.
"U tom sistemu je bilo normalno da bilo koji tužilac ili sudija mora da posluša političara kad ga nazove, nekog člana Centralnog komiteta ili predsjednika CK, kad mu kaže ovaj treba da ide u zatvor, ovaj treba da bude pušten. Ja ih potpuno razmijem, borili su se između savjesti i onoga što su morali da urade", kazao je Radunović.
Istakao je da taj sindrom još vlada u Crnoj Gori, ne u toj mjeri kao i u komunističkom režimu, ali još vlada.
"U 95 odsto slučajeva presude su pravične u Crnoj Gori, odnosno presuđeno je po savjesti sudija, ali onih malo odsto u koje je zainteresovana izvršna vlast, materijalne ili političke prirode, tu važi sistem kao kod pedesetih i šezdesetih, to je sistem crvenog telefona, sada se to radi SMS porukama. Ima čak i gore od toga nekima ne morate poruke da šaljete oni znaju šta treba da urade da bi se šefu ugodilo", rekao je Radunović.
Naglasio je da će promjena vlasti biti relaksirajuća za pravosudni sistem, jer će "crveni telefon prestati da zvoni" ili će ih biti neuporedivo manje.
Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević je kazao da stanje u sudstvo nije toliko loše koliko žele da prikažu pojedini centri moći iz medijske, političe i civilne svere kako bi izvšili pritisak zbog političkih i ličnih interesa.
"Postoji kontinuiran pad povjerenje u sudstvo, to istraživanja pokazuju. Međutim, ja ne bih rekao da je to zbog kvaliteta rada sudija i pojedinaca. Taj pad povjerenja dolazi zbog kontinuiranog pritiska na pravosudne organe iz brojnih interesnih krugova. Ti pritisci dolaze iz političke i medijske scene zbog potrebe da se zaštite neki politički ili lični interesi", rekao je Rakočević.
Dodao je da su ključna dva problema kada se radi o sprezi između parlamenta i sudstva.
"To je potreba da se diskredituju pojedinci i institucije da bi se pribavio za sebe neki politički poen ili neke provjere. Drugo je partijski interes koji se postiže uticajem na sudstvo", kazao je Rakočević.
On je pitao kritičare da ako tvrde da ugledni pravnici koji se biraju u Sudskom savjetu, nisu dovoljno ugledni, zašto se do sada nije ohrabrivao drugačiji milje da se prijave za članove.
Radunović je na ovo odgovorio da se mnogi pravnici nisu prijavljivali, jer nisu imali nikakvu nadu da mogu biti izabrani.
Predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović- Zvicer kazala je da se Sudskom savjetu spočitava nešto što ne mogu da urade, a jedna od toga je pokretanje disciplinskih postupaka.
"Mi smo imali do 2015. godine jedno rješenje po kojem su članovi Sudskog savjeta mogli da pokrenu disciplinski postupak i moje mišljenje je da je to rješnje bilo dobro. To je značilo u praksi da ako ja dobijem neko saznanje da je neki sudija izvršio povredu radne dužnosti, ja sam mogla da iniciram disciplinski postupak, u toj situaciji ja bi se izuzela u postupku odlučivanja. To rješenje je promijenjeno 2015. godine i danas disciplinski postupak može pokrenuti samo predsjednik njegovog suda, neposredno Višeg suda, Vrhovnog suda i Komisija za etički kodeks. Ja kao član Sudskog savjeta ne mogu da uradim ništa i to je strašno i da je to loše rješenje", kazala je Simović-Zvicer.
Apelovala je na promjenu toga i dodala da važeće odredbe su loše koje neće pomoći ni budućim članovima Sudskog savjeta.
"Vrlo brzo imamo nove članove Sudskog savjeta, ukoliko svi ne prepoznamo problem, bojim se da im nećemo pomoći i da ćemo opet slušati kritike na račun njihovog rada, a što imamo toliko malo disciplinskih postupaka, znači li da su naše sudije - ne znači da su savršeni, a ne znači da su svi loši, ako govorimo o odgovornosti treba da prepoznamo koje loše rade, a ne sve da generalizujemo, iako imamo kvalitetne sudije", zaključila je Simović-Zvicer.
Bonus video:
