Pitanje profesionalnog tužilaštva ne rješava se ispijanjam kafe sa specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem već njegovom smjenom i traženjem odgovornosti, ocijenio je predsjednik kluba poslanika Pokreta za promjene Branko Radulović.
On je u intervjuu “Vijestima” rekao da bez pune demontaže sistema, tranzicije od autokratije ka konsolidovanoj demokratiji i revizije komunističkog i DPS totalitarizma nema izgradnje moralne, evropske i ekonomski prosperitetne Crne Gore. “Nema pravne države i istinske borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, niti istinskog pomirenja. Pitanje profesionalnog tužilaštva ne rješava se ispijanjam kafe sa Katnićem, kao što to radi (Dritan) Abazović, već smjenom njega i njegove družine i traženjem odgovornosti”, rekao je Radulović.
Šta je cilj platforme „Optimalna izgradnja slobodne, prosperitetne i evropske Crne Gore“ koju ste dostavili Skupštini?
Nas petnaestak, uglednih univerzitetskih profesora i stručnjaka iz Pokreta za promjene, smatrali smo da kada je u pitanju budućnost Crne Gore, ne treba ćutati i po crnogorskom običaju „post festum“ biti pametan, već ići u susret izazovima i pokazati kompetentnost i moralnu odgovornost. Na krajnje studiozan način ponudili smo više od 300 rješenja, koja se međusobno prožimaju i sublimiraju, vodeći ka opštem boljitku. Realizacija zahtijeva znanje, naporan i timski rad intelektualne elite, ali i cijelog društva, uz punu podršku međunarodne zajednice. U suprotnom Crna Gora će ostati zarobljena u svojim moralnim, materijalnim i integracionim limitima, podijeljena po svim šavovima, „živeći život nekih prošlih vjekova“.
Da li je platforma reakcija na ekspoze premijera Zdravka Krivokapića i sastav Vlade?
Platforma ima drugačiju misiju. Primarno, da ponudi sveobuhvatnu viziju budućnosti Crne Gore, bez selektivne pravde i izuzeća pojedinih rješenja, da bude osnova opšte debate, da ponudi mapu puta i prioritetne aktivnosti, odbaci lažnu sintagmu „biti bolji i pošteniji od režima“, već promoviše viziju kako biti najbolji i Skupštinu kao čvorište političkog i javnog života.
Ova platforma je reper u odnosu na koji ćemo mjeriti učinak nove Vlade. Zato očekujem ozbiljan pristup članova Vlade ovom dokumentu. Nema mjesta sujetama, svima nama treba da je Crna Gora na prvom mjestu, bez obzira na apsurdnost modela nastanka nove Vlade. Imamo intenzivne razgovare sa ministrima i njihovim timovima oko programa rada Vlade. Ako ovo ne da efekte, dovešće se u pitanje podrška Vladi i zahtijevaćemo rekonstrukciju.
Plaforma ima 12 rezolucija, od čega se prve tri odnose na demontažu totalitarnog sistema, reviziju prošlosti i tranzicionu pravdu...Da li to treba da budu prioriteti nove Vlade?
Prioriteti su potpuna transformacija bezbjednosnih službi, raskrinkavanje mreže za kompromitaciju političkih protivnika, preispitivanje porijekla imovine, uspostavljanje parlamentarne kontrole, objelodanjivanje tajnih dosijea i stavljanje na „stub srama“ doušnika. Neohodno je reformisati Upravu policije, vratiti je Ministarstvu unutrašnjih poslova, rasformirati Protivterorističku i Posebnu jedinicu policije, suspendovati i procesuirati starješine i policajce koji su se bavili kriminalom i kršili ljudska prava i utvrditi porijeklo njihove imovine. Treba rasformirati i Specijalno policijsko odeljenje i osnovati Biro za suzbijanja korupcije i organizovanog kriminala shodno najboljim praksama.
Treba nam temeljna reforma pravosuđa, novi modeli izbora i puna kontrola. Slobodni izbori, „otvorene liste“, direktna demokratija, kontrolna uloga Skupštine, transparentnost i javnost rada, profesionalni mediji, jak civilni sektor, nezavisne institucije, ustavno rodoljublje, temelj su konsolidovane demokratije.
Mora se sprovesti krivična pravda za ratne zločine, deportaciju i kršenja ljudskih prava, zatim politička pravda, kroz institut lustracije, takođe, kompenzaciona pravda u cilju prevazilaženja počinjene nepravde, kroz satisfakciju prema žrtvama i njihovim porodicama, te restorativna pravda, kojom bi se ispravila istorijska nepravda prema žrtvama totalitarizma. Neophodno je raskinuti ugovore i zakupe koji su sačinjeni na protivzakonit i kriminogen način na štetu države i preispitati osnovanost zabrane daljeg rada DPS-a.
Očekujete li da će Skupština u tim procesima odigrati glavnu ulogu?
Za neka rješenja dovoljne su uredbe Vlade, druga traže usvajanje zakona, za neka nam je dovoljna prosta ili apsolutna većina, a neka zahtivijevaju kvalifikovanu 2/3 ili 3/5 većinu, pa čak i izmjenu Ustava. Skupština je već ušla u realizaciju rješenja koja su u njenoj nadležnosti.
Imate li rješenja za ekonomske, socijalne i sektorske politike?
Rezolucije Nova ekonomska i socijalna politika, Reindustrijalizacija i digitalizacija, Zelena energija, Moderan saobraćajni sistem, Održivi turizam i Samodovoljnost u hrani nude prioritetne aktivnosti, rješenja, akcione planove za njihovo sprovođenje, formiranje novih institucija i usvajanje strateških dokumenata.
Međutim, krajnje smo zabrinuti poslije nekih odluka, izjava i odsustva hitne reakcije u pojedinim politikama.
Izostala je urgentna aktivnost za spašavanje zimske turističke sezone i priprema turističke 2021. godine. Sve države uveliko rade na tome. Posebno zabrinjavaju stavovi oko nastavka razgovara za davanje aerodroma pod koncesije. To pokazuje zatočenost u pogrešnoj idelogiji, nepoznavanje kretanja i trendova i nemogućnost sagledavanja posljedica. Najbolje da ministri eksperti pođu do aerodroma Dubrovnik, Zagreb i dalje do Francuske, da bi nešto naučili. Pogrešna odluka ih može koštati fotelje.
Način emisije državnih obveznica od 750 miliona eura i nemušte i kontradiktorne izjave, sigurno će biti predmet preispitivanja odgovornosti, a vode ka lošijem pozicioniranju u pregovorima oko mogućeg otpisa, smanjenja kamata ili moratorijum na ukupni dug.
U rezoluciji o obrazovanju, nauci i razvoju među mjerama koje predlažete da bi znanje dobilo na značaju, insistirate na osnivanju Instituta za razvoj Crne Gore. Šta je cilj Instituta?
Već sam razgovarao sa mandatarom, ministrima i njihovim saradnicima i ta ideja je naišla na oduševljenje. Prostor imamo, imamo i naše stručnjake i van i u Crnoj Gori, moramo se sabrati i zajedno donositi strateške odluke koje će najmanje koštati, a dati najbolje razvojne efekte. Krajnje je vrijeme da odu u prošlost RZUP i njihovi korumpirani profesori i stručnjaci.
Šta nudi Rezolucija o održivom zdravstvenom sistemu?
Interventne mjere i predlog reforme zdravstvenog sistema. Porazno je da je Crna Gora u 2020. za zdravstveni sistem izdvajala iz budžeta svega 447 eura po stanovniku, a u regionu je to znatno više, a prosjek EU je 2.900 eura, a u Luksemburgu čak iznad 5.000. Kako onda očekivati adekvatnu zdravstvenu zaštitu i zadovoljne zdravstvene radnike.
Nije dobro neprihvatanje „Malog Šengena“
Šta podrazumijeva Rezolucija o dinamičnim evropskim integracijama?
Neminovno je prihvatiti novu metodologiju proširenja, sačiniti novi institucionalni okvir, akcioni plan prilagoditi izvještaju Evropske komisije. Kada je u pitanju region treba implementirati Deklaraciju o zajedničkom tržištu Zapadnog Balkana i Akcioni plan, Zeleni plan, boriti se za više sredstava u investicionom okviru, prihvatiti ideju „Malog Šengena“, to traži i EU, a to bi mogla biti naša šansa. Izjava Abazovića o neprihvatanju „Malog Šengena“ pokazuje odsustvo poznavanja procesa, stavova i efekata.
Bonus video:
