Crnogorsko društvo ima potencijal za konflikte na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, rekao je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović na konferenciji „Diskursi radikalizacije: Uticaj javnog diskursa na jačanje etno-nacionalizma u Crnoj Gori“.
On je dodao da je s obzirom na to bitno kakve poruke šalju javne ličnosti. Ističe da je fudamentalno pitanje šta je to kod ljude što ih motiviše da se do te mjere zatvore da ne gledaju ostale ljude koji imaju drugačiji nacionalni osjećaj kao ljudska bića.
"To se nažalost na prostorima Jugoslavije dešavalo čega smo svi svjedoci i to postoji kao latentna ili čak poluotvorena ili otvorena opasnost i u sadašnjem trenutku", kazao je Sekulović.
Objasnio je nacionalnu i drugu pripadnost čovjekovom prirodnom potrebom da pripada određenom kolektivitetu.
"Previše je život kompleksan i život kratak, komplikovan i pun nedaća da bi ličnost mogla da se koncentriše samo na sebe. Postoje pojedinci koji tome uspiju, ali njih nije mnogo. Većina traži kolektivnu zaštitu, jedna od najprirodnijih zaštita je jedna od etničkog nacionalnog kako god, vjerskog korpusa i to nije toliko sporno", kazao je Sekulović.
Naglasio je da je u Crnoj Gori lako da sklizne u kolektivni identitet do te mjere "da se zaslijepi za sve ostalo" i da lako može doći do destruktivnosti.
"Ja ne pripadam ljudima koji su anacionalni, uz puno uvažavanje prema njima. Koji u nacionalnosti, koji u nacionalnosti ili u nacionalnom osjećaju ne vide neku posebnu vrijednost nego vide kao jednu apstrakciju koja smeta i koja je brana za razvoj kako pojedinca, tako i društva u cjelini, odnosno globalnog konteksta", kazao je Sekulović.
Dodao je da partije skolni kolektivitetima i da se u njima gubi pojedinac i kod partija lijevog centra koje, kako je kazao, ne propagira nacionalizam, ali propagira klasu.
"Da li smo mi sposobni da izgradimo građansku državu ili ne. Da li će politički proces da će se u jednom trenutku graditi konsenzus demokratiju koja se zasniva na poštovanju kolektiviteta ili ćemo imati ili građansko društvo", kazao je Sekulović.
On je dodao da se protiv nasilnog ekstremizma i radikalizma resorna ministarstva trebaju boriti kreiranje strateških okvira, preventivnim metodama i odgovornost u govoru javnih ličnosti.
Građanska je dužnost kritikovati prvo svoj nacionalizam
Građani moraju znati da im je dužnost da orije svih kritikuju “svoj” a onda i druge nacionalizme i Crna Gora nikada više ne smije dozvoliti da se društvo suprotsavlja jednom etnonacionalizmu jačanjem drugog nacionalizma, što je bio čest slučaj.
Ovo je poručeno na konferenciji Nacionalne platforme za suzbijanje nasilnog ekstremizma i radikalizma koja je zajednička inicijativa Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i Nacionalnog operatvinog tima (NOT) a u kojoj je partner Ambasada Kraljevine Holandije.
Ministar unutrašnjih poslova, Sergej Sekulović, kazao je, otvarajući konferenciju, da crnogorsko društvo, nažalost, i dalje ima potencijal za konflikt i da je bitno kakve poruke šalju ljudi iz javnog života.
Sekulović je kazao da postoji prirodna potreba čovjeka da pripada i da većina traži kolektivnu zaštitu. “Previše je svijet kompleksan i život kratak da bi se ličnost mogla usmjeriti samo na sebe, većina traži kolektivnu zaštitu. Ta zaštita je često u okviru svog vjerskog ili nacionalnog korpusa”, kazao je ministar i dodao da on sebe vidi kao anacionalnog čovjeka. “Ja nacionalnost vidim kao nešto što ometa puni razvoj pojedinca. Ja imam uvažavanje prema nacionalnom osjećaju ali to uvažavanje ima granice”, rekao je Sekulović.
Dodao je da će dati sve od sebe da promoviše vrijednost da se država mora graditi na konsenzusu, odnosno na principu dogovora između kolektiviteta. “Ta vrijednost mora biti fundamentalna”, poručio je Sekulović.
“Treba imati kritički odnos prema bilo kojem vidu primarno kolektivističkog poimanja stvarnosti, pri tome ne mislim samo na nacionalizam”, dodao je ministar.
Kazao je i da građanima treba pomoći da stvarnost vide šire kako bi bili spremni da se odupru kada neko krene sa brutalnom manipulacijom. “Osim jasnog strateškog okvira, preventivnog djelovanja, između riječi koje se izgovaraju i djela javnih funkcionera, pa do svakog građanina mora da postoji sklad”, poručio je Sekulović.
Izvršni direktor CDT-a, Dragan Koprivica, kazao je da su u Crnoj Gori zabilježeni retrogradni trendovi rasta etnonacionalizma, smanjenja tolerancije, promocije opsanih političkih ideja, skonosti ka teorijama zavjere...
“Tako smo od društva koje se prije desetak godina moglo pohvaliti naprednim stavovima, došli do toga da smo, po brojnim istraživanjima javnog mišljenja na začelju po više parametara koji nam govore o načinu razmišljanja jedne zajednice”, rekao je Koprivica.
Dodao je da tu činjenicu najbolje ilustruju pojave da 43 odsto građana Crne Gore vjeruje da je koronavirus prevara, da 38 odst vjeruje sa su SAD namjermo stvorile koronavirus.
“Trećina građana ne želi da živi sa LGBTIQ osobama, svaka peta osoba ima stav da LGBTIQ osobe nijesu ništa bolje od kriminalaca i da ih treba najstrože kažnjavati. Više od četvrtine (26.7%) vjeruje da je moguće da društveno-politički odnosi dovedu do nasilja. Skoro polovina ispitanika smatra svoju religiju najispravnijom 12.2% smatra da je opravdano oružjem braniti svoju vjeru”, kazao je Koprivica.
“Ovi i drugi podaci koje svakodnevno analaliziramo nam ukazuju da se naše društvo nalazi u problemu i da postoji veoma značajno polje za širenje ekstremnih ideologija”, dodao je Koprivica.
Kazao je da država mora monogo aktivnije pomoći da se izgradi otpornost I elastičnost društva. “Da se dosljedno poštuju ustavni principi vladavine prava i građanske i sekularne države, da se ovo društvo nikad više ne suprotsavlja jednom etnonacionalizmu jačanjem drugog nacionalizmom, što je bio čest slučaj. Da građani znaju da im je dužnost kritikovati prije svih “svoj” a onda druge nacionalizme”, rekao je Koprivica.
Kazao je i da moramo izbjeći ono što se desilo drugima u okruženju. “Ne smijemo dozvoliti konačno spajanje nacionalnog i nacionalističkog jer ono izazva ubijanja, progone, silovanja, etnička čišćenja. Zato naša Platforma počiva na principu razumijevanja i mobilizacije svih segmenata društva, svih vjera i nacija, ali ne i etnonacionalista i ekstremista”, zaključio je Koprivica.
Otpravnica poslova u Ambasadi Kraljevine Holandije, Ane Sicke Brinks, ocijenila je da ne postoji jedinstven recept za borbu protiv radikalizacije i da je to tema u kojoj je međunardona saradnja izuzetno važna. “Kada je prisutna tišina i dolazi do erozije osnova demokratije, važno je i ono što se kaže i ne kaže. Javne ličnosti moraju da daju primjer sopstvenim ponašanjem”, rekla je ona.
Brinks je navela da, kako bismo se izborili sa radikalizacijom, moramo razumjeti njene uzroke i simptome te da je važno da u tome svi učestvujemo, od nacionalnog do lokalnog nivoa. “Radikalizacija počinje polarizacijom u društvu, onda kada razlike počnu da prerastaju u suprotnosti”, kazala je Brinks.
Bonus video:
