Akcija za socijalnu pravdu saopštila je da Ustavni sud treba da utvrdi da li je nepotpisivanjem ukaza o opozivu više ambasadora od strane predsjednika Crne Gore narušen ustavni princip podjele vlasti i ugroženo ustavno pravo crnogorske Vlade da obavlja svoju funkciju.
"Ustavom Crne Gore je vlast uređena po načelu podjele vlasti, gdje zakonodavnu vlast vrši Skupština, izvršnu Vlada, a sudsku sudovi, dok Crnu Goru predstavlja Predsjednik. Crna Gora je sistem parlamentarne demokratije u kojem je raspodjela nadležnosti između Vlade i šefa države ustanovljena u korist Vlade, dok Predsjednik ima tradicionalna reprezentativna ovlašćenja", navodi se u saopštenju Akcije za sacijalnu pravdu koje potpisuje pravna savjetnica Ines Mrdović.
Prema Ustavu, kako je dodala, osnovna nadležnost Vlade je da vodi unutrašnju i vanjsku politiku.
"A pored vođenja vanjske politike, kao njene nadležnosti međunarodnog karaktera, su pravo da zaključuje međunarodne ugovore, odlučuje o priznavanju država i uspostavljanju diplomatskih i konzularnih odnosa sa drugim državama, kao i da predlaže ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu".
Mrdović dodaje da je Zakonom o vanjskim poslovima propisano da resorno Ministarstvo vrši vanjske poslove neposredno i preko diplomatsko-konzularnih predstavništava, koji su sastavni dio Ministarstva za vanjske poslove.
Povezani članci
"Istovremeno, Ustavom je propisano da Predsjednik Crne Gore postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu, na predlog Vlade i uz mišljenje odbora Skupštine nadležnog za međunarodne odnose. Dakle, u rukama Vlade je isključiva ustavna nadležnost vođenja vanjske politike i ona operativno rukovodi vanjskim poslovima, dok je nadležnost Predsjednika reprezentativnog karaktera i njemu Ustav ne daje pravo da može ocjenjivati da li su se stekli uslovi za postavljena ili opozive ambasadora i šefova diplomatskih predstavništava".
Mrdović navodi da se specifičnosti funkcije Predsjednika Crne Gore u ustavnom sistemu ogleda u komandovanju Vojskom, ali na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, predlaganju Ombudsmana, kao i takozvanom pravu suspenzivnog veta, tj pravu da Skupštini vrati zakon, ali i obavezi da ga proglasi, ako ga Skupština usvoji u istovjetnom tekstu.
"Drugim riječima, u odnosu na vođenje vanjske politike, Predsjednik Države nema nikakvih suštinskih ustavnih ovlašćenja. Ustav je akt ograničavanja vlasti. Poštovanje ustava i zakona je osnov svake pravne države. Ustavnost i zakonitost prema Ustavu Crne Gore štiti Ustavni sud. Stoga Ustavni sud mora utvrditi da li je odbijanjem Predsjednika Crne Gore da se ukazom opozove više ministara narušen princip podjele vlasti u zemlji", zaključila je Mrdović.
Bonus video:
