U kabinetu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića ostala su upražnjena samo dva mjesta za poziciju savjetnika.
To se zaključuje na osnovu zvaničnih podataka sa vebsajta i Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji službe predsjednika, koji je dostavljen “Vijestima” na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama (SPI).
Prema Pravilniku, predviđeno je zapošljavanje ukupno 33 službenika, od čega 10 savjetnika.
Među posljednjim u službu Đukanovića kao savjetnici zaposleni su bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović i Nataša Pešić, nekadašnja generalna sekretarka u vladi Duška Markovića. Veljović je savjetnik Đukanovića za odbranu i bezbjednost, a Pešić za saradnju sa državnim organima.
Veljović je za odbranu i bezbjednost savjetovao i Filipa Vujanovića.
Pored njih, savjetnici Đukanovića su Andrijana Marković, koja pokriva odnose sa javnošću, dr Amer Halilović savjetnik je predsjednika za socijalnu i zdravstvenu zaštitu, savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja je Boris Bastijančić, o ekonomskim pitanjima Đukanovića savjetuje Petar Ivanović, savjetnica za vanjsku politiku je Tamara Brajović, za identitetska pitanja Radojka Rutović.
Veselin Veljović funkciju direktora UP napustio je 17. decembra, deset dana nakon što je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović (URA) saopštio da je sa Veljovićem dogovoreno da više ne bude direktor policije.
Rješenje o imenovanju Pešić donijeto je 30. novembra. Na poziciju generalne sekretarke stigla iz Ministarstva pravde, dok je na njegovom čelu bio Duško Marković. I tamo je bila sekretarka Ministarstva.
Milo Đukanović je i predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS), a u istoj partiji su i njegovi savjetnici Ivanović i Pešić, kao i generalni sekretar u službi predsjednika Slavoljub Stijepović, bivši gradonačelnik Podgorice.
Đukanović je za šefa države izabran na izborima 2018. godine. Po polaganju predsjedničke zakletve, u njegovom kabinetu bili su samo Milan Roćen - kao glavni savjetnik predsjednika i Andrijana Marković koja je još tada imenovana za Đukanovićevu savjetnicu za odnose sa javnošću. Roćen i Marković bili su u savjetničkom timu Đukanovića i u vrijeme kada je bio na funkciji premijera.
Đukanoviću je ovo drugi predsjednički mandat - prvi put stupio je na dužnost šefa države 1998. godine. Za predsjednika je ponovo izabran u maju 2018. godine, nakon tri mandata Filipa Vujanovića. Nepuna dva mjeseca po završetku predsjedničkih izbora, usvojen je i Zakon o predsjedniku.
Usvajanjem Zakona o predsjedniku, omogućena su šira ovlašćenja šefa države, pa predsjednik ima pravo da formira svoje savjete, komisije i radne grupe, kao stalna i privremena radna tijela.
Prema zakonu, sredstva za rad predsjednika i sredstva za ostvarivanje prava po prestanku funkcije obezbjeđuju se u budžetu Crne Gore.
Prema imovinskom kartonu, mjesečna plata šefa države iznosi nešto više od 2.000 eura.
1.018.836 eura iznosio je budžet za službu predsjednika u 2020. godini. Od toga, za bruto zarade opredijeljeno je 482.609,99 eura
Po prestanku funkcije, predsjednik ima pravo da koristi kancelariju, ima jednog savjetnika i jednog službenika za vršenje administrativnih i tehničkih poslova, kao i pravo na upotrebu službenog vozila sa ili bez vozača. Ta prava mogu se koristiti najduže pet godina po prestanku obavljanja dužnosti, a sredstva za te namjene obezbjeđuju se takođe iz budžeta.
Zakon odlazećem predsjedniku omogućava redovnu novčanu naknadu do odlaska u penziju ili zasnivanja radnog odnosa.
Po prestanku funkcije, prava predsjedniku ne pripadaju ako je razriješen dužnosti u skladu sa Ustavom.
Prije nego je usvojen, pojedini pravni eksperti komentarisali su da bi Zakon o predsjedniku mogao da znači uvođenje “na mala vrata” polupredsjedničkog sistema u Crnoj Gori.
“Gdje bi Vlada imala izvršnu vlast ali bi predsjednik bio najmoćnija politička figura u državi”, pisao je tada Radio Slobodna Evropa.
Prema RSE, Zakon o predsjedniku nije bio u planu rada Vlade za 2018. godinu, te je tadašnja Vlada predlog zakona utvrdila bez javne rasprave. Bivši predsjednik Ustavnog suda prof. dr Blagota Mitrić tada je kazao da to odudara od demokratske prakse i da “nema članice EU niti iole demokratske države na svijetu koja jedan takav zakon usvaja bez javne rasprave”. Mandat predsjednika Crne Gore traje pet godina.
Zakon o Vladi i Skupštini na čekanju
Zakon o predsjedniku usvojen je po izboru Đukanovića za šefa države 2018, ali Crna Gora i danas, tri decenije od uvođenja višestranačkog sistema, nema zakone o Vladi i Skupštini.
Predstavnici nove većine u parlamentu ranije su kazali da usvajanje tih zakona mora da bude jedan od prioriteta u narednom periodu i da očekuju da bude usvojen u prvih 100 dana rada Vlade.
“Što se tiče zakona o Skupštini, zakona o ministarstvima, oni će tek nakon toga doći na red”, rekao je sredinom oktobra Zoran Mikić, izvršni direktor Građanskog pokreta URA.
Iz Demokratskog fronta i Demokrata kazali su da tada da bi zakoni o Skupštini i Vladi trebalo da budu izglasani uz što širi konsenzus kako bi dugo trajali, nezavisno od promjene vlasti.
Odgovarajući na inicijativu Nevladine organizacije “Akcija za socijalnu pravdu” (ASP), iz kabineta predsjednika parlamenta Alekse Bečića sredinom decembra kazali su da Zakon o vladi treba da pripremi nova izvršna vlast, a ne Skupština.
Bonus video:
