Evropska unija treba na svaki način da pomogne u rešavanju sporova na Zapadnom Balkanu i povrati poljuljani kredibilitet svoje politike proširenja, smatraju u briselskom Centru za evropske političke studije (CEPS).
Pod naslovom "Agenda proširenje EU više ne odgovara svrsi" autori analize se zalažu za proaktivan diplomatski angažman svih EU instanci u procesu proširenja i uspostavljanje nezavisnog i neutralnog tijela koje će posredovati u sporovima, paralaleno sa procesom pristupanja a ne kao preduslov za početak pregovora.
Analitičari CEPS navode da se očekivalo da 2020. bude još jedna prekretnica u politici proširenja EU sa otvaranjem, nakon više odalaganja, pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Međutim, nakon što je počela pozitivno, u drugoj polovini te godine politika proširenje EU, uprkos naporima njemačkog predsjedavanja, stigla je do nepremostive prepreke kada Bugarska nije pristala da Sjeverna Makedonija dobije datum za početak pregovora zbog istorije svog susjeda i tumačenja te istorije.
Tako je, uprkos naporima Evropske komisije da poveća kredibilitet pristupnog procesa, taj proces postao sjenka onoga što je bio ranije, kada je smatran najuspješnijom spoljnom politikom EU, ocjenjuje se.
Navodi se da godišnji izvještaji Komisije pružaju dobar uvid u stanje reformi u svakoj zemlji ali da imaju mali uticaj.
Ni tempo Srbije i Crne Gore koje već pregovaraju o članstvu nije ništa brži.
Kako se navodi, Hrvatska je za osam godina završila pregovore i postala članica EU dok je Crna Gora za isto vrijeme zatvorila samo tri od 35 poglavlja.
Bugarski veto na početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom nije samo još jedna zlouptreba pravila jednoglasnosti članica, već i pokazuje nedovoljno razumijevanje kompleksnih politika na Zapadnom Balkanu i njegove istorije od strane EU, navodi CEPS.
"Pokušajem da umetne istoriju u proces pristupanja EU bugarska vlada ne potkopava samo kriterijume za pristupanje već, kako se čini, i zanemaruje 70 godina iskustva EU u prevazilaženju prošlosti i promovisanju procesa zasnovanog na pomirenju i vladavini prava", piše u analizi.
Navodi se da u regionu ima puno sporova i da bi svaki od njih mogao da postane uzrok nestabilnosti ili konflikta ako se "pravilno ne kanališe".
Kako se dodaje, zahtjevi za podjelu ili preraspodjelu teritorije mogli bi da otvore Pandorinu kutiju u regionu, kao što se već dogodilo u sporu Srbija-Kosovo.
"Ostavljanje da te sporove riješe zemlje koje su u njih direktno umiješane neće funkcionisati, posebno kada je jedna od strana u sporu članica EU", smatraju u briselskom nezavisnom istraživačkom institutu.
CEPS navodi da je potreban proaktivan diplomatski angažman svih EU instanci i da, bez obzira da li se radi o visokom predstavniku, specijalnom izaslaniku ili nekom drugom entitetu ili pojedincu na visokom položaju, postoji potreba za nezavisnim i neutralnim tijelom koje će posredovati u sporovima.
Kako se navodi, to posredovanje bi trebalo da ide paralaleno sa procesom pristupanja, a ne da bude preduslov za početak pregovora.
Pored toga, EU treba da koristi brojne instrumente koji su joj na raspolaganju za unaprjeđenje dijaloga, saradnje među istoričarima i podsticanja mreža nevladinih organizacija da rade na pomirenju.
"U pitanju je kredibilitet EU i njena sposobnost da efikasno djeluje u najbližem susjedsvu", ističe se u analizi.
Bonus video:
