Najmanje jedna godina biće potrebna da se birački spisak dovede u stanje u kom treba da bude u jednoj demokratskoj zajednici nakon donošenja novog seta zakona koji se tiču izbornog procesa, kazao je danas Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
On je na konferenciji "Kako do izbornog integriteta" istakao da u vremenu kog nema na pretek nema ništa važnije od izbornih reformi, jer se kroz poštene i fer izbore crpi legitimitet institucija, a nakon toga kompletna kompletna organizacija i funkcionisanje države.
Povezani članci
"Izborne godine su i 2022., 2023. i 2024., nadam se da nećemo ući u zonu da mijenjamo izborna pravila i prilagođavamo izborne institucije u godini izbora, tako da je apel CDT da se u izbornu reformu krene što prije", istakao je Koprivica.
On je dodao da se promjenom vlasti 30. avgusta otvorio prostor za sveoubhvatnu reformu izbornog zakonodavstva kako bi se dobio kredibilniji izborni proces, ali da se do sada nisu promijenili uslovi za održavanje izbora.
"Tako da nije poboljšan kvalitet izbornog spiska, nije nestala izborna administracija u kojoj dominiraju interesi partija, koja najblaže rečeno donese neku problematičnu odluku, građani nisu dobili priliku da se individualno kandiduju na izborima, niti da glasaju za poslanike, a ne za izborne liste, nijesu spriječene zloupotrebe resursa, nije povećana transparentnost finansiranja partija, a sumnje u nedozvoljeno finansiranje su i dalje aktuelne, nije nestalo partijsko zapošljavanje, nijesmo dobili objektivnije informisanje o izbornom procesu, nijesmo spriječili dezinformacione kampanje, nije nestala politička miješanja u izborni proces iz vana, a ni miješanja trećih strana kojima nije mjesto u izbornom procesu, nije se povećala zastupljenost žena u politici", rekao je Koprivica.
Istakao je da su iz CDT pozdravili političku volju za reformom izbornog procesa i početak rada Savjeta za kontrolu biračkog spiska.
Važnu ulogu ima i međunarodna zajednica, koja može pomoći da izborni ambijent bude bolji i kroz svoja iskustva može doprinijeti da se neka sporna pitanja riješe na neki bolji način.
Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je kazao da je potrebno povratiti povjerenje i integritet u izborni proces i da su tome doprinijeli prethodni parlamentarni izbori.
"Proteklu deceniju iz izbornog u izborni proces, pojačavali ono što je stepen nepovjerenja javnosti u izborne procese. Praktično, ne pamtim neki izborni proces, a da ga nije obilježila krupna afera koja nije zabilježena u izvještajima Evropske komisije i na koju se iz godine u godinu ukazuju. Svakako da su dva najdrastičnija primjera afera "Snimak" i "Koverta", po meni ni jedna, ni druga nisu dobili pravni epilog i to je samo ohrabrivalo sve one koji su zaslužni za ovakav stepen nepovjerenja u izborni proces", kazao je Bečić.
On je podsjetio na primjere iz prethodna predizborne kampanje gdje su se koalicioni partneri iz vlasti optuživali za kupovinu glasova, o porukama iz međunarodne zajednice o demokratskom nazadovanju i endemskoj korupciji.
"Zbirno to je bio jedan ambijent koji ne odgovara zemlji koja je ozbiljan pretendent i koja će biti prva naredna članica Evropske unije. Ono što jeste dobro da smo 30. svgusta savladali tu prvu lekciju o demokratskom sazrijevanju, a to je da smo pokazali da je vlast smenjiva. To je bio datum koji je bio istorijski i datum kojeg će se sjećati generacije koje dolaze. Istorijski je i zbog izlaznosti na tim izborima, u ovakvim epidemiološkim uslovima izlaznost od 77 odsto je dokaz građana da odlučuju o svojoj sudbini", rekao je Bečić.
On je dodao da je pozitivan primjer izbornog procesa mirna tranzicija vlasti čime je doprinijela i opozicija, a čime su svi pokazali spremnost za promjenama.
Sa njim se saglasila i ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori Karen Medoks, koja je istakla da prema istraživanjima 81 odsto građana sada vjeruje da se vlast u Crnoj Gori može promijeniti, dok je taj procenat prije parlamentarnih izbora bio 49 procenata.
"Ipak, demokratija može biti krhka i vlade su dužne da je zaštite. Radi se više od onoga što je dešava na dan izbora, to je neprekidni proces koje od civilnog sektora, medija i svih građana, zahtijeva otvoreno društvo sa osnaženim građanima i odgovornom Skupštinom. Tom procesu potrebna vlada kojoj je treba da sarađuje sa ostalim stranama i široko se konsultuje kako bi pstigla konsenzus", kazala je Medoks.
Na konferenciji "Kako do izbornog integriteta" su se saglasili da iako bi međunaronda zajednica mogla omogućiti da se okupe bitni činioci izbornog procesa, partije bi trebale same da se okupe, jer bi se time postigao dugoročniji efekat.
Konferenciju je organizovao CDT uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije i Ambasade Velike Britanije.
Bonus video:
