Očigledno je da odnosima s javnošću većine resora Vlade ne upravljaju profesionalci, već to rade zvaničnici, po sopstvenoj procjeni, intuitivno i stihijski, bez strategije i jasnih principa, ocijenila je konsultantkinja za strateško komuniciranje Jelena Pavićević.
Ona je upozorila da se nanosi šteta time što je Tviter postao jedan od ključnih kanala komunikacije pojedinih zvaničnika Vlada, a nekada i jedini izvor informacija za medije.
“Nije mi jasno ko je i kako odlučio i dozvolio da Tviter postane ključni kanal komunikacije pojedinih zvaničnika Vlade i ključni izvor informacija za medije, jer je očigledno da nisu uspostavljene institucionalne smjernice za komunikaciju zvaničnika Vlade na društvenim mrežama. Zbog toga, sa sigurnošću tvrdim da ovakvom komunikacijom... nanose štetu i samima sebi i medijima i Vladi i cjelokupnoj javnosti”.
Iz PR službe Vlade “Vijestima” su odgovorili da se trude da stvore funkcionalan sistem i da iz temelja promijene sve što nije valjalo u onom koji je građen tri decenije. Istakli su da namjeravaju da optimizuju i osposobe obimne, a nefunkcionalne službe u kojima, kako kažu, ima profesionalaca, ali i neopravdano nagomilanog, a nedovoljno stručnog kadra.
Šefica Službe odnosa s javnošću Vlade Andrijana Đordan objasnila je da koriste Tviter kao jedan od sredstava komunikacije čiji trendovi iz dana u dan mijenjaju.
“Komunikacije su dinamično polje čiji se kanali i trendovi mijenjaju brzo, te samim tim ni komunikacije državnih aparata nijesu izuzetak. U svakom slučaju, za komuniciranje ključnih dešavanja, Vlada će se držati saopštenja za javnost, koja će, kao i do sada, uglavnom biti praćena objavama na društvenim mrežama. Nama predstoji izrada komunikacione strategije koja će preciznije definisati kompletan komunikacioni okvir, a biti zasnovana na politikama i programu rada Vlade", saopšteno je iz Vlade.
Pavićevićeva je kazala “Vijestima” da je nastavljena višedecenijska praksa da su, u većini resora, odnosi s javnošću samo formalno pozicionirani kao menadžerska i savjetodavna funkcija. Taj servis i dalje predstavlja “operativnu ulogu u službi pretpostavljenog”, umjesto da kreira komunikacije u interesu javnosti, ocijenila je ona.
“Djeluje da se komunicira od dana do dana, od događaja do događaja, od odluke do odluke, bez jasne predstave o tome kako se, kome i zbog čega obraćaju. Ukratko, rekla bih da je komunikacija nove Vlade njena najslabija karika koja se najjače čuje“.
Đordanova ističe da ulaže velike napore da služba na čijem je čelu uredno odgovara na upite i da Vlada ne krije svoje djelovanje, već naprotiv - stoje na raspolaganju za odgovore na sva pitanja u vezi sa njihovim radom.
“S druge strane, mediji su upoznati sa sistemom koji je postojao u prethodnoj administraciji, koji je građen tri decenije i imao uigran mehanizam funkcionisanja. Suštinska demontaža sistema, dolazak novih ljudi u apsolutno nesređene resore i bez primopredaje dužnosti, brojni izazovi i pritisci s kojima se Vlada suočava zasigurno da se reflektuju i na našu komunikaciju sa javnosti. Vjerujem da mediji odlično shvataju datu situaciju i proces u kom se nalazimo, te bi nam razumijevanje sa njihove strane bilo od značaja i pomoći. Kad kažem ‘razumijevanje’, mislim iskuljučivo na shvatanje i realno sagledavanje situacije i profesionalnost, nikako na bilo kakvu vrstu povlastica“, rekla je Đordanova.
Ona dodaje da su svi odnosi dvosmjerne prirode i da Vlada medije doživljava kao prartnere u izgradnji boljeg društva. Ocijenila je da dobar partner kritikuje sa dobrom namjerom, ukazuje na propuste i podstiče da budete bolji.
“Zaista cijenimo sve medije koji su voljni za takav partnerski odnos i naša ruka je pružena svima. Od početka rada nove administracije resorna ministarka imala je nekoliko susreta sa predstavnicima medija, otpočet je kontinuirani dijalog sa medijskom zajednicom, koji ima punu podršku predsjednika Vlade”. Đordanova navodi da je Služba za odnose s javnošću u više navrata planirala direktan susret sa predstavnicima svih medija kako bi se bolje upoznali, razmijenili mišljenja, očekivanja i izazove sa kojima se susrećemo.
“Nažalost, epidemiološka situacija konstantno pomjera mogućnost realizacije takvog okupljanja, te smo se odlučili za susrete u manjim grupama koji su već započeti i biće zahtjevniji u organizacionom i vremenskom smislu, ali se nadam da će biti kvalitetni i produktivni”.
Pavićevićeva ističe da je jako važno da predstavnici Vlade poznaju prirodu medija, kao i da moraju biti dostupni i blagonakloni prema medijima:
“Pripremljeni za medijske nastupe, da ne prave selekciju među medijima i da znaju da sa medijima nikada neće imati problem ako su otvoreni, ako se bave suštinom svog posla i ako ne očekuju od medija da uljepšavaju realnost i prikazuju ih u boljem svjetlu“.
Odgovarajući na pitanje kako komentariše to što je ministar finansija i socijalnog staranja vijest o odlaganju plaćanja kredita od 60 miliona eura objavio dva sata iza ponoći na Tviteru, Pavićevićeva ističe da, iako je postojala dobra namjera, dobio se kontraefekat: “To može biti želja da se pokaže i afirmiše ažurnost, efikasnost i posvećenost. Međutim, time se istovremeno, stvara konfuzija i remeti tok koje zvanične informacije moraju da imaju da bi bile vjerodostojne i relevantne za javnost“.
Dopisnica njemačkog radija WDR i programska koordinatorka Instituta za medije Vesna Rajković-Nenadić ocjenjuje komunikaciju sa medijima kao jako lošu, a kao najproblematičnije vidi obavještavanje javnosti o najbitnijim odluka putem Tvitera.
“Taj ‘trampovski’ način komunikacije je nedopustiv, Vlada ima obavezu da o ključnim odlukama javnost upozna na način što će medijima i novinarima biti omogućeno da rade svoj posao, postave pitanja i dobiju ogovore“.
Kometarišući to što se nisu mogla postaviti pitanja na posljednjoj konferenciji ministarke zdravlja, ministra unutrašnjih poslova i držanog sekretara u ministarstvu finansija i socijalnog staranja prilikom saopštavanja novih epidemioloških mjera, ona je kazala da nije prvi put da se to dešava.
“Vidjeli ste i ‘postrojavanje’ novinara na jednoj od prethodnih konferencija za medije Instituta za javno zdravlje i to od strane voditeljke pres konferencije koja je bila naša doskorašnja koleginica. To je upravo ono što je, po mom mišljenju, najproblematičnije. Što u PR službama rade naše doskorašnje kolege novinari. Je li njihov savjet bio ministrima da ne dozvole novinarima da postave pitanje? To bih zaista voljela da čujem. Ko je ministrima savjetovao da u vrijeme ovakve razorne epidemiološke krize isključe novinare? Oni ne moraju da znaju kako se komunikcira sa medijima. To moraju da znaju oni koje građani za to plaćaju i koji važe za eksperte“, kazala je dopisnica njemačkog radija WDR Rajković-Nenadić.
Jelena Pavićević je naglasila da je apsurdno to što su predstavnici Vlade sazvali pres “bez presa“, odnosno novinara.
“Ako u delikatnom trenutku zdravstvene krize imate nešto važno da saopštite, onda je važno zakazati pres konferenciju i biti spreman na pitanja novinara. Međutim, ako ne namjeravate da odgovarate na pitanja novinara, onda ne zakazujte pres konferenciju i pošaljite saopštenje“.
Iz Vlade su odgovorili "Vijestima" da nije bilo mogućnosti za pitanja jer je bilo riječ o obraćanju, odnosno izjavi za javnost.
"Činjenica da nije organizovana klasična konferencija za medije s prisustvom novinara apsolutno ni malo ne umanjuje transparentnost Vlade – već sjutradan (11. marta) na Institutu za javno zdravlja predstavnici medija imali su priliku da postave sva pitanja koja su imali u vezi sa ovom temom. Ministarka zdravlja je nebrojeno puta u posljednje vrijeme bila gost različitih TV emisija – jutarnjih porgrama; dužih televizijskih formi gdje je otvoreno suočavala mišljenje sa partijski aktivnim kolegama ljekarima, koji su do prije tri mjeseca upravljali zdravstvenim sistemom, a koji kritikuju novu Vladu; bila je otvorena za pitanja novinara prilikom početka vakcinacije u SC Morača (8. marta), itd. Zaista smatramo da Vlada javnosti nije uskratila niti jednu informaciju u vezi sa aktuelnom epidemiološkom situacijom, a novinarima, civilnom sektoru i opštoj javnosti na raspolaganju stoji Vladin portal COVIDODGOVOR, call centri, kao i PR služba Instituta za javno zdravlje, Ministarstva zdravlja i Vlade", navodi se u odgovoru Vlade.
NAPOMENA: Vladin odgovor o razlozima nemogućnosti postavjanja pitanja na konferenciji za novinare je naknadno dodat u tekst - 17.03.
Kada je riječ o obraćanju javnosti (10. mart) u kom su učestvovali ministarka zdravlja, ministar unutrašnjih poslova, državni sekretar Ministarstva finansija i socijalnog staranja i direktor Instituta za javno zdravlje, upravo kao što je i najavljeno – bilo je riječ o obraćanju, odnosno izjavi za javnost. Činjenica da nije organizovana klasična konferencija za medije s prisustvom novinara apsolutno ni malo ne umanjuje transparentnost Vlade – već sjutradan (11. marta) na Institutu za javno zdravlja predstavnici medija imali su priliku da postave sva pitanja koja su imali u vezi sa ovom temom. Ministarka zdravlja je nebrojeno puta u posljednje vrijeme bila gost različitih TV emisija – jutarnjih porgrama; dužih televizijskih formi gdje je otvoreno suočavala mišljenje sa partijski aktivnim kolegama ljekarima, koji su do prije tri mjeseca upravljali zdravstvenim sistemom, a koji kritikuju novu Vladu; bila je otvorena za pitanja novinara prilikom početka vakcinacije u SC Morača (8. marta), itd. Zaista smatramo da Vlada javnosti nije uskratila niti jednu informaciju u vezi sa aktuelnom epidemiološkom situacijom, a novinarima, civilnom sketoru i opoštoj javnosti na raspolaganju stoji Vladin portal COVIDODGOVOR, call centri, kao i PR služba Instituta za javno zdravlje, Ministarstva zdravlja i Vlade.
Ona je istakla da nova vlast kroz komunikaciju, zasad, ima fokus na otkrivanju starih malverzacija, jačanju srpskih identetskih elemenata i afirmaciji konzervativnih vrijednosti.
“U partijama nove vlasti se prepoznaje želja da se u svemu napravi otklon od prethodne vlasti, dok se kod prethodne vlasti prepoznaje otklon od odgovornosti i neobjektivnost u kritikama, ali obje vlasti, uglavnom, rade ono što je u njihovom interesu, dok interes cjelokupne javnosti ili ne prepoznaju ili ne žele da je prepoznaju“.
Dodala je da je prethodna vlast na čelu sa DPS-om imala fokus na ekonomskim temama, potenciranju jačanja crnogorskog identiteta i afirmaciji ličnog doprinosa i interesa pojedinaca.
Ona je ocijenila da su insistiranje na opštem interesu, energičnost, entuzijazam i međusobna podrška članova Vlade - poruke koje šalju kroz komunikaciju.
“S druge strane, neusaglašenost po mnogim pitanjima, hiperprodukcija informacija koje nisu za javnost, nerazumijevanje odnosa sa medijima i iskakanja pojedinih članova, u vidu prijetećeg i agresivnog istupa, kao i potenciranje ličnih afiniteta i prioriteta, u značajnoj mjeri utiču na reputaciju Vlade kod raznih ciljnih grupa u javnosti“.
Slično i u Bosni i Hercegovini
Novinar bosansko-hercegovačkog portala Buka Slađan Tomić za “Vijesti“ je kazao da za njega nije nepoznanica potez crnogorskih vlasti “kojima žele da mediji budu prenosioci njihovih vijesti, a novinari držači mikrofona“.
“To su radile i rade vlasti u BiH. Imali smo slučaj u BiH gdje je krizni štab FBiH na pres konferencijama uživo dozvoljavao da na pres dođe nekoliko ili nijedan novinar, a svi ostali su mogli poslati pitanja na mejl. To se činilo kao vrhunac modernizacije i demokratizacije, ali to je bila zamka. Prvo, nisu se čitala sva pitanja... Drugo, odgovori su često bili demagoški i sagovornici su izbjegavali konkretne odgovore. Novinari nisu bili prisutni na konferencijama pa nisu mogli iskoristiti svoje često neophodno pravo - pravo da insistiraju na odgovoru“.
On je dodao da je to jedna od posljedica novinara koji su degradirali svoju profesiju, posebno novinari javnih servisa, ali da ima onih koji drže do profesionalizma.
Bonus video:
