Venecijanska komisija razumije da postoji potreba za reformama tužilačke organizacije ali one moraju biti pažljivo sprovedene i bez proste zamjene vrha tužilaštva novima kadrovima, te zamjenom nove većine starom u potencijalno opasnom vršenju političke kontrole nad tužilaštvom, jedan od zaključaka Venecijanske komisije Savjeta Evrope.
Ona je sinoć objavila mišljenje na predloge za izmjenu Zakona o državnom tužilaštvu i donošenja Zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju, koje je ranije zatražilo Ministarstvo pravde.
VK je izrazila zabrinutost zbog, kako su naveli, predloženog ukidanja Specijalnog državnog tužilaštva i promjenoma u načinu njegovog izbora. "Mora se poštovati sigurnost mandata nosoca funkcije..Specijalni državni tužilac ne smije biti smijenjen pod izgovorom zakonodavne reforme i ako je kriv za neko loše ponašanje, mora da se suoči sa disciplinskom ili krivičom odgovornošću," smatra VK.
VK nije odbacila odredbu iz predloga zakona kojom bi tužioci i ugledni pravnici imali jednaki broj članova TS.
“Predviđeni novi sastav Tužilačkog savjeta (koji bi imao malu većinu uglednih pravnika) nije kao takav direktno u suprotnosti sa evropskim standardima i mogao bi se objasniti potrebom izbjegavanja korporativizma. Međutim, u trenutnoj situaciji - gdje se svi članovi TS iz redova uglednih pravnika istovremeno biraju prostom većinom glasova u Skupštini - ova reforma može dovesti do povećane politizacije TS,” navodi se u zaključcima.
Da bi izbjegle politizaciju VK predlaže dvije mogućnosti. Prva je da se pravnici biraju kvalifikovanom većinom ali bi u tom slučaju trebalo da postoji efikasan deblokirajući mehanizam. Druga opcija bi bila, navodi se, birati ugledne pravnike na osnovu proporcionalnog sastava (tako da predstavljaju različite političke snage) ili osigurati da ih predlože ili čak direktno imenuju spoljni nevladini akteri (poput univerziteta, Komore, sudstva itd.).
“Neposredna zamjena svih aktuelnih članova TS nema opravdanja i narušava sigurnost njihovih mandata. Uloga TS je da obezbijedi nezavisnost tužilačkog sistema. Da bi se postigla željena ravnoteža između članova tužilaca i pravnika, bilo bi dovoljno odabrati još jednog člana iz redova pravnika i ukloniti jednog člana tužilaca - na primjer, izvlačenjem žrijeba (ili, na kraju, ponovnim izborom svih tužioca), i pričekati dok mandat preostalim članovima ne istekne (što je uskoro),” navodi VK. Mandat sadašnjim članovima TS Velimiru Rakočeviću, Aneti Spaić, Milanu Filipoviću i Ranki Čarapić je do kraja aprila naredne godine jer su izabrani 27.04.2018. na četiri godine.
Što se tiče trenutnog zastoja u vezi s izborom VDT, VK zamjera što Ustav Crne Gore ne predviđa deblokirajući mehanizam uprkos njenim ranijim preporukama. Do uvođenja u Ustav takve odredbe, zakon bi trebalo biti izmijenjen kako bi se osiguralo da će odlazeći VDT nastaviti privremeno da obavlja funkciju. Ovo rješenje vjerojatno će, navodi se, motivisati trenutnu većinu na pronalazak kompromisa s opozicijom za izbor novog VDT.
Konačno, Venecijanska komisija preporučuje preispitivanje novih odredbi o disciplinskoj odgovornosti tužilaca kako bi se preciziralo da se ona može izreći samo za grubo i neoprostivo loše ponašanje, a ne samo za pogrešnu primjenu zakona.
Predlozi za izmjenu Zakona o državnom tužilaštvu i donošenja Zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju, koji su predložili poslanici vladajuće većine, suštinski su donosili promjenu odnosa snaga u Tužilačkom savjetu u korist nove vlasti. Posljedica toga bila bi imenovanje vršioca dužnosti vrhovnog tužioca iz kadrova i van Tužilaštva, promjenu rukovodioca nižih tužilaštava i izbor novog tužioca za organizovani kriminal/ nasljednika GST Milivoja Katnića.
Sadašnji v.d. VDT Ivica Stanković za mjesec dana stiče uslove za starosnu penziju, a po važećem zakonu njega će do izbora novog VDT mijenjati neko od njegovih zamjenika. To bi moglo potrajati, jer ne postoji neophodna dvotvorećinska ili tropetinska većina za izbor VDT u Skupštini.
Sadašnji GST Milivoje Katnić i njegovi saradnici bi donošenjem Zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal ostali bi bez funkcija.
Određene odluke Katnića, po mišljenju Vlade, predstavljale zloupotrebu službenog položaja
VK shvata, kako navode, da predložena reforma ima podršku među političkim strankama vladajuće koalicije. "Štaviše, mnoge organizacije civilnog društva su nezadovoljne učinkom tužilaca i zabrinute su zbog njihovih čvrstih veza sa prethodnom većinom. Venecijanska komisija prima na znanje da je reforma tužilaštva može biti preporučljiva. Međutim, mnogi sagovornici izrazili su bojazan da bi reforma, kako je sada zamišljena, dovela samo do smjene najviših tužilaca, ali ne bi dovela do dubokih promjena. Kao rezultat, prema mišljenju tih sagovornika, sistemom tužilaštva dominirala bi nova većina na isti način kao što je dominirala prethodnim. Vlada je snažno osporila ovaj stav," navodi VK.
Oni podsjećaju da je odlazeći VDT Ivica Stanković u v.d stanju, a da je Katnić reizabran prošle godine:" Jedan od najistaknutijih slučajeva na spisku GST bila je istraga navodne zavjere za izvršenje državnog udara uz pomoć ruskih tajnih agenata. Nekoliko lidera Demokratskog fronta prvostepeni sud je osudio na pet godina zatvora u vezi sa ovim pokušajem puča. U februaru 2021. presuda u slučaju državnog udara poništena je po žalbi i vraćena na ponovno suđenje. Lideri DF-a, koji su sada u vladajućoj koaliciji u parlamentu, bili su među najžešćim zagovornicima reforme tužilaštva uopšte, a posebno SDT.
Na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020. pobijedile su opozicione stranke. DPS, koji je vladao zemljom skoro 30 godina, izgubio je kontrolu nad parlamentom, a nova Vlada je formirana uz podršku heterogene političke koalicije (koja je imala samo neznatnu većinu). Čini se da je nakon izbora Katnić ušao u otvorenu konfrontaciju sa nekim članovima nove vladajuće koalicije koji su zauzvrat zatražili njegovu ostavku. Vlada se pozvala na određene odluke Katnića koje su, po njihovom mišljenju, predstavljale zloupotrebu službenog položaja ili bar otkrile sukob interesa," navodi VK.
Bonus video:
