Kako su podaci najvišeg stepena tajnosti, u kojima su navodno bila i imena stranih i domaćih agenata, dostavljeni članovima skupštinskog Odbora za odbranu i bezbjednost već je poznato, ali formalna istraga još nije okončana, rekao je sagovornik “Vijesti”.
Zbog zaštite tih informacija on nije mogao da kaže da li je u pitanju bio propust v. d. direktora ANB Dejana Vukšića ili mu neko “podmeće”.
Internu istragu sprovešće sam Vukšić u koordinaciji sa Direkcijom za zaštitu tajnosti podataka, koja vodi računa o postupanju internim, poverljivim, tajnim i strogo tajnim informacijama a među kojima su i oni “strane države i međunarodne organizacije koji je kao takav označen i dostavljen nadležnim organima u Crnoj Gori”, objašnjeno je “Vijestima”.
Skandal je izbio u petak nakon što su članovi Odbora za bezbjednost potvrdili da su informacije najvišeg stepena tajnosti dostavljene u okviru izvještaja ANB-a o susretima zvaničnika vlade sa lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem.
Više poslanika opozicije je optužilo Vukšića da je odao tajne podatke jedne zemlje članice NATO-a članovima Odbora, kojima je navodno dostavio i imena stranih i domaćih tajnih agenata i detalje tajnih operacija jedne strane službe.
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović istog je dana kazao da je Vukšić napravio propust, dok je premijer Zdravko Krivokapić dan kasnije tvrdio da je v. d. direktora nepravedno i neprofesionalno optužen, te da nije otkrio podatke dobijene od NATO-a, već da se radi o internom dokumentu Agencije.
Da li je u svemu ovome bilo krivičnog djela ispituje Državno tužilaštvo, a da li je bilo propusta u samoj proceduri u ANB-u trebalo bi da provjerava njen generalni inspektor. To kažu bivši generalni inspektor ANB-a u vladi izbornog povjerenja i nekadašnji ispektor službi bezbjednosti Gojko Pejović i član Odora za bezbjednost Raško Konjević.
“Generalni inspektor ANB-a bi morao biti uključen u ovaj postupak i njegova bi prva uloga bila da ispita da li je došlo do kršenja Zakona o ANB-u, da li je nešto pogrešeno najpre u proceduri”, rekao je Pejović “Vijestima”.
Njega međutim nema, jer je Vlada ranije smijenila generalnu inspektorku Goranku Serhatlić, a njen nasljednik još nije imenovan, potvrđeno je juče “Vijestima”.
“Vlada je smijenila generalnog inspektora u Agenciji koji bi trebalo da sprovede internu istragu shodno zakonskim ovlašćenjima. Vlada nije imenovala drugo lice na tu funkciju. Cijenim da je sada na potezu tužilaštvo da preduzme mjere iz svoje nadležnosti prikupi činjenice i donese odluku utemeljenu na zakonu”, kaže Raško Konjević za “Vijesti”.
Više državno tužilaštvo u Podgorici, kako su potvrdili, formiralo je predmet povodom navodnog odavanja tajnih podataka ANB-a.
Iz VDT-a su u odgovoru “Vijestima” pojasnili da je predmet formiran povodom novinskih tekstova vezanih za odvanje tajnih podataka i da je u fazi izviđaja.
Konjević ostaje pri ranijem stavu da je “direktor ANB prekršio Zakon o tajnosti podataka i da postoji objektivna sumnja da je počinjeno krivično djelo odavanja tajnih podataka iz člana 369 Krivičnog zakonika jer su suprotno zakonu poslanicima dostavljeni tajni podaci jedne obavještajne službe države članice NATO-a”.
“Da to nije smjelo da se uradi jasno je iz toka sjednice jer je direktor ANB-a pokušao 20-ak minuta nakon početka sjednice da zamijeni sporni ‘dokument’. Bilo je kasno. Nakon ulaska Crne Gore u NATO izmjenjen je zakon u cilju dodatne zaštite tajnih podataka država članica NATO-a. Najbolji odnos Vlade u ovom slučaju daje slika da potpredsjednik Vlade Abazović potvrđuje da je došlo do propusta i odavanja tajnih podataka dok premijer tvrdi drugačije”, kaže poslanik, koji je ranije bio ministar unutrašnjih poslova.
On ponavlja da je Vlada morala da reaguje smjenom Vukšića kako bi se, navodi, umanjila šteta od kompromitacije Agencije i države pred međunarodnim partnerima.
“Premijer je, prema mojim saznanjima, bio na vrijeme upozoren da taj dokument ne smije da se dostavi poslanicima na uvid. Zašto nije preduzeo ništa to treba on i direktor ANB da objasne”, dodaje opozicioni poslanik.
Član Odbora iz vladajućih Demokrata Dragan Krapović nije htio da govori o slučaju, podsećajući na obavezu čuvanja tajne, ali zamjera nekim kolegama na “neprimjerenim javnim istupima”.
“Čini mi se da ono što vidimo nije odgovoran odnos prema članstvu u Odboru, institucijama države, pa, ako hoćete, ni prema našim partnerima. Jednostavno, što se tiče nekoliko opozicionih kolega iz Odbora i njihovih javnih istupa, njima je, očigledno, ovo, prije svega, dnevnopolitičko i opoziciono djelovanje, a za mene je posebno zabrinjavajuće što se tako ponašaju kolege koje su pokrivale visoke funkcije u bezbjednosnom sistemu Crne Gore. Dakle, čini mi se da bi kolege morale djelovati konstruktivno, te odmjereno i suzdržano kada su ovako osjetljive stvari u pitanju. To sada, nažalost, nije slučaj”, rekao je on.
“Vijesti” su ista pitanja uputila većini članova Odbora, uključujući i predsjednika Milana Kneževića (DF).
Tužilaštvo nije preciziralo da li će istraživati eventualnu odgovornost poslanika, nakon što ih je premijer pozvao da podnesu krivičnu prijavu protiv članova parlamenta koji su “nedostojni funkcije” i koji su javnosti dostavili tajne podatke.
“Premijer se malo zanio pa prijeti poslanicima. Nažalost, pokazao je da ne poznaje kako funkcioniše parlamentarna demokratija i proces kontrole i nadzora nad radom službi bezbjednosti. Ustav i zakoni, Zakon o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, kao i Zakon o ANB-u govore o više oblika kontrole rada Agencije. Jedan je parlamentarni nadzor. Obaveza poslanika jeste da javnosti i institucijama ukaže na sve moguće nezakontosti i zloupotrebu ovlašćenja. I upravo je to i urađeno. Poslanici nijesu otkrili tajne podatke nego upravo suprotno. Ukazali su da je direktor ANB prekršio zakon...”, kaže Raško Konjević.
On dodaje da je šteta po državu neminovna a da će je ponašanje premijera samo učiniti većom.
“Ako premijer misli da se identiteti, prioriteti i problemi u radu partnerskih službi dijele trećim licima mimo zakona i njihove saglasnosti onda, on ne poznaje osnovne principe obavještajnog rada. Zakon i protokoli zaštite klasifikovanih podataka su prekršeni, a ovih dana imate priliku da čujete da je to posebno važno NATO partnerima”, objašnjava poslanik.
Iz ANB-a i Vlade nisu odgovorilli na pitanja “Vijesti” o ovom slučaju, ali i činejnici da nema generalnog inspektora.
Poslanik Bošnjačke stranke i član Odbora Ervin Ibrahimović nije ulazio u suštinu slučaja, navodeći da su nadležni najpozvaniji da daju ocijenu o događaju.
“Smatram da nadležni organi treba da ocijene da li je u ovom postupanju bilo kršenja Zakona o tajnosti podataka. U tom smislu, cijenim da je još uvijek rano davati bilo kakve konačne ocjene”, rekao je on “Vijestima”.
Pejović: Postoji posebna procedura za dostavljanje tajnih informacija
“Spekulacije da je neko podmetnuo Vukšiću teško su moguće jer je u pitanju pravnik od 50-ak godina, ozbiljan čovjek i advokat. Ako je on potpisao taj akt, napravio je grešku, ako mu je neko podmetnuo ne bi mogao biti odgovoran jer on ne mora da pregleda poštu kako se nosi. Informacije takvog tipa moraju se nositi u posebnim košuljicama - stavlja se jedan papir, pa crni papir, pa kartonska košljica.Ta dokumenta, strogo tajna dokumenta se kao takva i vraćaju onima koji ih pošalju, nakon uvida u njih. Bojim se da je direktor prvom izjavom da će o svemu obavještavati odbor shvatio možda malo neiskusno da treba da im dostavlja sve da bi njemu bilo lakše, da ne nosi teret čitave odgovornosti. Možda je to i sada učinio”, kaže bivši inspektor bezbjednosnih službi Gojko Pejović.
Konjević takođe odbacuje mogućnost da Vukšić nije zno šta je dostavljeno poslanicima: “Kako vam neko može podmetnuti podatke kada vi svojim potpisom i odlukom materijal pošaljete poslanicima. Valjda ste pregledali i pročitali dokumente prije slanja, jer tema Odbora je bilo saslušanje potpredsjednika Vlade koji je koordinator službi bezbjednosti. Posebno jer se radi o tajnim podacima.Vlada je smijenila generalnog inspektora u Agenciji koji bi trebao da je sprovede”.
Krapović: Kontinuirani pokušaji opozicije da pojačaju tenzije i bezbjednosne izazove u CG
“Što se tiče javnog istupa predsjednika Vlade smatram da je u skladu sa potpisanim Sporazumom lidera tri liste, a koji su upravo Demokrate inicirale, da je Vlada veoma posvećena preuzetim međunarodnim obavezama, te očuvanju i unapređenju partnerstava, pogotovo kada se radi o EU i NATO savezu. Gospodin Krivokapić nesumnjivo vodi Vladu tim dogovorenim putem i njegov istup tumačim upravo u svjetlu poteza koji su povukle kolege poslanici, ali i u svjetlu kontinuiranih pokušaja opozicije da na svaki mogući način pojačaju tenzije i bezbjednosne izazove unutar Crne Gore, kao i da uruše kredibilitet institucija Crne Gore i ove vlasti prema spoljnopolitičkim partnerima, dakle, u konačnom, da zarad političkih poena ugroze i državne interese. Moram im poručiti da će ipak sve to ostati na pokušajima, da neće uspjeti u namjerama da obore ovu Vladu i to uz veoma visoku cijenu koju treba da plate građani Crne Gore”, rekao je Dragan Krapović.
Bonus video:
