Nevladina organizacija Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pohvalila je najave Vlade da se uvede red u registar prebivališta, jer mnogi građani decenijama ne žive u državi a imaju pravo glasa. Namjeru da se pojednostave kriterijumi za dobijanje državljanstva su međutim kritikovali, navodeći da bi to možda omogućilo upliv druge države u izborni proces.
To je za “Vijesti” rekao direktor CDT-a Dragan Koprivica, koji je pozdravio početak rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu. Sjednica tog tijela još nije zakazana, a njegovi članovi su nedavno izabrani.
“Vjerujem da predstoji veoma naporan rad za pronalaženje kompromisa u sadašnjim političkim okolnostima... Za ovaj posao, biće potrebno više vremena od tri mjeseca koliko je preostalo do završetka rada Odbora”, rekao je on.
Koprivica procjenjuje da će tokom rada Odbora biti otvoreno dosta osjetljivih pitanja od kojih će pitanje biračkog spiska, odnosno registara državljana i prebivališta, biti među najznačajnijim.
“Smatramo da nijesu potrebne dodatne intervencije u zakonu o državljanstvu i da Crna Gora mora zadržati restriktivnu politiku u ovoj oblasti. Najave promjene koncepta i liberalizacija ove politike za nas nijesu prihvatljive, jer mogu uticati na drastičnu promjenu biračkog tijela. Male države moraju štititi svoj državni interes i svoje biračko tijelo koje bi se, u slučaju promjene zakona, moglo provećati za nekoliko stotina hiljada birača, čime bi se omogućio upliv interesa drugih država na izborni proces, a time i uticaj na politike vlade”, rekao je on.
Promjena ovog zakona bi predstavljala “crvenu liniju”, dodaje, i u slučaju da se ona pređe država bi mogla ući u period tenzija ili nestabilnosti. “Podržavamo da se u okviru postojećih zakona popravi kvalitet primjene kako bi svi oni koji ispunjavaju zakonske uslove i dobili državljanstvo”, kaže sagovornik.
Vlada je najavila da bi promjenom odluke o dodjeli državljanstva bilo omogućeno lakše dobijanje crnogorskog državljanstva građanima koji sa prekidima žive 10 godina u državi.
Kada je u pitanju predloženi koncept obnove prebivališta i uvođenje terenske kontrole prebivališta, on kaže da su to godinama zagovarali: “...Sređeni registar prebivališta je kičma moderno organizovane države. On nije bitan samo za izbore, već za efikasniju naplatu poreza, povećanje bezbjednosti, kvalitetnije obavljanje popisa...”.
Direktor CDT-a kaže da su imali prilike da na Savjetu za kontrolu biračkog spiska vide početnu verziju izmjena Zakona o prebivalištu, navodeći da je on za njih načelno prihvatiljiv.
“Dogovoreno je da se na sjednici Savjeta ne izjašnjavamo o izmjenama zakona, već da će se one brzo naći na javnoj raspravi kada ćemo dati svoje predloge za poboljšanje. Proces po našem mišljenju treba da ima sljedeći tok: sve građanke i građani će obnoviti svoje prebivalište, a onda će se kroz terenske kontrole provjeravati da li oni zaista žive ovdje, u skladu sa zakonom. Ako se utvrdi da to nije tako, to ne znači da se bilo ko automatski briše iz prebivališta već se, kroz propisan pravni postupak, analizira svaki pojedinačni slučaj. Oni koji imaju državljanstvo ili prebivalište koje im omogućava pravo glasa ili druge pogodnosti u drugoj državi treba da budu izbrisani, a oni koji ga nemaju ne. Ne smije se u ovom postupku desiti da neko potpuno ostane bez građanskih i političkih prava”, kaže sagovornik.
On je skeptičan da se taj postupak može brzo završtiti.
“Ovo nije proces koji traje nekoliko mjeseci već ozbiljan reformski poduhvat koji traje godinama. Takođe, svi oni koji nude ‘brza’ rješenja moraju znati da će se svaki pojedinačni slučaj nezadovoljstva u ovom procesu naći na sudu i da sa stanovišta pravičnosti i prava proces mora biti perfektan. Najveći broj onih koji svakodnevno daju izjave o ovim pitanjima nikad nijesu vidjeli registar prebivališta, državljana, niti druge izvorne registre koji čine birački spisak”, zaključuje direktor CDT-a.
Pitanje prebivališta nije nacionalno pravo, zakon treba da bude jednak za sve
“Pitanje prebivališta bespotrebno se politizuje i stavlja u kontekst prava bilo kojih naroda. Iako ovo pitanje jeste osjetljivo ono nije pitanje iz korpusa manjinskih prava, već pitanje svih građanki i građana. Ne radi se o pravima i obavezama Crnogoraca, Srba, Bošnjaka, Albanaca i drugih - već o neodgovornim građanima koji nijesu odjavljivali svoje prebivališe i ostvarivali neka prava u više država.
Razumijemo zabrinutost i strah pripadnika Bošnjačke stranke zbog veoma loših iskustava koja su u prethodnom periodu doživjeli Bošnjaci u Crnoj Gori, ali smatramo da zakon mora da bude jednak za sve bez obzira na nacionalnu pripadnost”, kaže Koprivica.
On najavljuje predlog monitoringa provjere prebivališta na način da će se moći kontrolisani svaki slučaj pojedinačno.
Bonus video:
