Predlogom izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, koje usaglašavaju partije parlamentarne većine, ojačala bi se funkcija disciplinskog tužioca i uloga Tužilačkog savjeta (TS). Na taj način stvorio bi se put za suštinske promjene u Tužilaštvu na kojima se insistira, kako bi se krenulo u oštriju i neselektivnu borbu protiv kriminala i korupcije, rečeno je “Vijestima”.
Do kraja sedmice pravni timovi partija trebalo bi da razmotre okvirni nacrt izmjena zakona, o kojima se razgovara. Prvu verziju juče je na sastanku u Skupštini predstavio lider GP URA Dritan Abazović i ona je sačinjena na sugestijama Venecijanske komisije i Evropske komisije i onome što su politički zahtjevi partija za suštinskim promjenama u tužilačkoj organizaciji, rečeno je “Vijestima”.
Evropska komisija u izvještajima za Crnu Goru godinama zamjera da nema disciplinske odgovornosti tužilaca. Da je to put za preispitivanje položaja mnogih rukovodilaca, među kojima i glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, podsjetila je nedavno i VK Savjeta Evrope. Oni su u mišljenju na ranije predloge izmjena zakona o SDT naveli da GST ne smije biti smijenjen pod izgovorom zakonodavne reforme i da ako je kriv za nedolično ponašanje, mora da se suoči sa disciplinskom ili krivičnom odgovornošću.
U tom kontekstu parlamentarna većina razmišlja, kako je rečeno “Vijestima” i smatra da treba ojačati ulogu disciplinskog tužioca. Njega po sadašnjem zakonu bira Tužilački savjet na predlog proširene sjednice VDT. Uz tu mogućnost, u zakonu bi se našla i alternativa da ministar pravde predlaže disciplinskog, a da TS bira između predloga ministra i VDT-a.
Odnos snaga u TS ostao bi onakav kakav je bio u Predlogu izmjena zakona o državnom tužilaštvu a što VK nije osporila. Od 10 članova, po pet bi imali tužioci i “ugledni pravnici”. Odlučivao bi glas ministra pravde, koji bi bio 11. član TS.
Kada je u pitanju mogućnost razrješenja tužilaca, ideja je da se prilagodi postojeća odredba zakona koja propisuje da inicijativu za razrješenje VDT-a Tužilačkom savjetu može podnijeti proširena sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva, ministar pravde ili 25 poslanika.
Lideri razmatraju mogućnost da se to primjeni i na ostale rukovodioce, rečeno je “Vijestima”. Vijeća se samo o većini koja je potrebna za to, rekao je jedan od sagovornika.
Šta god da bude konačan dogovor, nacrt će ići na javnu raspravu, koju bi organizovao i matični skupštinski Obor za politički sistem, pravosuđe i upravu. “Vijestima” je rečeno da će biti pozvan civilni sektor, eksperti i pravne asocijacije da daju stručna mišljenja.
Dritan Abazović juče nije bio spreman da govori o sadržaju teksa propisa, ali je kazao “Vijestima” da će pravni okvir biti u vezi sa integracionim tokovima, i neće odstupati od preporuka Evropske unije.
On je nakon sastanka lidera stranaka parlamentarne većine rekao da su blizu konačnog rješenja za tužilačke zakone.
“Biće tu još nekih korekcija. Apsolutno ostajemo posvećeni onome što su bili zahtjevi i Evropske komisije i preporuke Venecijanske komisije. Držimo se okvira koji ni na koji način neće ugroziti evropski put Crne Gore”, kazao je Abazović.
Mandić: Da VDT i SDT krenu u posao i da dobijemo podršku
Predsjednik Nove Andrija Mandić rekao je da su na njihovu inicijativu u vezi sa Tužilačkim zakonima, dobili ponudu koja je načelno prihvatljiva Demokratskom frontu i koaliciji “Za budućnost Crne Gore”.
Ponuda, kako je kazao, omogućava da dobiju što su željeli - da se VDT i SDT upodobe, opreme i kadrovski osnaže kako bi se vodila borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, a da istovremeno dobiju podršku od važnih međunarodnih adresa i da to bude upodobljeno sa preporukama EK.
“Računam da ćemo uskoro imati novi nacrt zakona i da će javna rasprava potvrditi da je to dobar i sadržajan dokument koji ispunjava sve što smo bili postavili kao ciljeve kada smo krenuli u ovaj posao”, rekao je Mandić nakon sastanka.
Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić kazao je da je ubijeđen da će vlast brzo izaći sa zajedničkim predlogom nacrta izmjena zakona o tužilaštvu, koji će biti u skladu sa voljom naroda za brzim reformama, ali i sa stavovima međunarodne zajednice.
Bonus video:
