Predstavnici tužilaštva i Udruženja državnih tužilaca zatražili su danas da se proces izmjene Zakona o državnom tužilaštvu vrati u redovnu proceduru i u institucije sistema, kroz, kako su naveli, sprovođenje svih pravila postupka i uz poštovanje Ustava, zakona, mišljenja Venecijanske komisije i stavova relevantnih tijela Savjeta Evrope.
U zajedničkom saopštenju Proširene sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva, Tužilačkog savjeta i Udruženja državnih tužilaca, navodi se da se nepoštovanjem redovnih procedura u postupku izrade Nacrta izmjena nastavlja praksa kršenja Ustava i zakona i ignorisanja stručnih mišljenja svih relevantnih domaćih i međunarodnih subjekata.
"Odlučno se protivimo nametanju gotovih zakonskih rješenja, koja su pripremana u tajnosti, od strane nepoznatih autora, van institucija sistema i bez učešća Ministarstva pravde. Začuđeni smo upornim skrivanjem identiteta autora predloženog zakonskog teksta, uz javno objašnjenje potpredsjednika Vlade da autori žele da ostanu anonimni“, piše u reagovanju kojeg su potpisali v.d. vrhovnog državnog tužioca i predsjednik Tužilačkog savjeta Ivica Stanković i predsjednik Udruženja državnih tužilaca Veselin Vučković.
Smatraju da organizovanje javnih debata, suprotno Uredbi Vlade o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija, uz medijsku promociju političkih stavova predstavnika vlasti, bez jasnih zaključaka, ne može nadomjestiti izostali zakoniti proces, propisan navedenom Uredbom.
"Dodatnu sumnju u ozbiljnost javno iznijete namjere predlagača da će predloženi tekst korigovati i unaprijediti nakon što učesnici na debatama daju svoja izjašnjenja, potkrepljuje i činjenica, koju smo saznali iz medija, da je tekst Nacrta zakona već upućen Evropskoj komisiji na davanje mišljenja“, navodi se u reagovanju.
Razlozi za izmjenu važećeg Zakona, koji se navode u obrazloženju Nacrta Zakona, su, kako se dodaje, neprihvatljivi i ne predstavljaju stvarni motiv za donošenje predloženog Nacrta.
U vezi prigovora da u dužem vremenskom periodu nijesu birani rukovodioci državnih tužilaštava, Tužilački savjet nije zanemario važnost ovog pitanja.
"Naprotiv, zbog različitih pravnih mišljenja o zakonitosti 'trećeg mandata', Tužilački savjet je više puta raspravljao o ovoj temi. U konačnom, zauzet je stav da bi 'davanje trećeg mandata' prijavljenim kandidatima na funkciju rukovodilaca državnih tužilaštava bio protivan zakonu, pa je raspisan novi javni oglas, po kojem je postupak izbora u toku“, piše u reagovanju.
Predstavnici tužilaštva i Udruženja državnih tužilaca kažu da je isključivi motiv i krajnji cilj izmjene Zakona obezbjeđivanje političke kontrole nad državnim tužilaštvom, uz prethodno diskreditovanje i razrešenje određenih nosilaca tužilačke funkcije, a što bi se sve postiglo djelovanjem vladajuće političke većine, preko članova Tužilačkog savjeta koje bira Skupština i predstavnika Ministarstva pravde.
Kako se navodi, Državno tužilaštvo, Tužilački savjet i Udruženje državnih tužilaca u svemu prihvataju mišljenje Venecijanske komisije od 22. marta .2021godine i konstatuju da su prethodno iznijeti stavovi tužilačke organizacije, u vezi ranijeg pokušaja izmjene Zakona o Državnom tužilaštvu, u svemu identični i saglasni sa datim mišljenje Venecijanske komisije.
Komentarišući odredbu iz Nacrta izmjena da mandat članovima sadašnjeg Tužilačkog savjeta prestaje proglašenjem novog sastava, navode da je u suprotnosti sa mišljenjem Venecijanske komisije da mandat trenutnog Tužilačkog savjeta ne treba prekidati, jer se ne radi o situaciji da se ukida Tužilački savjet niti se mijenja njegova uloga da obezbjeđuje samostalnost državnog tužilaštva, pa ne postoji opravdana potreba za prestankom mandata njegovim sadašnjim članovima, barem radi poštovanja sigurnosti trajanja tih mandata.
Smatraju i da bi predloženi sastav Tužilačkog savjeta u kojem bi članovi koje bira Skupština prostom većinom i imenuje Vlada imali većinu u odnosu na članove iz reda državnih tužilaca doveo do uspostavljanja političke kontrole nad tužilaštvom.
"Propisivanjem da član Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika ne može biti bivši državni tužilac krši se odredba čl.8 Ustava CG o zabrani diskriminacije i nema na zakonu utemeljenih razloga za propisivanje ovakvog rješenja“, piše u saopštenju.
Dodaje se da predstavnici vladajućih političkih stranaka optužuju tužilaštvo da je pod političkim uticajem opozicije (ranije vlasti) i ako za takve tvrdnje nema utemeljenja u važećim zakonskim odredbama o sastavu i izboru članova Tužilačkog savjeta, u kojem većinu čine članovi iz reda državnih tužilaca, pa pod izgovorom da žele da riješe taj problem, predlažu zakonska rješenja kojima očigledno stavljaju tužilaštvo pod svoj politički uticaj i zakonom osiguravaju političku kontrolu rada državnog tužilaštva.
Smatraju da otklanjanje rizika od politizacije Tužilačkog savjeta ne može se postići propisivanjem dodatnih uslova za izbor članova Tužilačkog savjeta, u situciji kada se članovi Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika, kojih je više od članova iz reda državnih tužilaca, biraju prostom većinom, kako to predlagač Nacrta Zakona želi da predstavi, a koje uslove Venecijanska komisija ne preporučije čak ni u naznakama.
"Neprihvatnjiv je stav da državni tužioci mogu nezavisno obavljati tužilačku funkciju u slučajevima eventualnog postojanja određenih srodničkih veza sa vršiocima zakonodavne i izvršne vlasti, a da istovremeno ne mogu biti i članovi Tužilačkog savjeta. Uvođenje posebnih uslova za članove Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika, značilo bi da se lice koje, kao ugledni pravnik, već ima izgrađen lični integritet, lični i profesionalni ugled i prepoznatljiv društveni status, samom činjenicom postojanja navedenih ličnih odnosa, lišava statusa uglednog pravnika, što je apsurdno“, smatraju predstavnici Vrhovnog državnog tužilaštva, Tužilački savjet i Udruženje državnih tužilaca.
Uvjereni su, kako kažu, da bilo koja izmjena Zakona o državnom tužilaštva ne može imati smisla bez izbora Vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu
"Već punih 18 mjeseci Skupština ne ostvaruje svoju ustavnu nadležnost da izabere Vrhovnog državnog tužioca, a u posljednjih osam godina državno tužilaštvo je ukupno bilo u v.d. stanju pune tri godine. Svako dalje trajanje v.d. stanja imaće veće negativne posljedice na rad tužilaštva, pa tražimo da Skupština ispuni svoju ustavnu obavezu i da aktivnosti na rješavanju ovog pitanja postavi kao prioritet“, upozoravju iz tužilačkih organizacija.
Takođe im je neprihvatljiva odredba da rukovodiocu državnog tužilaštva funkcija rukovodioca, pored ostalih razloga, prestaje i „ispunjenjem uslova za sticanje prava na penziju“, jer, kako navode, kada se stvore uslovi da se neko pravo stekne, pa i pravo na penziju, to ne znači obavezu ostvarivanja tog prava, već se titularu prava daje ovlašćenje da svoje pravo koristi ili ne koristi i ne može mu se nametnuti obaveza korišćenja prava.
Smatraju i da je odredba koja propisuje da najteži disciplinski prekršaj čini državni tužilac „ koji učini teži disciplinski prekršaj kojim je nanijeta značajna šteta po ugled državnog tužilaštva“ preširoko postavljena, neprecizna i nejasna, te predstavlja osnov za moguće zloupotrebe.
"Neprihvatljivo je uvođenje mogućnosti da najmanje tri člana Tužilačkog savjeta mogu podnijeti predlog za razrješenje rukovodioca državnog tužilaštva, jer bi to značilo da članovi Tužilačkog savjeta koji su podnijeli takav predlog o istom i odlučuju, a shodno čl.136 Ustava Crne Gore, koji propisuje da Tužilački savjet odlučuje o razrešenju rukovodilaca državnog tužilaštva“, navodi se u regaovanju.
Dodaje se i da je neprihvatljiva predložena izmjena kojom se predviđa da Skupština ili radna tijela Skupštine nadležna za pravosuđe, korupciju i bezbjednost, nakon razmatranja posebnih odnosno periodičnih izvještaja o radu vrhovnog državnog tužioca i glavnog specijalnog tužioca, mogu Tužilačkom savjetu i ministru pravde dostavljati mišljenja, ocjene, predloge i preporuke.
"Ukoliko bi se usvojilo predloženo zakonsko rješenje omogućio bi se nedopustivi uticaj i involviranje zakonodavne vlasti u konkretne krivične predmete, što bi dovelo do uspostavljanja paralelnih institucija, koje bi se bavile poslovima iz isključive nadležnosti Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva“, navode predstavnici Vrhovnog državnog tužilaštva, Tužilački savjet i Udruženje državnih tužilaca.
Zaključuju da ako se prihvate predložena zakonska rješenja državno tužilaštvo bi izgubilo ustavni položaj samostalnog državnog organa, a izbor državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, disciplinski postupak i razrešenje, bili bi pod direktnim uticajem vladajuće većine, što bi u krajnjem dovelo do ugrožavanja nezavisnosti državnih tužilaca u vršenja tužilačke funkcije i bojazni od političkog uticaja u postupku preduzimanja krivičnog gonjenja učinilaca krivičnih djela.
"Pored neprimjerenog uticaja zakonodavne vlasti, predloženim Nacrtom zakona daju se ovlašćenja ministru pravde da utiče na organizaciju državnog tužilaštva i vršenje tužilačke funkcije, što je izvan ustavom i zakonom utvrđenih mehanizama eksternog nadzora i kontrole, koji su predviđeni samo za oblast tužilačke uprave“, navodi se u reagovanju.
Bonus video:
