Predviđena budžetska sredstva za Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) iznose 16,2 miliona eura, zbog čega resor koji predvodi Đorđe Radulović neće moći da sprovede sve planirane aktivnosti.
Ovo je saopštila državna sekretarka MVP-a Milica Perišić na Odboru za međunarodne odnose i iseljenike u Skupštini Crne Gore.
Na odboru je glasovima šest članova odbora iz parlamentarne većine podržan Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2021. godinu za MVP i Uprave za saradnju sa dijasporom.
Ona je istakla da je prvobitno MVP tražilo u avgustu prošle godine budžet u iznosu od 25 miliona eura, ali da je ta tražnja revidirana na 17,4 miliona eura zbog mjera štednje izazvanom pandemijom koronavirusa, da bi im Ministarstvo finansija i socijalnog staranja namijenilo nešto više od 16 miliona eura.
“Svjesni potrebe za fiskalnom konsolidacijom i mjerama štednje, MVP je na zahtjev Ministarstva finansija i socijalnog staranja revidiralo zahtjev i traženi budžet je iznosio 17,8 miliona, kao predlog budžeta imamo 16,2 što je za 1, 6 miliona manje od traženog... Za DKP-u mrežu traženo je 14 miliona od čega je dobijeno 12,8 miliona eura, za potrebe u zemlji, odnosno administraciju upravljanja traženo je 2,5 miliona, dobijeno je 2,1 milion. Članstvo u međunarodnim organizacijama je odvojeno kao posebna altivnost, za šta je traženo 1,3 dobijeno 1,2 miliona eura”, rekla je Perišić.
Ona je dodala da je budžetom za 2020. godinu planirano je 19, 4 miliona eura, ali u okviru štednje ovaj iznos je znatno smanjen, pa je on iznosio 17,5 miliona eura, uz izvršavanje samo neophodnih aktivnosti. Takva štednja će se odraziti i na ovu godinu, pa MVP neće moći da realizuje sve planirane aktivnosti.
“Zbog manjeg budžeta ministarstvo neće moći da realizuje sve planirane aktivnosti, među kojima su troškovi predsjedavanja Crne Gore Centralno evropskom inicijativom, sprovođenja zakona o međunarodnoj saradnji, humanitarnoj pomoći, sprovođenje akcionog plana za Šengen, otvoranja dva nova DKP-a u Hagu i Kopenhagenu, finansiranje dva službenika ANB-a koji se nalaze u misiji NATO u Briselu, planirana je bila i kupovina objekata amabasada u Prištini radi trajnog rješavanja smještaja, adaptacija i rekonstrukcija objekata u Skoplju i Vašingtonu, izrada projektne dokumentacije, izgradnja i adaptacija objekata u Ankari. To je sve odloženo”, kazala je Perišić.
Ukazala je i da i dalje ostaju izazovi u finansiranju koje će pokušati da prevaziđu u saradnji sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja.
"To se odnosi na opredjeljenost većih sredstava za reprezentaciju diplomatsko-konzularnoj mreži, sredstva su odobrena u iznosu od 64 hiljade za 38 DKP-a, što je nešto više od 140 eura po DKP-u. Podsjećamo da je u pitanju neophodno sredstvo za rad diplomatiji. Iznos reprezentacije je nedovoljan za obilježavanje Dana nezavisnosti, Dana državnosti, učestvovanje u promociji i manifestacijama, kao i protokolarnu reprezentaciju na visokom najvišem nivou", rekla je Perišić.
Dodala je da su sredstva neophodna i za službena putovanja radi bileteralnih ili multilateralnih posjeta i konferencija.
"Odobreno je 25 hiljada i 600 eura, a iskustvo je pokazalo da u periodu prije pandemije godišnje je neophodno oko 500 hiljada za ovu svrhu. Ostaje tako izazov oko sredstava za otvaranje nova dva DKP-a u Kopenhagenu i i Hag za koje nijesu dobijena sredstva. Takođe nedostaju sredstva za prilagođavanje konzularnih prostorija, shodno preuzetim obavezama iz akcionog plana za Šengen i sprovođenja zakona o međunarodnoj razvojoj saradnji i humanitarnoj pomoći", rekla je Perišić.
Naglasila je da uprkos finansijskim ograničenjima, Crnoj Gori bi značilo da kupuje nekretnine, jer bi time postala vlasnik i tako ne bi svake godine opredeljivali značajna sredstva za izajmljivanje prostorija u diplomatske svrhe.
Ona je dodala da će MVP napraviti detalju analizu čime će pokušati da naprave dodatne uštede, kao primjer tome je navela da u nekim DKP-u nisu potrebni sekretari.
Ministar vanjskih posova Radulović je kazao da je za normalno funkcionisanje diplomatije potrebno izdvojiti više sredstava.
“Odlično znam kako su stvari funkcionisale i kako treba da funkcionišu... Diplomatija jeste skupa. Ako mi mislimo da Crna Gora sa 600 hiljada stanovnika ne treba da ima diplomatiju onda smo na različitim talasnim dužinama, jer ja upravo zbog toga što CG ima toliko stanovnika treba da ima dobru diplomatiju”, kazao je Radulović.
Dodao je da Crna Gora mora da razmišlja da kupuje nekretnine u državama gdje će imati uvijek ima predstavništa i ambasade.
"To je Njemačka, to je region, to je Italija, Brisel, dakle u tim zemljama kad god i za 100 godina imati ambasade i tu treba da kupujemo. Za tim je i u prethodnim sazivima Vlade postojala želja, ali je bio problem novac", rekao je Radulović.
Poslanica DPS-a Suzana Pribilović je tokom sjednice odbora negodovala zbog dodatnih troškova koje će proizvesti, kako je rekla, nezakonito razrješenje direkotra Uprave za dijasporu i četiri pomoćnika.
"Ovo kažem iz razloga, jer Uredbom koji se primjenjuje na njih izričito kaže da mandat direktora Uprave i generalnim direktorima prestaje danom stupanja na snagu, a Zakonom o državnim službenicima i namješetnicima decido se propisuje direktoru Uprave i generalnim direktorima, odnosno pomoćnicima prestaje mandat istekom mandata na lični zahtjev, prestankom radnog odnosa i razrješenjem. Znači nemamo ni jedan od ovih slučajeva, takođe zakon kaže, u slučaju da ova lica uzastopno budu ocijenjeni ocjenom "nezadovoljava", što ovdje nije slučaj...To će građane samo u ovoj godini koštati samo 50 hiljada eura, a da ne pričamo o naknadi štete u sudskom postupku", kazala je Pribilović.
Ona je pitala ministra Radulovića, da li je on na čelu Uprave za dijasporu, koje je isključivo profesionalno radno mjesto, namjenski postavio potpredsjednika partije (Seid Hadžić - Stranka pravde i pomirenja).
Radulović je kazao da je bilo pet kandidata i da nikog nije pitao za člansku kartu ili neku drugu pripadnost.
Bonus video:
