Predsjednik Vlade Duško Marković ocijenio je povodom prve godišnjice mandata Vlade da je Vlada u cjelini bila uspješna, da je ostvarila većinu svojih ciljeva, u nekim resorima i iznad planiranih, da ti rezultati nijesu pali s neba već su plod posvećenog danonoćnog rada i to u atmosferi nikad agresivnije političke destrukcije od strane opozicionih stranaka koje su bojkotovale rad Parlamenta, navodi se u saopštenju.
Predsjednik Vlade je na početku obraćanja podsjetio na ključna obećanja iz ekspozea, koja je kao tadašnji mandatar saopštio poslanicima i ukupnoj javnosti.
Na planu međunarodne afirmacije naše države, kao najvažnije dostignuće izdvojio je ostavarivanje punopravnog članstvo Crne Gore u Sjevernoatlantskoj alijansi.
„Postali smo 29. članica NATO saveza, na taj način osigurali bezbjednost naše zemlje, ali i stvorili pretpostavke za ubrzaniji ekonomski rast i razvoj. Crna Gora je nepovratno svoju budućnost vezala za najmoćniji vojni i politički savez današnjice i dobila svoje mjesto za stolom gdje se odlučuje – prvi put u svojoj istoriji. Zato ovaj događaj izdvajam kao najvažnije dostignuće u prvoj godini rada Vlade" - istakao je predsjednik Marković.
Vlada je veoma posvećeno radila i na realizaciji drugog vanjskopolitičkog prioriteta – članstvu u Evropskoj uniji. U trenutku konstitutisanja ove Vlade 22 poglavlja su bila otvorena i jedno privremeno zatvoreno, a danas je to brojka od 28 otvorenih i tri zatvorena poglavlja, s tim što je sasvim izvjesno da će u narednih par nedjelja biti makar još dva otvorena poglavlja.
Kako je premijer istakao, Vlada je bila proaktivna i na polju regionalne saradnje, a posebno kroz Berlinski proces koji je donio značajne benefite regionu Zapadnog Balkana u obnovi i modernizaciji zaostale infrastrukture. Na taj način, naveo je premijer Marković, promovisan je novi način komunikacije među regionalnim liderima, kroz intenzivan dijalog na najvišem nivou, koji se odvijao ne samo u Briselu i evropskim prijestonicama već prvi put i u našim državama.
„Crna Gora je tako dobila priliku da početkom avgusta ove godine bude domaćin samita Jadranske povelje, uz učešće lidera svih zemalja Regiona, kao i posebnu čast da ugosti potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država Majka Pensa. Taj događaj, kao i ocjene koje su tom prilikom izrečene o Crnoj Gori, snažno su potvrdili strateško partnerstvo naše zemlje i Sjedinjenih Država i dodatno osnažili položaj i ugled Crne Gore na međunarodnoj sceni" - ocijenio je predsjednik Vlade.
Premijer je rekao da su posebno važne bile aktivnosti Vlade na planu ekonomske politike, podsjetivši da je prije godinu dana u ekspozeu najavio da samo realan rast ekonomije na nivou od 4 odsto garantuje oporavak i smanjenje zaostajanja za razvijenim evropskim društvima, kao i da je za 2017. godinu projektovan realan rast od 2,7 posto.
„Sada mogu reći da je realan rast naše ekonomije u ovoj godini znatno iznad planiranog i da neće biti manji od četiri posto! To je gotovo dva puta više od prosjeka u državama Evropske unije i oko 1,5 procentnih poena više od očekivanog rasta u regionu Zapadnog Balkana. Tako dinamičan ekonomski rast zasnovan je na snažnoj investicionoj aktivnosti, kao i rastu lične potrošnje i izvoza, generisanog rezultatima izvanredne turističke sezone" - istakao je prmeijer.
Naveo je da je takav snažan rast donio je i nova zapošljavanja, rast u odnosu na prethodnu godinu i ohrabrujuću činjenicu da se polovina od 5,5 hiljada novih radnih mjesta odnosi na realni sektor, kao i i rast prosječne neto zarade koja je u oktobru iznosila 511 eura, što je najviše u Regionu. Pored toga, nastavljeno je i sa projektovanim usklađivanjem penzija, čija redovna isplata, i pored svih izazova, nijednog trenutka nije, niti će biti dovedena u pitanje.
Predsjednik Vlade je podsjetio da je ova Vlada, u cilju jačanja makroekonomske stabilnosti, praktično bila prinuđena da već u prvom mjesecu svog rada donese mjere sanacije budžetskog deficita i javnog duga. Istakao je da je fiskalna konsolidacija osmišljena tako da se ne naruši poslovni ambijent, da se zadrži atraktivnost Crne Gore kao investicione destinacije, a da se istovremeno zaštiti standard socijalno najranjivijih kategorija stanovništva.
Kao dokaz odgovornog vođenja javnih finansija, premijer je naveo sljedeće:
„Samo par podataka kao ilustracija sa koliko odgovornosti su vođene javne finansije: naplata izvornih prihoda budžeta za 11 mjeseci ove godine porasla je 64 miliona eura, ili oko pet posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema procjeni za 2017. očekuje se da će prihodi budžeta biti za 95 miliona eura iznad onih u prethodnoj godini, dok će tekući izdaci budžeta biti manji za blizu 50 miliona eura. Kapitalna potrošnja, kao razvojna komponenta, veća je oko četiri puta nego u 2016. godini, prevashodno usljed intenziviranja radova na izgradnji auto-puta. Sve to dovodi do procjene da će deficit budžeta za 2017. u odnosu na bruto-domaći proizvod biti manji za 2,3 procentna poena nego što je to planirano Fiskalnom strategijom za ovu godinu".
U cilju povećanja konkurentnosti, predsjednik Marković je rekao da se u kombinaciji sa mjerama fiskalne konsolidacije Vlada sprovodi strukturne reforme - nastavljene su reforme na tržištu rada i socijalnoj politici, zdravstvu, obrazovanju, poreskoj politici, kao i državnoj administraciji u cilju povećanja njene efikasnosti. Pored toga, unaprijeđen je zakonodavni okvir u oblasti planiranja prostora i izgradnje objekata donošenjem novog Zakona, dok je najkompleksniji planski dokument – Prostorni plan posebne namjene za obalno područje, u završnoj fazi.
Govoreći o neto prilivu direktnih stranih investicija u prvih devet mjeseci, premijer je naveo da je iznosio oko 312 miliona eura i izrazio uvjerenje da će, uz očuvanje konkurentnog poreskog ambijenta, u narednoj godini taj priliv biti još intenzivniji. Naglasio je da investicije neće stizati samo u turističke kapacitete na našoj obali, već i u nove centre u sjevernom dijelu Crne Gore.
Predsjednik Marković je istakao da je ova Vlada u punoj mjeri bila posvećena i ravnomjernijem regionalnom razvoj, uz povećanu brigu prema Sjeveru, što potvrđuje i podatak da je u ovoj godini oko 80 odsto planiranog kapitalnog budžeta usmjereno u projekte u sjevernom regionu. Tome u prilog ide i podatak da je Agrobudžet u ovoj godini povećan 40 posto i da je oko 11 hiljada poljoprivrednih proizvođača dobilo određenu vrstu subvencije – od čega značajan broj upravo sa sjevera Crne Gore.
Kada je riječ o reformi u oblasti socijalne politike, koja je bila nužna nakon što je Ustavni sud ocijenio neustavnim doživotne naknade za majke sa troje i više djece, premijer je naveo da je izmjenama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti obezbijeđena pravednija raspodjela socijalnih fondova. Pored toga, sačuvana je fiskalnu održivost i smanjenja fiktivnu nezaposlenost.
„Svjesna kompleksnosti ovog problema, Vlada je odoljela pritiscima da se održi ova tempirana bomba, podmetnuta u naš finansijski sistem političkim kalkulacijama u prethodnom sazivu Parlamenta" - ocijenio je premijer.
Govoreći o ukupnom društvenom ambijentu u kojem je Vlada sprovodila svoj Program, predsjednik Marković je istakao da su ovi rezultati ostvareni u atmosferi nikad agresivnije političke destrukcije od strane opozicionih stranaka koje su bojkotovale rad Parlamenta. navodeći da su opozicine strane koristile svaku priliku da pokušaju da kompromituju svoju državu i njene institucije, naveo je da je Vladin odgovor je bio jasan i nedvosmislen: čvrsta vjera u institucionalni kapacitet države i puno povjerenje u rad institucija sistema.
„Svjedoci smo da je u prethodnih godinu dana bojkot parlamenta od strane opozicionih stranaka usložnjavao političku scenu. Iako Vlada nije proizvela ovu situaciju, u cilju njenog prevazilaženja više puta sam nudio dijalog opoziciji, čak i mjesta u mom kabinetu. Smatram da je na političkim partijama da u Parlamentu traže rješenje, a Vlada će se prevashodno baviti daljim ekonomskim napretkom i stvaranjem uslova za bolji život svih građana " - naveo je premijer.
Podsjetivši na osporavanja kojima je dočekano konstituisanje 41. Vlade, njena kompetentnost kao kolektiva i gotovo svih ministara pojedinačno, a posebno onih iz manjinskih stranaka, premijer je naveo da stiče utisak da je stvorena sinergija nekih političkih stranaka, dijela medija i nevladinog sektora kako se ne bi govorilo o realnim rezultatima rada Vlade, već da bi se na svaki način osporavao njen kredibilitet i proricao brzi kraj.
Osvrnuo se i na nesporazum sa dijelom rukovodstva državnog Univerziteta, podsjetivši da je Vlada čvrsto stajala na stanovištu da vodeća obrazovna institucija treba da doprinosi državi i njenim interesima, a ne pojedinačnim ciljevima.
„Kada smo optuživani da želimo da uskratimo autonomiju Univerzitetu, Vlada je svoj odnos pokazivala opredjeljujući za Univerzitet budžet veći nego ikada i pažljivo vodeći računa o potrebama studentske populacije" - rekao je predsjednik Vlade.
Kako je predsjednik Marković naveo, Vladi se neosnovano prigovaralo i da je nedovoljno posvećena očuvanju državnog i nacionalnog identiteta, napomenuvši da se previđa elementarna činjenica da se samo na snažnoj ekonomiji i rastu zapošljavanja mogu stvoriti pretpostavke kako bi se u punoj mjeri posvetili ovim, svakako ne manje važnim pitanjima.
„Previđa se takođe da očuvanje i jačanje identiteta ne može biti ekskluzivna tema i pravo pojedinaca, ma koliko oni nastojali da to pravo prigrabe za sebe, već se u punoj mjeri tome moraju posvetiti institucije ove države. U tom cilju, Vlada je intenzivno radila na jačanju saradnje sa Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti, pomažući sve one projekte koji, nakon dugo vremena, ovu akademiju zaista čine – crnogorskom" - poručio je predsjednik Vlade.
Na prigovore da Vlada nije adekvatno odgovorila na sprječavanja aktivnosti raznih kriminalnih struktura, premijer je naveo da intenzivna aktivnost organa bezbjednosti kroz gotovo svakodnevne racije i kontrole sumnjivih pojedinaca, grupa i objekata, govori upravo suprotno. Na taj način se, ističe predjsednik Vlade, šalje jasna poruka da se kriminalci u Crnoj Gori ne mogu osjećati komforno, da nema povlašćenih niti će ih biti.
Premijer je na kraju obraćanja podsjetio i na još jedno obećanje iz ekspozea - da će nakon godinu dana rad svakog ministra biti ocijenjen i da će od te ocjene zavisiti njihov ostanak na toj funkciji.
„S obzirom na sve rečeno, ocjenjujem da je rad Vlade u cjelini, kao i svih ministara pojedinačno, bio uspješan. Ostvarili smo većinu naših ciljeva, u nekim resorima i iznad planiranih. To nije palo s neba, to je plod posvećenog danonoćnog rada, zbog čega smatram da su ministri odgovorili zadatku. Svjestan sam naravno i određenih nedostataka i obaveze da se oni otklanjaju. Posebno zato što u 2018. godinu ulazimo sa još ozbiljnijim ambicijama i sa još većom odgovornošću nego što smo je prihvatili 28. novembra prošle godine. Rezultatima u prvoj godini, sami sebi smo podigli kriterijume za mjerenje uspjeha u narednoj. Vjerujem da su toga svjesni i svi članovi ove Vlade" - istakao je predsjednik Vlade.
Naglasivši da će najrealiniji sud o radu Vlade, njenim dometima i nedostacima, dati građani , premijer je izrazio uvjerenje da je većina svjesna da je u prvoj godini rada Vlada pokazala dosljednost, odgovornost i punu posvećenost realizaciji svog Programa.
„Vjerujem da su benefiti takvog rada počeli da se osjećaju i u svakodnevnom životu naših građana, a nemam nikavu dilemu da će se u narednoj godini to još konkretnije odraziti na životni standard, što je i naš ključni cilj" - zaključio je predsjenik Vlade.
Galerija
Bonus video:
