Glavna pregovaračica Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Zorka Kordić kazala je da će snage i resursi u pregovorima sa EU biti usmjereni na vladavinu prava što zahtijeva nova metodologija, ali da će paralelno sa tim morati da imaju dinamičnu aktivnost u svim pregovaračkim poglavljima.
“Koja, iako sada formalno ne mogu pretendovati da budu zatvorena zbog šireg konteksta i pravila koja su prije svega zacrtana u našem pregovaračkom okviru, da mi ipak imamo značajnu aktivnost, jer su nam sva druga sektorska poglavlja pregovora važna za takozvane rane mjere integracije iz nove metodologije”, kazala je Kordić na sjednici Odbora za evropske integracije.
Pred Odborom je održano konsultativno saslušanje Kordićeve na temu: „Pregovaračka struktura za pregovore o pristupanju Crne Gore EU i primjena nove metodologije politike proširenja EU“.
Ona je kazala da nova metodologija uvodi snažniju političku dimenziju u cjelokupan proces integracija, te da pored snažnog fokusa na vladavinu prava, poglavlja 23 i 24, moraju imati sveobuhvatan pristup prema svakom od pojedinačnih poglavlja pregovora.
Dragan Bojović (DF) je pitao u kom trenutku bi mogli postati članica EU i da li je novom metodologijom pregovora proces proširenja zaista “otključan”.
“Mi smo zemlja koja je oborila sve rekorde u pregovaranju”, rekao je Bojović.
Kordić je odgovorila da u strateškim dokumentima EU i Evropske komisije piše o perspektivi zemalja Zapadnog Balkana i navedena je 2025.godina kao odrednica koja “na neki način, može strateški da vodi ovaj proces”.
“To svakako treba da bude vodilja, jer administraciji je potrebno da ima vremenski okvir...Datum članstva i članstvo zavisi od političke volje svake pojedinačne države članice EU i zbog toga nam je važno da pored ove ekspertske dimenzije, radimo i na političkoj dimenziji i dijalogu i sa svako državom članiom EU pojedinačno...”, kazala je Kordić.
Predrag Sekulić (DPS) je pitao da li prijeti zastoj u pregovorima sa EU ukoliko se protivno stavu Venecijanske komisije usvoje tužilački zakoni.
Kordić je istakla da je odgovor VK umjeren i gradiran, kao i da je pohvaljen konstruktivan pristup Vlade u sagledavanju prethodnih preporuka VK i činjenica da se odustalo od zakona kojim bi se ukinulo Specijalno državno tužilaštvo.
“Zaista imamo šansu da ove godine, ako se suštinski posvetimo vladavini prava, uvjerimo i Evropsku komisiju i i države članice da se približavamo ispunjenju privremenih mjerila i da sa njima pregovaramo o definisanju završnih mjerila”, istakla je Kordić.
Ona je kazala da kolegijum za pregovore predstavlja hijerarhijski najveće tijelo u strukturi za pregovore sa EU i čine ga premijer, potpredsjednici shodno staroj odluci o pregovaračkoj strukturi koja se mijenja ovih dana, ministar vanjskih poslova, glavni pregovarač i po potrebi resorni ministar ili ministar i pregovarač kad je važna tema iz nekog od poglavlja pregovora.
Istakla je da je važna karika u pregovaračkoj strukturi i Savjet za vladavinu prava, koji je formiran u februaru 2021.godine, budući da se bavi adresiranjem svih izazova koji proističu iz implementacije poglavlja 23 i 24.
Sledeća u pregovaračkom nivou je, kako je kazala, takozvana pregovaračka grupa, koja predstavlja direktnu pomoć glavnom pregovaraču u usmjeravanju daljih aktivnosti iz procesa pregovora.
Istakla je da još nisu imenovani svi šefovi radnih grupa i da bi to trebalo da bude završeno za dva mjeseca.
Bonus video:
