Optuživani za međunarodni šverc cigareta, akteri brojnih domaćih afera, pa čak i osobe hapšene dok su bile diplomatski predstavnici Crne Gore - samo je dio slike crnogorske diplomatije iz vremena dok se na čelu Vlade nalazio predstavnik Demokratske partije socijalista (DPS).
Šef države i lider DPS-a, Milo Đukanović, danas osporava niz kandidata za ambasadore, koje je Vlada na predlog Ministarstva vanjskih poslova (MVP) podržala na sjednici početkom mjeseca. Đukanović je saglasnost dao samo dugogodišnjem kadru MVP-a.
Za razliku od onih koji su ranije „sklanjani“ na ambasadorska mjesta da ne bi bili u fokusu javnosti zbog brojnih afera koje su ih pratile, Đukanović sad ima primjedbe na kandidate koji ne nose breme ni međunarodnih, ni domaćih afera, ali i na one koji su višestruko nagrađivani za doprinos demokratizaciji Crne Gore.
Bivša ambasadorka u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), Dušanka Jeknić, bila je jedna od optuženih u čuvenoj „duvanskoj aferi“ koja je godinama trajala u Italiji. U istu aferu bio je umiješan i bivši ambasador u Sloveniji i Kini, Branko Perović. Bivši diplomata u Poljskoj, Budimir Šegrt, uhapšen je krajem decembra prošle godine, dok je bio na ambasadorskoj funkciji, zbog slučaja „Meljine“.
Dugogodišnji gradonačelnik Podgorice, Miomir Mugoša, kom se danas sudi zbog slučaja „Carine“ i koji je osim toga bio akter niza afera, uključujući i napad na urednika „Vijesti“, bio je ambasador u Sloveniji, gdje ga je naslijedio visoki funkcioner Socijaldemokrata (SD) i nekadašnji potpredsjednik Vlade i ministar, Vujica Lazović čije se ime dovodilo u kontekst sa nekim privatizacionim aferama.
Bivša ministarka nauke, Sanja Vlahović, nakon skandala s optužbama za plagiranje naučnog rada, postavljena je za ambasadorku u Italiji, dok je nakon neuspješnog pokušaja revitalizovanja političke karijere preko Crnogorske demokratske unije (današnja Crnogorska), bivši šef crnogorske diplomatije Miodrag Vlahović imenovan za ambasadora u Vatikanu.
Više ambasadora je za vrijeme prethodnih Vlada imenovano po političkom „ključu“ - Borislav Banović (SDP) je bio u Velikoj Britaniji, Ferhat Dinoša (DUA) u Albaniji, Ranko Vujačić u Njemačkoj, Slobodan Backović u Rusiji, Darko Pajović (Pozitivna) je nakon izglasavanja povjerenja Đukanovićevoj Vladi i kratkog mandata na čelu Skupštine, otišao u Kinu, Aleksandar Eraković (glavni savjetnik bivšeg premijera Duška Markovića) je nakon UAE bio u Španiji, Anka Vojvodić (DPS) u Srbiji, Goran Sito Rakočević i Boro Vučinić (oba DPS) u Hrvatskoj... Tako da se nikad nije dostigla zakonska norma da 30 odsto diplomata mogu biti iz klase nekarijernih.
Đukanovićev kabinet prekjuče je saopštio da je obavijestio nadležne u Albaniji, BiH, Hrvatskoj, Kini, Mađarskoj, SAD, Sloveniji, Srbiji, Svetoj stolici, Španiji, UAE i EU, da svaki kandidat o kojem su informisani - bilo putem medija ili formalno - ne uživa njegovu saglasnost. Na spisku su i države za koje Vlada još nije predložila ambasadore. Kandidati za te zemlje pominjani su na konsultacijama između Đukanovića i MVP.
Među onima koje Đukanović osporava ili za koje „još uvijek nije zauzeo stav“ su ugledna novinarka Milka Tadić-Mijović, koja je bila i na listi heroja informisanja Reportera bez granica. Šef države osporava i Filipa Ivanovića, profesora Univerziteta Donja Gorica (UDG), čiji je Đukanović suvlasnik. Na UDG-ju je jedno vrijeme asistent u nastavio bio i Petar Marković, prema kome se takođe Đukanović nije zvanično odredio. Osporen je i dugogodišnji građanski aktivista i nekadašnji funkcioner Liberalnog saveza Crne Gore (LSCG), Džemal Perović, iako je jedno od Đukanovićevih objašnjenja bilo i to da Crnu Goru ne mogu predstavljati oni koji su „radili protiv nje“ i koji su na referendumu 2006. godine glasali za zajedničku državu sa Srbijom.
Iz MVP-a su u reagovanju na saopštenje Đukanovićevog kabineta saopštili da se stiče utisak da šef države svjesno otežava odabir kandidata za ambasadore, „koji zapravo ne predstavljaju politička imenovanja i koji su veoma uspješni u svojim profesijama“.
Iako u javnosti nije bilo nikakvih zvaničnih objašnjenja za osporavanje kandidata pojedinačno, a ni u jučerašnjem saopštenju DPS-a nije niko označen imenom, na zvaničnoj stranici te partije na Fejsbuku je uz link ka saopštenju objavljen i poster s imenima i fotografijama Srećka Crnogorca, bivšeg savjetnika premijera Zdravka Krivokapića, koji je predložen za ambasadora u Kini, Ivanovića i Budimira Aleksića, za kog se navodi da je predložen za ambasadora u BiH.
Aleksić nije na listi kandidata koju je Vlada prije desetak dana usvojila na predlog MVP-a.
Na posteru piše da Crnogorac pokušava da uguši slobodu medija u Crnoj Gori, za Ivanovića da je „protivnik pridruživanja Crne Gore međunarodnim organizacijama“, a za Aleksića da želi da podigne spomenik četničkom vojvodi koji je odgovoran za ubistvo na hiljade ljudi u Bosni tokom Drugog svjetskog rata.
Predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike i bivši diplomata, Miodrag Lekić, kazao je „Vijestima“ da ni on ni članovi Odbora nijesu dobili nikakve informacije od MVP-a o kandidatima za ambasadore, već da su njihova imena pročitali u štampi.
Kad je riječ o Đukanovićevom potezu da obavijesti 12 država da kandidati za ambasadore nemaju njegovu saglasnost, Lekić nema dilemu - crnogorski predsjednik iz unutrašnjih političkih razloga djeluje radikalno.
„Ovo je vrlo neprijatna situacija, koja predstavlja udarac kredibilitetu Crne Gore. A vrlo je jasno ko teži kompromitovanju države - Đukanović. On je tu u glavnoj ulozi“, ističe sagovornik.
Lekić, s druge strane, kaže da MVP u ovoj situaciji mora da nastupi s jasnijim stavom.
„Čitali smo o kandidatima u novinama, što nije najsrećnija situacija. Imamo, dakle, greške u koracima. Prema Ustavu, Vlada vodi spoljnu i unutrašnju politiku. Njene inicijative treba da se ispoštuju, ali i ona i MVP treba da ispoštuju procedure. Moglo bi ovo bolje i s više pravila“, napominje on.
Lekić navodi da je u crnogorskoj diplomatiji bilo korektnih i sposobnih ljudi, ali i onih koji apsolutno nijesu zasluživali da budu tu.
„Pa su postali ambasadori uz Đukanovićevo odobrenje, tako da je groteskno da on sad iznosi neku strogost u kriterijumima za imenovanje. Kao što je groteskno kad neki propagandisti, koji su branili kriminal i korupciju u inostranstvu, sad govore da su se izgubili svi kriterijumi“, podvlači on.
Poslanica Pokreta za promjene (PzP) i članica Odbora, Branka Bošnjak, ocjenjuje da je aktuelna situacija s kandidatima za ambasadore pokazala da zakonodavstvo u toj oblasti nije dovoljno precizirano.
„Kao da se nije razmišljalo da može doći do toga da parlamentarna većina bude iz jedne, a predsjednik iz druge opcije. Sad to izlazi na vidjelo, pa tako imamo niz problema, uključujući i ovaj“, kaže ona za „Vijesti“.
Crnogorski predsjednik, prema njenim riječima, pokušava na svakom koraku da opstruira vlast. Ona podsjeća da je Đukanović davao akreditive „vrlo problematičnim likovima“.
„Često se sticao utisak da je neke ljude - kad ovdje nešto zgriješe ili dobiju krivičnu prijavu, pa se onda javnost digne na noge - po ’kazni’ slao u diplomatiju. To je bio slučaj s Vujicom Lazovićem, Budimirom Šegrtom, Sanjom Vlahović... Sad je dao sebi za pravo da ocjenjuje kakav je ko i da li kandidati vole Crnu Goru. Zbog ovoga ispadamo vrlo neozbiljni u međunarodnim okvirima. Mogao je da se nađe kompromis, ali Đukanović nije na to spreman“, naglašava ona.
Generalni sekretar GP URA, Mileta Radovanić, ranije je saopštio da crnogorska diplomatija trpi posljedice zbog Đukanovićevih opstrukcija.
„Đukanović i njegov kabinet se ponašaju kao tužibabe na međunarodnim adresama, iznoseći pred inostranom javnošću pitanja koja su isključivo unutrašnja, što je nezapamćena praksa u djelovanju bilo kog predsjednika, čime svjesno ruši ugled Crne Gore pred međunarodnim partnerima“, istakao je on.
Iz DPS-a su juče saopštili da traženje agremana za ambasadore, bez odobrenja Đukanovića, urušava ugled Crne Gore. Oni smatraju da nova vlast tendenciozno i revanšistički, od samog početka, „razbija kvalitetnu i stručnu diplomatsku mrežu Crne Gore“.
„Najnovijim postupkom otvoreno su krenuli u potpuno srozavanje ugleda države u pojedinim partnerskim zemljama. Koliko poštuju samu državu i njene građane, već su dovoljno rekli predlažući pojedina lica za ambasadore i članove diplomatskih misija“, poručili su iz DPS-a.
Krivokapić: Đukanović odbio one koji su ga kritikovali
Đukanovićevo odbijanje da potpiše imenovanja novih ambasadora, za premijera Zdravka Krivokapića predstavlja pokušaj opstrukcije Vlade pred važnim međunarodnim adresama.
„Sreo sam u Briselu tog predivnog momka, Petra Markovića, koji je doktorirao na Oksfordu, koji je suvo zlato i koji je pristao da bude naš ambasador u Briselu. On nije uvažen zbog dva komentara koja je imao na račun predsjednika. Isti slučaj je i s Filipom Ivanovićem, koji je predložen za ambasadora u Vatikanu. A i jedan i drugi su svojevremeno radili na Univerzitetu Donja Gorica“, kazao je premijer novinarima u Skupštini.
Krivokapić je naveo da je Milka Tadić Mijović odbijena za ambasadorku u Vašingtonu „samo zbog toga što je možda ponekad, ili češće, u ‘Monitoru’ markirala probleme koji se vežu za prethodnu vlast“.
„Mislite li da je to korektno? Zato smo željeli da tražimo agreman. Zašto je ovo opstrukcija? Zato što su nam bitni Brisel i Vašington. Sad pokušavaju lobiranjem da unize ugled i ove Vlade i ove vlasti, kako bi na taj način umanjili efekte našeg budućeg djelovanja“, ocijenio je premijer.
Branko Radulović napustio Odbor zbog novih ambasadora
Poslanik PzP-a Branko Radulović, podnio je 1. juna ostavku na članstvo u Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. On je na sjednici na kojoj se raspravljalo o predlogu Vlade za opoziv šest diplomata (Milice Pejanović Đurišić, Srđana Stankovića, Bora Vučinića, Vladimira Beratovića, Vujice Lazovića i Zorana Jankovića) kazao da će vlast „skinuti jedne (ambasadore), a dovesti iste druge - mlađe, žilavije i perfidnije“.
„To je najveća tragedija. Izabraćete ljude koji nemaju ni ’D’ od diplomatije. Ljudi koje on (ministar Radulović) postavlja bili su najvitalniji članovi Roćenovog MVP-a“, rekao je on, poručujući da neće biti „taster-poslanik“.
Radulovića će u Odboru, do izbora novog člana, mijenjati poslanica PzP-a, Branka Bošnjak.
Država ne šalje dobru sliku međunarodnim partnerima, kohabitacija mora biti odgovornija
Član Odbora i lider Socijalističke narodne partije (SNP), Vladimir Joković, rekao je da je sva Đukanovićeva moć u ovom trenutku „da smeta da odgovorni ljudi dođu na odgovorna mjesta i predstave Crnu Goru na najbolji način“.
„Za njega oni koji su 2006. godine glasali protiv nezavisnosti Crne Gore nemaju moralno pravo da budu njeni ambasadori. Pitanje je kakvo je moralno pravo imao on da predstavlja Crnu Goru, kao predsjednik ili premijer, od 1992 - kad je glasao za zajedničku državu sa Srbijom, hvalio Slobodana Miloševića i progonio Liberale - do 2006. godine?“, kaže on.
Sagovornik „Vijesti“ poručuje da se moraju pronaći mehanizmi za izlazak iz novonastale situacije.
„Ljudi koji su predloženi za ambasadore su čestiti i časni, i nisu kao oni koje je Đukanović predlagao, od kojih su mnogi bili korumpirani i za koje su bile vezane brojne afere. Đukanović je znao i da svoje najokorelije protivnike, radi mira u partiji, pošalje u diplomatiju, bez obzira da li su to zaslužili ili ne“, dodaje Joković.
Predsjednik Bošnjačke stranke (BS) i član Odbora, Ervin Ibrahimović, rekao je „Vijestima“ da ovaj slučaj ne šalje dobru sliku međunarodnim partnerima.
„Kohabitacija mora biti mnogo jača i odgovornija. Ne bih se vraćao na to kako je ranije bilo prilikom imenovanja ambasadora. Vjerujem da treba da gledamo kako je sad i kako treba da bude. Pozivam sve odgovorne da nađu zajedničku riječ, kako bismo na koncu izabrali najbolje diplomate“, poručio je Ibrahimović.
Bonus video:
