Ostavka predsjednika Vlade, shodno Ustavu, smatra se ostavkom cijele Vlade, što je jedan od načina za prestanak njenog mandata i značio bi nove izbore, dok je pravno nejasno kako bi dio parlamentarne većine izveo zamjenu premijera, a da to ne dovede do novih izbora u zemlji, saopštila je pravni savjetnik pri NVO Akcija za socijalnu pravdu Ines Mrdović.
Ona je podsjetila da je premijer Zdravko Krivokapić saopštio da neće podnijeti ostavku, ali Ustav Crne Gore, a u nedostatku zakona o Vladi, ne definiše pravnu situaciju zamjene premijera, za razliku od situacije prestanka mandata ministra u Vladi.
"Dio parlamentarne većine danima u javnosti insistira na povlačenju aktuelnog premijera, tvrdeći da je nedostojan funkcije, ali pri tome ne objašnjavaju kako planiranju njegovu zamjenu, a koja ne bi dovela do novih parlamentarnih izbora u zemlji. U nedostatku jasnih ustavnih i zakonskih normi, otvoren je niz pravnih pitanja, poput toga da li predlaganje novog kandidata za premijera znači da je on po automatizmu mandatar (mandat za sastav Vlade po Ustavu daje šef države), da li se podnosi novi program vlade, da li se moraju povući svi ministri ili ne", navela je Mrdović.
Dodaje da je u svemu tome naivno očekivati da Demokratska partija socijalista i njen predsjednik, koji je istovremeno i šef države, "pravno neće osporavati mogućnost rekonstrukcije Vlade, koja uključuje zamjenu premijera, a da ne traže nove parlamentarne izbore".
"Ovo posebno što Ustav, kao osnove za kraći mandat Vlade, pored ostaloga, navodi izglasavanje nepovjerenja u parlamentu ili podnošenje ostavke, pri čemu se ostavka predsjednika Vlade smatra ostavkom cijele Vlade. Politički posmatrano, iako se radi o ličnom činu, predsjednik Vlade ostavku obično podnosi ako smatra da više ne može da rukovoditi radom Vlade, pa onda ni ostali članovi Vlade ne mogu ostati u njoj. To dalje otvara pitanje da li bi analognim tumačenjem situacija u kojoj bi došlo do zamjene predsjednika Vlade podrazumijeva odlazak svih ostalih ministara i da li takva situacija pravno znači pad Vlade i raspisivanje novih parlamentarnih izbora".
Mrdović navodi da u javnosti za sada nema jasnih odgovora na sva ta bitna pitanja.
"Krivokapićeva Vlada se označava ekspertskom, a one se zasnivaju na konsenzusu političkih stranaka u parlamentu da se poslovi povjere stručnjacima, kada je potrebno izvršiti krupne reforme u društvu, te su neophodna posebna ekspertska znanja. U političkom kontekstu, mandat ekspertskih vlada je obično kraći i one su po svojoj prirodi prelazne vlade, pa je vjerovatno napravljena greška što prilikom formiranja Krivokapićeve Vlade unaprijed nije određen period njenog trajanja, već je ovako napravljen prostor da se onemogućava njen rad, dominantno kroz blokadu u parlamentu i najviše od onih koji su je birali", saopštila je Mrdović.
Dodaje da trodecenijska vlast DPS-a "nije iznjedrila zakon o vladi, dok je i Ustav Crne Gore ostao sa nizom pravnih praznina".
"Nedavno je Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija sprovelo javnu raspravu za pripremu nacrta zakona o vladi, ali je izostalo iole značajnije interesovanje javnosti", zaključila je Mrdović.
Bonus video:
