Beogradski provladini mediji vode kampanju protiv crnogorskih vlasti kako bi oslabili premijera Zdravka Krivokapića i time omogućili ulazak Demokratskog fronta (DF) u Vladu, ocijenio je glavni i odgovorni urednik nedjeljnika „NIN“, Milan Ćulibrk.
On je „Vijestima“ kazao da DF ne smije da „ruši“ Vladu s Demokratskom partijom socijalista (DPS), jer bi onda rizikovao da na novim izborima osvoji manje glasova nego što je dobio na prethodnim.
„Idealan scenario za njih bio bi da se Krivokapić na neki način privoli da odstupi s funkcije ili da se rekonstruiše Vlada, u kojoj bi se oni više pitali. To bi, očito, odgovaralo i vlastima u Srbiji“, istakao je Ćulibrk.
DF je u četvrtak, nakon što je u Skupštini Crne Gore usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici i razriješen ministar pravde Vladimir Leposavić (zbog izjave o Srebrenici), napustio poslaničke klupe, poručujući da se neće vraćati u plenum dok se u vladajućoj koaliciji ne dogovore o daljem funkcionisanju vlasti.
Oni su optužili kolege iz vladajuće većine, koji su glasali za Rezoluciju i razrješenje Leposavića, da su izdali volju građana i okrenuli se DPS-u.
Za bojkot, međutim, nijesu njihove kolege iz koalicije „Za budućnost Crne Gore“ - poslanici Socijalističke narodne partije (SNP), Ujedinjene Crne Gore (UCG) i Prave Crne Gore. Iz Pokreta za promjene (PzP), “Vijestima” su kazali da su u “privremenom bojkotu plenuma” i premijerskog sata koji će biti održan ove sedmice.
Vlada premijera Krivokapića, koja je formirana prije tačno 200 dana, više nema podršku DF-a i Demosa, ali DF ne želi da pokrene pitanje njenog povjerenja u Skupštini.
Krivokapić, s druge strane, poručuje da neće podnijeti ostavku.
Jedan od lidera DF-a Milan Knežević, kazao je za srbijanske medije da nakon posljednjih dešavanja u Skupštini od predsjednika parlamenta Alekse Bečića i vicepremijera Dritana Abazovića zavisi hoće li biti vanrednih izbora. On je poručio da DF više neće trpjeti “poniženje srpskog naroda i Srpske pravoslavne crkve (SPC)”, kao i da neće dozvoliti da se ugrozi sve ono što je na izborima 30. avgusta prošle godine postignuto.
Predsjednik Građanske alijanse (GA) Boris Raonić, kazao je “Vijestima” da je DF odlukom da otpočne bojkot parlamenta povukao legitiman, ali rizičan politički potez.
“Nadam se da sad neće razmišljati o trenutnom partijskom interesu, već da će doći do dijaloga unutar vlasti - ali i dijaloga s opozicijom - kako bi se našao izlaz iz ćoroskaka koji nas košta na više načina“, rekao je on.
Vlada Crne Gore, premijer i predsjednik Skupštine danima su na udaru beogradskih tabloida upravo zbog usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u crnogorskom parlamentu. Mediji pod kontrolom režima srpskog predsjednika Aleksandra Vučića nazivali su Krivokapića i Bečića izdajnicima, optuživši ih da su usvajanjem Rezolucije „proglasili srpski narod genocidnim“.
U kampanju se, osim tabloida, uključio i srpski državni vrh.
Vučić je saopštio da je Rezolucija “protiv vitalnih interesa srpskog naroda”, predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić je ocijenio da je taj dokument “potpuno uperen protiv Srbije”, dok je najdalje otišao ministar unutrašnjih poslova te države Aleksandar Vulin, najavivši da će tražiti da se zabrani ulazak u Srbiju onima koji su glasali za Rezoluciju.
Urednik “NIN-a” Milan Ćulibrk kaže da je kampanja koja se iz Beograda vodi protiv crnogorskih vlasti postala dio folklora.
„Za ljude koji prate medije u Srbiji, ovo nije ništa novo. Imali smo nešto slično kad je premijer Krivokapić krajem maja dolazio u posjetu Beogradu zbog najave da bi mogao da potpiše temeljni ugovor sa SPC. Napada je bilo i ranije, kad se ispostavilo da se lideri DF-a (Andrija) Mandić i Knežević neće mnogo pitati u novoj Vladi“, podsjeća on.
Mandić i Knežević su gotovo svakog vikenda u Beogradu, a Vučić je ranije, prilikom boravka u Crnoj Gori, javno kazao da su oni njegovi prijatelji.
Ćulibrk kaže da mu je najčudnije što je sukob između srpskih i crnogorskih vlasti otvoren tamo gdje zapravo ne bi trebalo da ga bude. On kaže da se u Rezoluciji o genocidu u Srebrenici pominje da su zločini stvar pojedinaca koji su ih počinili, dok beogradski tabloidi tvrde suprotno - da je Rezolucijom za genocid osuđen cio srpski narod.
„Ko god hoće da pročita Rezoluciju, vidjeće da to što pišu nije tačno. Ali ne vrijedi... Stvari su otišle predaleko i plašim se da se sukobi neće smiriti dok se ne promijeni Vlada u Crnoj Gori. Najgore je što ne vidim šta bi na dugi rok moglo da se desi u Crnoj Gori da bi aktuelna vlast u Srbiji bila time zadovoljna. Ona nije bila zadovoljna vladavinom DPS-a, nije zadovoljna Krivokapićem, tako da je očito da bi bila zadovoljna ako bi se za sve pitali Mandić i Knežević“, smatra Ćulibrk.
Raonić navodi da se beogradska „žuta“ štampa ponaša na isti način decenijama i da to ne treba nikog da iznenadi.
„Na nama je da radimo na podizanju medijske i političke kulture, kako bi efekti ove kampanje bili isti kao u svim zrelim demokratskim društvima. Ono što nam je sad bitno je da lideri od autoriteta u narodu, intelektualne elite i međunarodna zajednica prepoznaju opasnost i pogubnost ovako loših odnosa i iniciraju dijalog na najvišem nivou. Siguran sam da bi rezultati bili blagotvorni, jer niko od ovakvog stanja ne može imati ni kratkotrajnu, ni dugoročnu korist“, rekao je on.
Crna Gora i Srbija, prema njegovim riječima, imaju previše zajedničkih interesa i ne treba dozvole ovako loše odnose.
“Neshvatjiva je ovakva neodgovornost dviju vlada. Treba da budu riješena pitanja iz oblasti saobraćaja, direktnog platnog prometa, zdravstva, obrazovanja, diplomatije... Sad je na građanima da vrše pritisak na svoje vlade da ne dozvole eskalaciju, već da uđemo u normalizaciju odnosa, kako bi ove stvari bile rješavane”, napominje Raonić.
Ćulibrk smatra da aktuelna kriza u srpsko crnogorskim-odnosima neće prerasti u ozbiljnije probleme između dvije države, već da će sve ostati na riječima, odnosno pojedinačnim izjavama.
„Ono što je problematično je što u Srbiji uskoro idu izbori i ova retorika bi samo mogla da se nastavi i produbi u tom pravcu. Jer zna se šta se radi kad idu izbori - onda se gusla u nacionalne gusle. Svaka od zemalja regiona to čini, a Srbija u tome ponekad i prednjači. Možemo, dakle, da očekujemo da će se te tenzije nastaviti u narednom periodu, bar dok ne prođu izbori. Mislim da će se to više koristiti za unutrašnje potrebe, nego za nekakve regionalne odnose“, zaključuje Ćulibrk.
Ćulibrk: Sada svi rade po komandi jednog centra, 90-ih je neko mogao i na svoju ruku
Upitan po čemu se kampanja koju beogradski medije vode protiv crnogorskih vlasti razlikuje od one iz devedesetih godina prošlog vijeka iza koje su bili SPS i JUL, sagovornik „Vijesti“ odgovara da je u vrijeme Slobodana Miloševića bilo izleta jer jer je svak mogao da uradi nešto na svoju ruku, dok danas toga više nema.
„Ovdje se sve radi po komandi. Sad više nema ništa na svoju ruku. Pošto je u Srbiji praktično većina medija pod kontrolom izvršne vlasti, bukvalno kad pogledate naslovne strane vidite da se ponavljaju i teme, i naslovi, i ključne poruke, što znači da se sve to uređuje na jednom mjestu“, navodi Ćulibrk.
Joković i Lekić pozvali kolege iz većine na sastanak u četvrtak
Predsjednici Socijalističke narodne partije (SNP) i Demosa, Vladimir Joković i Miodrag Lekić, uputili su juče liderima stranaka parlamentarne većine poziv na sastanak radi prevazilaženja aktuelne političke krize. Joković je rekao „Vijestima“ da je sastanak zakazan za četvrtak, u 17 sati, u Skupštini.
„Tema je važna, valjda će se svi odazvati našem pozivu. Ali, možda će neko imati važnije obaveze...“, kazao je kratko on.
Joković je prošle sedmice najavio da će organizovati sastanak ako to prije njega neko drugi ne učini.
Opozicioni poslanici spremni za dijalog
Poslanici SD-a Boris Mugoša, SDP-a Draginja Vuksanović Stanković, Bošnjačke stranke Amer Smailović i Albanske liste Genci Nimanbegu sastali su se juče u Podgorici sa šeficom Delegacije EU u Crnoj Gori Oanom Kristinom Popom.
Kako su saopštili, povod za sastanak bilo je njihovo napuštanje Odbora za sveobuhvarnu izbornu reformu. „Delegaciji EU je saopšteno da je prekid učešća u radu Odbora nastao kao odgovor na preglasavanje od strane parlamentrne većine, koji su tim potezima pokazali nedostatak suštinske volje za dijalogom i kompromisom“, istakli su oni.
Četvoro poslanika opozicije napustilo je prošle sedmice Odbor jer za pridruženog člana iz akademske zajednice nije izabran predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović.
Predstavnici opozicije su istakli da je neophodno da građanske i evropske snage u crnogorskom društvu nađu odgovor na urgentna pitanja unapređenja izbornog ambijenta, izbora VDT-a, sudija Ustavnog suda, članova Sudskog savjeta i svih onih pitanja koja traže veći stepen saglasnosti političkih aktera, uključujući i, kako su kazali, razgovor oko potencijalnih vanrednih izbora.
Opozicioni poslanici su, kako se navodi u saopštenju, osudili „neprimjerene i anticivilizacijske napade na rukovodstvo parlamenta u svjetlu izglasavanja Rezolucije o Srebrenici“.
Popa je saopštila da EU s pažnjom prati aktuelne procese i ohrabruje političke aktere na konstruktivnost i saradnju.
Demokrate pozvale Dačića da ukine rezoluciju o Srebrenici koju je Srbija usvojila
Demokrate, koje su glasale za Rezoluciju, juče su pozvale Dačića da ukine Deklaraciju koja je usvojena 2010. godine u srpskom parlamentu, „a koja precizira osudu zločina u Srebrenici na način kako je to formulisao Međunarodni sud pravde u Hagu, što će reći - kao direktno priznavanje genocida“.
„Ako ovo što radite nije samo i isključivo pritisak na novu crnogorsku vlast i destabilizaciju Crne Gore u korist DPS-a, izvolite uraditi predloženo. Ukoliko ne uradite, jasno ste ljudima Srbije i Crne Gore objasnili o čemu se radi“, istakli su iz te partije.
Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić, saopštio je juče da je premijer Krivokapić „na dobrom putu da ponese žig izdajnika. „Nije lako nositi žik izdajnika. Nije ga nosio lako ni Sekula Drljević, ni Novak Kilibarda njegov nasljednik“, saopštio je Mandić, osvrćući se na usvajanje Rezolucije.
Krivokapić mu je odgovorio da nema dugove ni prema kome „s ove ili sa one strane“ i da neće dozvoliti da neki svoje dugove naplaćuju preko države, njenih građana, pa čak i Crkve.
„Ja sam u životu izdavao samo naučne radove i knjige, a šta su sve izdali ’profesionalni Srbi’ i ’profesionalni Crnogorci’, znaće se vrlo brzo“, poručio je on.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, kazao je, komentarišući izjave državnog vrha Srbije, da to nije ništa novo i da se radi o manipulacijama.
On je podsjetio je na prethodne medijske kampanje iz Beograda, gdje se, kako je rekao, manipulisalo time da neko hoće da otima pravoslavne hramove.
Bonus video:
