Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) ispituje da li u postupanju njihovih službenika, prilikom dodjele neustavne “funkcionerske penzije“ bivšem predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću, ima disciplinske ili krivične odgovornosti.
Direktor Fonda PIO Ranko Aligrudić kazao je “Vijestima“ da je ta institucija pokrenula internu reviziju - čije nalaze uskoro očekuje - odmah po saznanju da je Krivokapiću odobrena penzija po članu 108 Zakona o sprečavanju korupcije.
Zakon je “pao“ na Ustavnom sudu prije četiri godine.
“Svi službenici Fonda PIO koji su bili povezani s ovim slučajem dali su izjave u kojima su iznijeli svoja saznanja. Pozvali smo i g. Krivokapića da uzme učešće u našem postupku. Ubrzo će uslijediti reakcija Fonda. U nagovještaju može biti riječi o disciplinskoj ili krivičnoj odgovornosti. Ništa nećemo skrivati ni u ovom, ni u drugim slučajevima“, rekao je Aligrudić koji je na čelu Fonda mjesec dana.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), kojem su se “Vijesti” obratile nakon što im je iz podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva nezvanično rečeno da postoji mogućnost da je u ovom slučaju riječ o zloupotrebi službenog položaja od strane javnog funkcionera, nijesu željeli da kažu da li ispituju slučaj.
“SDT ne daje podatke o tome da li je i protiv koga formiran predmet u ovom tužilaštvu, već samo podatke i informacije po konkretnim krivičnim prijavama“, naveli su u odgovoru.
Krivokapić je penziju dobio na osnovu zahtjeva podesenog 2016. godine, a koji je obrađen četiri godine kasnije, u vrijeme tehničkog mandata prethodne Vlade.
On je zahtjev uputio tadašnjem Ministarstvu rada i socijalnog staranja, a ne Fondu PIO, u čijoj su nadležnosti ova pitanja. Zahtjev nije bio zaveden u tom resoru četiri godine.
Portal PCNEN ranije je objavio da Krivokapić od decembra prošle godine prima jednu od najvećih penzija u Crnoj Gori. Naveli su i da je Fond PIO u svom rješenju, koje je izdato 4. decembra 2020. godine, na dan izbora Vlade Zdravka Krivokapića, saopštio da Krivokapić nije stekao pravo na penziju.
Prema saznanjima “Vijesti“, Krivokapić je 29. novembra 2016. dostavio zahtjev Ministarstvu rada i socijalnog staranja, u zatvorenoj koverti naslovljenoj na ličnost, na ime tadašnjeg sekretara tog resora, Nikole Dedeića. Pošto zahtjev nije bio obrađen, Krivokapić se istom resoru obratio urgencijom 30. oktobra prošle godine, tražeći rješavanje svog statusa.
“Vijestima“ je ranije iz Skupštine saopšteno da je njihov Biro opštih poslova 24. novembra prošle godine Krivokapiću izdao “potvrdu na lični zahtjev“. To tijelo bavi se, između ostalog, poslovima iz radnog odnosa i prijavama zaposlenih za penzijsko-invalidsko i zdravstveno osiguranje.
Dedeić, aktuelni sekretar Državne izborne komisije, kazao je “Vijestima“ da je za zahtjev koji je Krivokapić uputio na njegovo ime saznao kad su ga iz Ministarstva rada krajem oktobra 2020. obavijestili o urgenciji bivšeg predsjednika Skupštine.
“Ja sam 29. novembra 2016. postavljen za zamjenika generalnog sekretara Vlade, a Krivokapićev zahtjev je baš tog dana stigao. Istog dana sam i preuzeo novu dužnost, i sjutradan već nijesam bio na poslu u Ministarstvu rada. A znate da takve zahtjeve otvara naslovljena ličnost, tako da oni ne mogu biti otvoreni, niti zavedeni u arhivi...“, naveo je on.
Upitan zašto je Krivokapić naslovio zahtjev na njegovo ime, Dedeić odgovara da se strankama ne može odrediti kako će to učiniti - da li će zahtjev donijeti lično na pisarnicu, poslati ga poštom, nasloviti na ličnost, dostaviti u elektronskoj formi...
On tvrdi da ne poznaje Krivokapića.
“Nikad ga u životu nijesam upoznao, niti vidio. ’Znam’ ga jedino s televizije“.
Krivokapić nije odgovorio na pitanja “Vijesti“ zašto je zahtjev podnio u zatvorenoj koverti naslovljenoj na Dedeićevo ime i zašto se za ostvarivanje prava nije obratio direktno Fondu PIO.
Nema sličnih slučajeva
“Vijesti“ nezvanično saznaju da je sekretar koji je naslijedio Dedeića pronašao Krivokapićev zahtjev nakon pomenute urgencije. Dokument je bio datiran na 29. 11. 2016. i na njemu je bio otisnut štambilj. Zahtjev je bio zaveden u internoj dostavnoj knjizi. Nakon toga, sekretar ga je proslijedio Fondu PIO na rješavanje.
Prethodna direktorica Fonda PIO Jadranka Milošević prvobitno je odbila da na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama PCNEN-u dostavi dokumenta o pomenutom slučaju, a nakon što joj je Agencija za slobodan pristup informacijama to naložila, tvrdila je da “imenovani nije ostvario penziju kod ovog organa“.
“Vijestima“ je iz Fonda PIO ranije nezvanično rečeno da nema slučajeva sličnih Krivokapićevom.
“U dva predmeta je ostvareno pravo na penziju po istom osnovu, ali je to učinjeno prije odluke Ustavnog suda iz 2017. o poništenju sporne odredbe Zakona o sprečavanju korupcije“, kazao je sagovornik.
“Vijesti” su prethodno pisale Ustavnom sudu i Upravnoj inspekciji u vezi Krivokapićeve penzije, ali odgovora nije bilo.
Ustavni sud je upitan da li prate poštovanje svojih obavezujućih odluka, jer ovo nije prvi slučaj da se njihov stav ignoriše.
Upravna inspekcija nije odgovorila da li je kontrolisala zakonitost upravnih akata.
Krivokapić je u pisanoj izjavi za PCNEN saopštio da je “sva svoja lična prava ostvario u skladu sa zakonom“, te da mu se sad “politički motivisano prijeti“.
“Nijesam htio da koristim zakonska prava koja su mi pripadala kao i drugima, jer je to bilo u suprotnosti s mojom shvatanjem funkcije predsjednika parlamenta. Funkcije koju sam obavljao 13 godina - najduže u 115 godina crnogorskog parlamentarizma. Mogao sam od početka ovog vijeka, skoro dvije decenije, po raznim poslaničkim osnovama, koristiti i pravo na penziju uz platu. Kao što je poznato, to nijesam učinio. Sad nijesam javni funkcioner, napustio sam političku arenu i imam pravo na zakonsku zaštitu podataka o ličnosti, kao i svaki drugi građanin. Zakonu sam se povinovao bespogovorno svih 31 godinu parlamentarnog života...“.
Iz Socijaldemokratske partije, čiji je Krivokapić počasni predsjednik, saopštili su da je on “zakonito i pravovremeno“ podnio zahtjev za ostvarivanje ličnih prava.
Bonus video:
