Centar za građanske slobode (CEGAS) očekuje od Ministarstva unutrašnjih poslova da preispita način i dodjelu počasnih državljanstava koje se, kako kažu iz te NVO, svode na pravno nevaljana rješenja i mišljenja.
Marija Popović Kalezić iz CEGAS-a podsjetila je da je ta NVO nedavno uradila analizu o počasnim državljanstvima i brojnim nepravilnostima koje su uočili.
”Nakon naše analize o počasnim državljanstvima i brojnim nepravilnostima koje smo uočili i u formalnom i u suštinskom smislu prilikom donošenja rješenja za dobijanje crnogorskog državljanstva prijemom, na osnovu člana 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu, obavijestili smo crnogorsku javnost, a samim tim i MUP”, rekla je Popović Kalezić za “Vijesti”.
Analiza CEGAS-a pokazala je da su od obnove nezavisnosti Crne Gore, odnosno od 3. juna 2006. do 24. maja ove godine, ukupno dodijeljena 453 počasna državljanstva. To, kako je navedeno, znači da su u prosjeku godišnje 23 osobe dobijale počasno državljanstvo Crne Gore.
Samo izborne, 2020. godine, dodijeljeno je 131 počasno državljanstvo strancima, što je 30 odsto ukupnih i šest puta više u odnosu na 2019. kada su dodijeljena 22. U ovoj godini dodijeljeno je više od 30 počasnih državljanstava.
Prošle godine je, do 4. decembra kada je izabrana nova ekspertska Vlada, ministar unutrašnjih poslova bio Mevludin Nuhodžić (DPS).
On nije odgovorio na pitanje “Vijesti” da prokomentariše navode CEGAS-a o nezakonitoj dodjeli počasnih državljanstava i zašto je tokom 2020. dodijeljeno više nego ikad.
Na osnovu dokumentacije koju su dobili iz MUP-a, CEGAS je, kako se navodi u analizi, utvrdio da ni u jednom rješenju o dodjeli počasnog državljanstva nema obrazloženja zbog čega je dato određenoj osobi.
”Očekujemo od MUP-a da preispita način i dodjelu počasnih državljanstava koje se svode na pravno nevaljana rješenja kao i mišljenja koja smo dobili na osnovu Zahtjeva o slobodnom pristupu informacija, iz kojih se ne vide suštinke i odlučujuće činjenice, zbog kojih su određena lica dobijala počasno državljanstvo. Ističemo da rješenja nijesu ništa drugačija kada se radi o onima koja su donesena i nakon 31. avgusta 2020. i sa tom se praksom mora prekinuti”, poručila je Popović Kalezić.
Iz MUP-a, na čijem je čelu od decembra prošle godine Sergej Sekulović, nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li su upoznati sa analizom CEGAS-a i da li će preispitati dodjelu počasnih državljanstava.
Prema dokumentaciji koju je objavio CEGAS, Sekulović je ove godine, do 26. maja, potpisao 36 rješenja o dodjeli počasnih državljanstava, najviše zbog realizacije programa ekonomskog državljanstva. Najviše crnogorskih pasoša dodijeljeno je Rusima i Kinezima, a ima i Vijetnamaca, Amerikanaca i građana Srbije i BiH.
Na predlog Fudbalskog saveza Crne Gore državljanstvo je ove godine dodijeljeno fudbaleru Urošu Đurđevcu (Srbija).
Na zahtjev ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, crnogorsko državljanstvo ove godine je dobila Svjetlana Stijović (BiH) po zanimanju defektolog-oligofrenolog kao, kako je obrazloženo, deficitaran kadar važan za obrazovni sistem Crne Gore.
U većini rješenja koje potpisuje Sekulović, obrazloženja su nešto detaljnija u odnosu na ranija, pa se navodi razlog za dodjelu državljanstva, na primjer zbog “posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore”, a navodi se i na čiji je predlog dodijeljeno.
Prema podacima iz analize CEGAS-a, 2006. i 2007. godine nije dodijeljeno nijedno počasno državljanstvo, a 2008. ih je dodijeljeno 23. U 2009. broj dodijeljenih počasnih državljanstava iznosi 47, u 2010. ih je bilo 30, a u 2011. godini 21.
MUP je 2012. dodijelio 28 počasnih državljanstava, u 2013. godini 16, u 2014. godini 19, a u 2015. godini 26.
Broj dodijeljenih počasnih državljanstava u 2016. iznosio je 19, u 2017. godini 13, u 2018. deset.
Najviše počasnih državljanstava dodijeljeno je građanima Ruske Federacije, Egipta, Kine, Libana, Sirije i Pakistana.
Podaci CEGAS-a obuhvataju i državljanstva koja su dodijeljena na osnovu programa ekonomskog državljanstva. Taj program, koji predviđa dodjelu pasoša za određeni iznos investicija, pokrenut je 2019. godine i trebalo je da traje tri godine, odnosno do kraja ove godine. Nova Vlada u martu ove godine je odlučila da program ne produžava, prvenstveno zato što EU ne gleda blagonaklono na takav način dodjele državljanstava, smatrajući ga rizičnim.
Iz CEGAS-a podsjećaju da se zakonska mogućnost dobijanja počasnih državljanstava temelji na Zakonu o crnogorskom državljanstvu i na podzakonskim aktima koje donosi Vlada u formi odluka o dobijanju crnogorskog državljanstva prijemom.
U članu 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu piše da: “lice čiji prijem u crnogorsko državljanstvo je od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore može, izuzetno, steći crnogorsko državljanstvo prijemom i ako ne ispunjava uslove iz člana 8 ovog zakona”.
Članom 8 definisani su uslovi po kojima je moguće dobiti crnogorsko državljanstvo, između ostalog, da osoba ima otpust iz državljanstva druge države, da u Crnoj Gori zakonito i neprekidno boravi 10 godina prije podnošenja zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo, nije pravosnažno osuđeno na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jedne godine za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti ili su prestale pravne posljedice osude...
O prijemu u crnogorsko državljanstvo za državni i drugi interes Crne Gore odlučuje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove, isključivo na osnovu predloga predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine ili Vlade.
CEGAS u analizi navodi da sporna rješenja donošena pozivanjem na član 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu, a iz obrazloženja se ne vidi da su donesena na osnovu predloga ovlašćenih predlagača i da li su pribavljana mišljenja nadležnih organa uprave.
”To znači da se donosilac rješenja samo formalno pozivao na član 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu i pored očigledne činjenice da nijesu ispunjena dva bitna uslova: podnošenje predloga i pribavljanje odgovarajućeg mišljenja. Uz to, iz rješenja se ne vidi da li se radi o državnom, kulturnom, sportskom i drugom interesu Crne Gore, kao ni ona najbitnija činjenica - u čemu se sastoji doprinos određenog lica interesima Crne Gore, što predstavlja sami smisao i cilj donošenja rješenja”, kažu iz CEGAS-a.
Takođe, kako dodaju, rješenja nijesu bila donijeta ni u skladu sa članom 8 Zakona o crnogorskom državljanstvu, jer se ne vidi koje su odlučujuće činjenice utvrđene.
”Znači, rješenja ne sadrže odlučujuće činjenice i razloge i ako je obrazloženje rješenja u skladu sa zakonom utvrđenom obavezom, najdjelotvornija borba protiv korupcije i zloupotrebe službenog položaja”, rekli su iz CEGAS-a.
Šinavatra među prvima do pasoša
Počasni državljanin Crne Gore 2008. godine postao je Taksin Šinavatra, nekadašnji premijer Tajlanda koji je u svojoj državi bio osuđen za korupciju, a nekoliko godina kasnije i malezijski državljanin Vei Seng Pua, koji je bio hapšen u Las Vegasu zbog organizovanja ilegalnog klađenja.
Biznismen Petros Statis, koji je preko firme Adriatic properties (u kojoj vlasnički udio ima i Pua) zakupio Sveti Stefan i Miločer, a vlasnik je i nekoliko medija takođe je dobio državljanstvo Crna Gore.
Državljanstvo po privilegovanoj proceduri je dobio i Mohamed Dahlan, bivši palestinski ministar bezbjednosti koji je bio optužen za milionsku prevaru i kršenje ljudskih prava.
Na listi je egipatski biznismen i značajan investitor u Crnoj Gori Samih Saviris, Nataniel Rotšild, koji je investirao u tivatsku marinu za jahte Porto Montenegro, zatim Nil Emilfarb, vlasnik Stratexa, ekonomista Isak Adižes...
Na listi su i pjevačica Merima Njegomir, glumac Lazar Ristovski i nekadašnji fudbaler Dragan Džajić.
Državljanstvo je 2012. godine dobila i sadašnja ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić.
Za dodjelu počasnih državljanstava obrazloženje u rješenjima MUP-a je skoro isto: “…Članom 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu propisano je da lice čiji prijem u crnogorsko državljanstvo je od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore može, izuzetno steći crnogorsko državljanstvo prijemom i ako ne ispunjava uslove iz člana 8 ovog zakona”.
Na nepravilnosti u dodjeli počasnih državljanstava ranije je ukazivao i Centar za građansko obrazovanje (CGO), ali nije bilo reakcije nadležnih.
Skoro sva rješenja suprotna Zakonu o upravnom postupku
U analizi CEGAS-a se navodi da skoro sva donesena rješenja su bila u suprotnosti sa Zakonom o upravnom postupku, kojim je propisano da se ništavim oglašava rješenje koje bi svojim izvršenjem moglo prouzrokovati neko djelo kažnjivo po krivičnom zakoniku, kao i da se predmetno riješenje mora oglasiti ništavim ako sadrži nepravilnost koja je po nekoj izričitoj zakonskoj odredbi predviđena kao razlog ništavosti.
”Na kraju se postavlja pitanje, šta je sa licem koje je donijelo na desetine rješenja o državljanstvu protivno Zakonu o upravnom postupku, protivno Zakonu o crnogorskom državljanstvu i u suprotnosti sa Krivičnim zakonom Crne Gore? Jasno je da se Zakon o crnogorskom državljanstvu mora mijenjati, ali svakao je jednako važno na koji način će se primjenjivati i postojeće i nove norme Zakona”, poručili su iz CEGAS-a.
Popović Kalezić je najavila da će na konferenciji 30. jula od Ministarstva unutrašnjih poslova tražiti direktne odgovore na probleme na koje su naišli u istraživanju.
”Na našoj konferenciji ‘Crnogorsko državljanstvo - izazov i počasna državljanstva”, koja će biti održana 30. juna, biće između zainteresovanih građana, civilnog sektora, predstavnika državnih organa i predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova, od kojih ćemo tražiti direktne odgovore na probleme na koje smo naišli kroz naše istraživanje”, rekla je Popović Kalezić.
Bonus video:
