Jedna od prvih stvari koje nova Vlada treba da uradi u borbi protiv korupcije je da oslobodi ekonomsku sferu tog problema - da država više ne troši i ne dolazi u situaciju da ne može da ima direktna strana ulaganja zato što se niko ne usuđuje da donese svoj novac u Crnu Goru, ocijenila je izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sekotra (MANS), Vanja Ćalović-Marković.
Ona je, komentarišući za “Vijesti” novi izvještaj američkog Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu, rekla da je potpuno očekivano ono što je navedeno u dokumentu - da su korupcija i konflikt interesa jedni od ključnih problema u Crnoj Gori.
Ćalović-Marković podsjeća da je korupcija makar dvije decenije prepoznata kao jedna od prepreka poslovanju, i to ne samo od američke administracije, već čak i od Unije poslodavaca u Crnoj Gori.
”Kao što jednom dijelu naše privrede, čije predstavnike obično zovemo tajkunima, vrlo pogoduje korupcija i to da ljudi koje oni imaju na platnim spiskovima na ovaj ili onaj način budu uključeni u donošenje odluka, odnosno u ono što se u američkom izvještaju naziva ‘konflikt interesa’ - tako, s druge strane, svima onima koji nemaju tu mogućnost i koji su njihova konkurencija, to onemogućava bilo kakvo poslovanje. Šta se onda događa na kraju? Država, ili mi, kao krajnji kupci, završimo s mnogo većim cijenama i mnogo većim troškom nego što bi se to desilo kad ne bi bilo ‘troška’ korupcije, koji je ugrađen u sve vrste takvih poslova”, rekla je Ćalović-Marković, koja je inače članica Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou.
Stejt dipartment u svom izvještaju navodi da korupcija i slaba kontrola konflikta interesa ostaju značajan problem u Crnoj Gori, a da se propisi često nedosljedno primjenjuju - posebno na opštinskom nivou.
”Odsustvo potpuno razvijenih pravnih institucija podstaklo je korupciju i slabu kontrolu nad konfliktom interesa. Sudstvo i dalje sporo presuđuje u slučajevima, a sudske odluke nijesu uvijek dosljedno obrazložene ili izvršene”, piše u izvještaju za Crnu Goru.
U izvještaju se podsjeća da je u decembru 2020. nova Vlada osnovala Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou, čiji su članovi, osim Ćalović-Marković, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, civilni aktivista Stevo Muk (Institut alternativa) i profesor Pravnog fakulteta Milan Popović.
Iz GP URA saopštili su da je Stejt dipartment prepoznao Nacionalni savjet kao važnu kariku u “raskrinkavanju korupcionaškog sistema, koji je čedo bivšeg režima”.
”Borba protiv korupcije ostaje prioritetan izazov za sveukupan razvoj Crne Gore, čime ćemo ujedno i poboljšati decenijski pogoršavanu investicionu klimu. Istovremeno, odlučna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala dovešće do napretka u poglavlju 23 i članstva Crne Gore u EU, kao našeg ključnog spoljnopolitičkog cilja”, rekao je potpredsjednik GP URA Filip Adžić.
Dodao je da je izvještaj potvrdio da pravosuđe ne odgovara na izazove, kao i značaj izmjene Zakona o tužilaštvu, te dao vjetar u leđa daljoj borbi protiv korupcije i kriminala.
”Spinovi bivšeg režima srušili su se kao kula od karata i utišali galamu koju su proizvodili ne bi li izmakli suočavanju s pravdom”, rekao je Adžić.
Ćalović-Marković smatra da Nacionalni savjet može da uradi mnogo za koordinisanje strategija i politika, ali da trenutno nema nijednu novu strategiju.
”Postoji veoma mnogo segmenata u kojima možemo da unaprijedimo način poslovanja, prvenstveno kad je u pitanju transparentnost rada Vlade. Strani investitori posežu za korupcijom, između ostalog, zato što ne mogu da dođu do osnovnih informacija, dok su njihovim konkurentima na tenderima te informacije dostupne zahvaljujući insajderima. Zato Vlada treba da objavljuje više podataka. I to ne samo zbog ekonomskog benefita bilo kog stranog investitora ili domaće privrede, nego zbog građana. To je način da omogućite ljudima da vide da li je novac potrošen u smislene svrhe ili je očigledno da su cijene prenaduvane i da se novac prosuo na korupciju”, rekla je Ćalović-Marković.
Ona je navela primjer izgradnje auto-puta, gdje, kaže, nije bilo konkurencije ni prilikom izbora glavnog izvođača radova, niti kod izbora podizvođača.
”Upravo zbog toga Vlada treba da objavi podatke, da novac ne bi nestajao zahvaljujući jednoj sveopštoj tajnosti. To je otklon koji se čeka u odnosu na praksu prethodne vlasti. Onda će to vrlo lako prepoznati ne samo biznis u Crnoj Gori i inostranstvu, već će to biti vidljivo i građanima. Kad više očiju gleda šta se u nekom poslu dešava, mnogo je manja šansa da se korupcija desi, nego kad je sve tajno i dogovara se iza zatvorenih vrata. Iz takve prakse moramo da izađemo”, poručila je Ćalović-Marković.
Ozbiljni investitori neće u zemlje koje imaju problem s korupcijom
Ćalović-Marković navodi da je posljedica primjedbi američkih firmi na korupciju kao prepreku ulaganjima u Crnoj Gori, prvenstveno to što su njihovi ozbiljniji investitori sve manje zainteresovani da ulažu u zemlju koja ima problem s korupcijom.
Podsjetiila je na slučaj Dojče Telekoma gdje je, zahvaljujući istrazi američkih institucija u vezi njegovog poslovanja na njihovoj berzi, otkrivena korupcija u slučaju privatizacije Telekoma u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.
”Jednoj velikoj globalnoj firmi, koja posluje na više kontinenata, ne odgovara da zbog jednog malog posla u državi kao što je Crna Gora, dođe na stub srama institucija SAD-a. Zbog toga američki investitori neće biti skloni tome da dođu u Crnu Goru. S jedne strane, biće svjesni da će nekoga morati da potplate, a s druge strane da ulaze u rizik da zbog toga snose odgovornost u Americi. U SAD-u imaju niz zakonskih regulativa koje propisuju da, ako njihova kompanija u inostranstvu bude uključena u bilo kakvu korupciju, odgovara po američkim zakonima, u njihovoj državi. To se ozbiljnim investitorima ne isplati. Ali se isplati špekulativnim investitorima. Zato smo mi u Crnoj Gori gotovo pa isključivo gledali investitore koji dolaze s ošfor destinacija, egzotičnih ostrva, bez bilo kakvog istorijata... Zato smo dobijali kćerke kćerki kompanija, a ne prave investitore i kompanije”, rekla je Ćalović-Marković.
Ozbiljnije suočavanje s korupcijom nakon promjena u Tužilaštvu
Iz SNP-a za “Vijesti” kažu da je u izvještaju Stejt dipartmenta poseban akcenat stavljen na nefunkcionalni sudski sistem, koji sporo presuđuje u brojnim slučajevima.
”Zbog ovakve situacije pojedine američke kompanije su odustale od investicija u našoj zemlji, a nažalost prilično je izvjesno da će se takav trend nastaviti i u budućnosti ukoliko se ne napravi drastičan zaokret u ovoj oblasti. Očekujemo da promjene u tužilačkom sistemu stvore preduslove za ozbiljnije suočavanje s korupcijom, naročito u državnom sektoru, na koji američki partneri posebno ukazuju. Samo na taj način Crna Gora se može izboriti s ovom pošasti koja uništava finansijsku supstancu naše države i krenuti putem naprednih demokratija”, poručili su iz SNP-a.
Bonus video:
