Demokratski front (DF) i Demokrate nijesu ostvarili nikakav pomak po pitanju postizanja dogovora o konačnoj listi kandidata iz redova uglednih pravnika za Tužilački savjet (TS).
Time je dovedeno u pitanje očekivanje čelnika vlasti da će u septembru otpočeti kadrovske promjene u tužilačkoj organizaciji. Namjera vlasti je da promjenama u sastavu TS-a otvori put razrješenju vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca (VDT) Dražena Burića i glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, za koje smatra da selektivno rade svoj posao i da su pod političkim uticajem prethodne vlasti.
Kako su “Vijesti” ranije objavile, za tri kandidata iz reda uglednih pravnika koji su dobili najviše povjerenja članova Odbora za pravosuđe Skupštine - advokate Sinišu Gazivodu, Miloša Vuksanovića i Filipa Jovovića - postoji saglasnost vladajućih partija, dok je četvrti Nikola Bulatović, sporan Demokratama. Zvanično navode da je u slučaju “Državni udar” bio branilac jednog od lidera DF-a, Andrije Mandića.
Poslanici DF-a, Socijalističke narodne partije, Ujedinjene Crne Gore i Radničke partije podnijeli su u petak predsjedniku Skupštine Crne Gore Aleksi Bečiću inicijativu da se u subotu (31. jula) izaberu novi članovi TS-a, ali sjednica nije zakazana jer vladajuća većina nije uspjela da se dogovori. Pošto je redovno zasijedanje Skupštine završeno, vanredna sjednica parlamenta - koju može inicirati najmanje 27 poslanika - može se održati najranije 16. avgusta. Zasad nema nagovještaja da li će biti takve sjednice, a dio poslanika je već na odmoru.
Na konkurs za četiri mjesta iz reda uglednih pravnika u TS-u, koji je trajao do 1. jula, javilo se 16 kandidata. Pred Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu saslušani su - osim Gazivode, Vuksanovića, Jovovića i Bulatovića - Marica Babović, Danijela Bulatović, Nevenka Božović-Jovović, Balša Dragović, Borivoje Đukanović, Maja Zeković, Dalibor Kavarić, Elvis Duraković, Nikola Medojević, Zdenka Perović, Jovan Poleksić i Savo Šofranac. Kandidature su povukli Dragović, Medojević i Perović.
Na pitanje zašto im je sporan Bulatović, ali ne i jedan od kandidata kome se zamjera da je branio Duška Šarića, iz Demokrata su “Vijestima” kazali da ne znaju ko je koga zastupao.
”O tome su govorili poslanici DF-a. Ne znamo o kom kandidatu je riječ, jer niko nije dovodio u vezu bilo kog advokata imenom i prezimenom s bilo kojim klijentom. Demokrate nijesu predlagale niti jednog člana, već su to radile druge stranke, tako da je ovo pitanje najbolje uputiti onima koji su ih predlagali, pa sad pokušavaju da ih diskredituju”, istakli su oni.
Demokrate pitaju da li je normalno da advokat i bivši predsjednik statutarne komisije jedne partije, u mandatu od najmanje tri godine, bude član TS-a.
”Da li je bilo kome normalno, osim Demokratskoj partiji socijalista (DPS) koja je tako gradila svoj sistem, da advokati lidera političkih subjekata i najbliži srodnici visokih funkcionera partije budu članovi TS-a? Naravno da nije. Zbog svega navedenog nikad nećemo dozvoliti politizaciju TS-a, niti će ikad više umjesto DPS-ovog Milivoja doći DF-ov Milivoje ili Milivoje bilo koje druge partije. TS i svi tužioci će biti nezavisni i narodni, a ne privatni i partijski. Ukoliko tako ne bude, onda ne govorimo o promjeni i boljitku”, smatraju oni.
Bečićeva partija pozvala je DF da izabere pet “visokomoralnih” i “nepartijskih” kandidata za TS.
”Nećemo predložiti nijednog, ali nek svako zna da isto tako nećemo ni podržati bilo kog partijskog čovjeka. Radi se o klasičnoj manipulaciji onih koji su sami predložili svih pet kandidata, a mi prihvatili četiri od pet. I petog kandidata nek opet sami predlože, ali ne može biti partijski čovjek”, poručuju oni.
Upitani kako izaći iz novonastale situacije, iz Demokrata za “Vijesti” odgovaraju da je rješenje veoma jednostavno.
”Da svi urade ono što smo mi uradili - da niti jedna partija nema partijskog člana TS-a i kontrolu nad TS-om. I stvar se rješava za pet minuta. Ko želi drugačije, srećno mu bilo, ali s nama ne može”, poručuju oni.
Poslanik i šef Poslaničkog kluba GP URA, Miloš Konatar, pozvao je poslanike da daju maksimalan doprinos kako bi postigli konsenzus i izabrali novi TS u najkraćem roku.
”Jer nam je to i zakonska obaveza. Izbor nepristrasnog i depolitizovanog TS-a ostaje naš prioritet i URA je maksimalno posvećena tom cilju”, rekao je on “Vijestima”.
Konatar navodi da je novi TS osnovni preduslov za isporučivanje konkretnih rezultata u borbi protiv kriminala.
”Ne mogu da razumijem kad u politici ‘od drveta ne vidimo šumu’. Opet ponavljam jasan stav GP URA - da potreba za novim, nezavisnim i profesionalnim TS-om mora biti veća od bilo kog pojedinca”, podvukao je on.
Advokat i bivši ministar pravde, Dragan Šoć, ocijenio je za “Vijesti” da je pat pozicija u pregovorima o novom TS-u - političko pitanje.
”Kad nema povjerenja u institucije, onda svako želi da stavi ‘šapu’ na njih, da bi ih kontrolisao na neki način. A ovo je jedan od tih primjera. ‘Ovaj kandidat je naš, ovaj nije naš’. ‘Ovaj može da bude čisti genije, ali nije naš’. ‘Ovaj je neznalica, ali je naš’... Zbog toga izbor novih članova TS-a ne zavisi od kvaliteta, referenci i stručnosti kandidata, već od nečije političke volje”, poručuje on.
Izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu predviđeno je da TS ima 11 članova - po pet iz redova tužilaca i uglednih pravnika i NVO, te jednog predstavnika Ministarstva pravde.
Šoć: Tužilaštvo da bude dio izvršne vlasti
Šoć smatra da bi tužilaštvo trebalo da bude grana izvršne vlasti. “Njega je trebalo - a to je sad nemoguće uraditi jer je Ustav promijenjen - vratiti u nadležnost Vlade. Vlada bi trebalo da snosi odgovornost za funkcionisanje tužilaštva, kao što snosi odgovornost za funkcionisanje carina, inspekcija i sl. Međutim, očigledno je postojala suluda ideja da treba birati VDT-a na način na koji se sad bira, a onda je krenula logika da tako treba birati i TS. To je, prosto, dovelo do blokade sistema. Hoćemo li jednom shvatiti da smo napravili sistem koji ne funkcioniše, odnosno sistem koji je lako blokirati? Sad plaćamo cijenu političkih gluposti”, ističe on.
Bivši ministar pravde, Zoran Pažin (DPS) saopštio je prije dvije godine da Vlada nema nikakvih nadležnosti nad radom tužilaštva jer je ustavnim promjenama razvlašćena od svih mehanizama da utvrdi odgovornost za rezultate koje ono ima.
”Participirajući u radu Venecijanske komisije snažno sam se (2013. godine) protivio takvom rješenju koje nema uporište u najrazvijenijim savremenim demokratijama”, istakao je tada on.
Pažin je rekao da je u ustavnim sistemima najrazvijenijih demokratskih država tužilaštvo sastavni dio izvršne vlasti, upravo da bi, kako je pojasnio, izvršna vlast bila odgovorna za stanje kriminaliteta u društvu.
Bonus video:
