Vršilac dužnosti (v.d.) vrhovnog državnog tužioca (VDT) i predsjednik Tužilačkog savjeta (TS), Dražen Burić, kazao je da odluka predsjednika Skupštine Crne Gore Alekse Bečića o proglašenju šest članova TS-a - ako se norma zakona jezički tumači - znači da je prestao mandat cijelom prethodnom TS-u, ali da postoji dilema da li je taj postupak ispravan.
Burić je “Vijestima” kazao da se desila netipična situacija.
”Ako samo jezički tumačimo normu (Zakona o državnom tužilaštvu), zaključuje se da je prestao mandat cijelom TS-u. Međutim, ostaje dilema o ispravnosti takvog postupka, jer on, de facto, može da blokira rad TS-a i učini ga zavisnim od političkog dogovora. Nadam se, ipak, da do toga neće doći i da će se s postojećom većinom obezbijediti funkcionisanje TS-a, makar o nekim pitanjima o kojima bude postojao konsenzus, a sve do izbora uglednih pravnika u Skupštini”, poručio je on.
Bečić je u četvrtak proglasio šest članova TS-a u kom su Burić, četvoro tužilaca koji su nedavno izabrani na Konferenciji državnih tužilaca - Đurđina Nina Ivanović, Sanja Jovićević, Tatjana Begović i Nikola Samardžić - i predstavnik Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, Boris Marić.
Neki pravni eksperti smatraju da će mandat članovima tog tijela iz reda uglednih pravnika - Aneti Spaić, Velimiru Rakočeviću, Ranki Čarapić i Milanu Filipoviću - trajati dok se ne izaberu novi, iako u članu 184b Zakona o državnom tužilaštvu - čije su izmjene stupile na snagu u junu - piše da TS-u “prestaje mandat proglašenjem TS-a koji je izabran u skladu s ovim zakonom”.
Trenutno nema političkog dogovora o kandidatima iz reda uglednih pravnika, dok je za kandidata iz reda nevladinih organizacija (NVO) predložen predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk.
Poslanik Demokrata i predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, Momo Koprivica, saopštio je u petak da ga čude stavovi kojima pokušava da se ospori zakonska odredba prestanka mandata TS-a. On tvrdi da je u zakonu sve jasno propisano.
”Tu je propisan prestanak mandata TS-a, a ne mandata pojedinih članova. To je velika i bitna razlika”, rekao je Koprivica.
Milan Filipović smatra da uglednim pravnicima nije istekao mandat i da je Bečićeva odluka “pravno problematična, neočekivana i neuobičajena”.
”Mislim da nama, uglednim pravnicima, mandat nije istekao i da teče normalno. Međutim, pomenuta odluka može da egzistira dok se o njoj ne odredi Ustavni sud. Dakle, nama mandat nije prestao na pravno valjan način”, kazao je on “Vijestima”.
Bivša vrhovna državna tužiteljka, Ranka Čarapić, rekla je listu kratko da bi se uzdržala od komentara i kad bi bilo nesporno da je članica TS-a.
”A vidite da je to sad sporno... Tako da je predsjednik TS-a prava adresa za pitanje da li uglednim pravnicima i dalje traje mandat”, kazala je ona.
”Vijesti” nijesu dobile komentar na ovu temu od Spaić i Rakočevića.
Nezvanično, iz TS-a je “Vijestima” rečeno da uglednih pravnika u tom tijelu više nema, a da je stav Venecijanske komisije bio da oni ostanu dok se ne izaberu novi.
”TS neće imati većinu za rad jer će v.d. VDT-a na prvoj sjednici morati da podnese ostavku”, rečeno je “Vijestima” nezvanično.
Bivša poslanica i zamjenica predsjednika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, Snežana Jonica, smatra da je Bečićevom odlukom prestao mandat kompletnom TS-u.
”Član 184b Zakona o državnom tužilaštvu je jasan - proglašenjem TS-a izabranog po novom zakonu, prestaje mandat aktuelnom TS-u. Preciznije - svim njegovim članovima, uključujući i one izabrane iz reda uglednih pravnika, čija ‘zamjena’ još nije izabrana”, kazala je ona “Vijestima”.
Jonica navodi da sam akt proglašenja - “bio on potpun, kako bi bilo najbolje, ili nepotpun, kao u ovom slučaju” - proizvodi pravno dejstvo prestanka mandata aktuelnom TS-u, a ne samo dijelu njegovih članova.
”Dakle, nema dileme: prestao je mandat TS-u, jednako kako je 2014. godine odlukom predsjednika države (Filipa Vujanovića) - koji je tada po zakonu bio nadležan za proglašenje TS-a - prestao mandat tom tijelu, nakon čega je proglašeno novo, iako nijesu bili izabrani članovi iz reda tužilaca”, podsjeća ona.
Jonica, međutim, kaže da je pitanje da li je ovako proglašeni TS bio cilj izmjena Zakona o državnom tužilaštvu. Ona se pita da li se treba radovati proglašenju TS-a “koji će do usaglašavanja političkih volja raditi u krnjenom sastavu i koji će, od potencijalno loših odluka, biti obezbijeđen glasom predstavnika Vlade”.
”Ne znam šta je gora vijest - što je kao prvi proizvod izmjena zakona formirano pola TS-a u čije se odluke sumnja, ili što je kontrolni paket u TS-u u rukama predstavnika Vlade. Ne komentarišem personalno predstavnika, kojeg lično poznajem i čije pravničko znanje cijenim, već činjenicu da nijesmo daleko napredovali ako u borbi za nezavisnost tužilaštva kao poduhvat predstavljamo odlučujuću ulogu predstavnika izvršne vlasti prilikom odlučivanja. Cilj je, valjda, bio da postignemo nezavisnost od svih vlasti i politika, a ne da ključ stavimo u ruke Vlade, bez obzira ko je predstavlja”, naglašava Jonica.
Komentarišući nemogućnost političkog dogovora o kandidatima za TS, sagovornica “Vijesti” kaže da ne zna zašto bilo koga u državi čudi što izbor dijela članova TS-a, koje bira Skupština, zavisi od političke volje.
”Ako je propisano da odluku donosi Skupština - a u Skupštini sjede poslanici, tj. političari - za donošenje odluke je sasvim logično potrebna politička volja. Vrijeme će pokazati na osnovu čega je kreirana ta volja svakog političkog subjekta ili pojedinca u Skupštini. Znaće se ko odlučuje prema stručnosti, ko prema podobnosti, a ko prema očekivanoj lojalnosti”, dodaje Jonica.
Ona smatra da i izbor članova TS-a iz reda tužilaca predstavlja izraz “tužilačke volje”, a ne dokazane nezavisnosti i profesionalnosti kandidata.
”Ne vidim zašto je u fokusu medija i javnosti samo politička volja, u vrijeme kad na djelu imamo pokazanu i ‘tužilačku’. I jedna i druga ‘volja’ nijesu, valjda, iznenađenje ni za koga u Crnoj Gori. One su realan proizvod društva u kom živimo i sistema vrijednosti koji je urušen i u kojem se i dalje često primjerima pokazuje da principijelnost, stručnost, profesionalnost... nijesu najcjenjenije karakteristike”, podvlači Jonica.
Jonica: Advokati u TS-u mogu biti u konfliktu interesa
Jonica smatra da je loše što zakonom nije detaljnije utvrđen kriterijum za odlučivanje u TS-u, vezan za, kako kaže, potencijalni konflikt interesa izabranih članova iz reda uglednih pravnika i NVO.
”Isto kao i prilikom prvog izbora TS-a i Sudskog savjeta, imam jasan stav o tome da je potrebno utvrditi na koji način se može spriječiti potencijalni konflikt interesa članova ovih tijela izabranih iz reda advokata. Nijesam vidjela u javnosti previše polemike o tome da li postoji rizik da tužilac, koji je izabran glasom nekog advokata u TS-u, bude ‘fleksibilniji’ prilikom postupanja u predmetima protiv klijenata tog advokata”, napominje ona.
DPS zaboravio Vujanovićevu odluku
Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista, Danijel Živković, uputio je prekjuče Delegaciji EU u Podgorici i ambasadama Kvinte pismo povodom Bečićeve odluke da proglasi šest članova TS-a.
On je naveo da je Bečić tim potezom proizveo potencijalno dvovlašće u tužilačkoj organizaciji, sa, kako je rekao, jasnom namjerom da politizuje TS, “uvodeći pravnu nesigurnost u ovaj segment pravosuđa”.
Poslanik Demokrata, Vladimir Martinović, podsjetio je, u reagovanju, na Vujanovićevu odluku iz 2014, kojom je takođe proglašen dio članova TS-a.
”Bješe li ovo Vaš funkcioner, gospodine Živkoviću? Ko je i prošao pored Pravnog fakulteta, zna da je norma 184b Zakona o državnom tužilaštvu jasna kao dan. Naravoučenije: ne potpisuj tekstove onih pravnika koji su mislili da će cijeli život sudstvo i tužilaštvo biti njihova prćija”, poručio je on.
Bonus video:
