Vlada i Demokratska partija socijalista (DPS) skoro godinu nisu prstom mrdnuli da datum Njegoševog rođenja proglase državnim praznikom, iako je Duško Marković prije dvadesetak dana proglasio vladiku Petra II Perovića utemeljivačem zapadnih vrijednosti u Crnoj Gori, što je prilično diskutabilna ocjena.
Na jučeranji dan, 1813. u Njegušima, kraj Cetinja rođen je Rade Petrović, koji je poslije zavladičenja postao Petar Drugi Petrović Njegoš.
Markovićev kabinet je krajem prošle godine nakon samo nedjelju dana povukao iz skupštinske procedure izmjene Zakona o državnim praznicima, kojima je bilo predviđeno da 13. novembar bude državni praznik. Vlada Mila Đukanovića je izmjene utvrdila još 24. oktobra 2013. ali se o tome nije raspravljalo u prethodnom sazivu crnogorskog parlamenta.
Razlog Markovićeve odluke da povuče predlog izmjena zakona je protivljenje Bošnjačke stranke (BS) bez čijih glasova DPS nema većinu u parlamentu. Skoro sve opozicione stranke oštro su osudile izjavu funkcionera BS Adnana Muhovića koji je ocijenio da je Njegoš genocidni pisac.
“Da vam kažem Crnogorci su mala nacija, Bošnjaka ima više u tuzlanskom kantonu nego Crnogoraca u čitavom svijetu. Ja sam prvi još prije godinu dana rekao da je Njegoš najveći krvnik Bošnjaka i islama”, rekao je Muhović, tvrdeći da većina funkcionera BS ima tako mišljenje.
Predsjednik BS Rafet Husović izvinio se građanima Crne Gore zbog izjava koje je dao Muhović, dok je Đukanović tada kazao da “pričajući o Njegošu pričamo o sebi i o toj našoj nesreći da pokušavamo da zloupotrijebimo svako pitanje za politizaciju, potpuno nepotrebnu”.
On je rekao da novinari vjerovatno nijesu “dovoljno registrovali stav DPS-a oko toga”.
“Zato što je stav normalan i logičan - ne mislimo da o tome treba otvarati pitanje i pogađati se da li je Njegoš bio genocidan pjesnik. Pa naravno da nije. Njegoš je vječan kao što je vječna Crna Gora”, kazao je Đukanović.
Njegoš je u međuvremenu pao u zaborav do održavanja Global Sitizen foruma na Svetom Stefanu.
“Njegoš, kao vizionar, pjesnik i filozof morao je biti i građanin svijeta, a današnja Crna Gora je nastavila da nosi Njegoševu luču vezujući budućnost za vrijednosti zapadne civilizacije i opredjeljujući se za pripadnost najmoćnijim bezbjednosnim, ekonomskim i demokratskim zajednicama, NATO-u i Evropskoj uniji”, kazao je Marković na otvaranju tog Foruma.
U obrazloženju izmjena Zakona o državnim praznicima se navodi da je Njegoš reformatorskim duhom uspio da svoj narod izvede iz mraka srednjeg vijeka i uspostavi temelje moderne crnogorske države. Piše da je njegov književni opus i nakon skoro dva vijeka podjednako aktuelan i to ne samo u Crnoj Gori, već i među evropskim i drugim narodima u svijetu. Po Njegošu i njegovom književnom djelu, piše u obrazloženju, se Crna Gora prepoznaje u svijetu. Podsjeća se da je Slovenija dan smrti Franca Prešerna zakonom definisala kao državni praznik.
Bonus video:
