Iako Srpska pravoslavna crkva (SPC) nije zvanično potvrdila da će se ceremonija ustoličenja Joanikija za mitropolita crnogorsko-primorskog obaviti 4. septembra u Cetinjskom manastiru, sama najava izazvala je buru reakcija u Crnoj Gori, zvaničnika koji pozdravljaju održavanje, opozicije koja se oštro protivi i najavu okupljanja od strane udruženja, građana...
U odgovoru Mitropolije SPC na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o datumu i mjestu ceremonije naveli su da nijesu u mogućnosti da u ovom trenutku odgovore na ta pitanja.
„Svakako će javnost biti blagovremeno obaviještena o svim detaljima ustoličenja“, navodi se u odgovoru.
Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore nijesu odgovorili na pitanja RSE: Šta državni organi preduzimaju kako bi ustoličenje Joanikija najavljeno za 4. septembar u Cetinjskom manastiru proteklo u najboljem redu, te da li će Srpskoj pravoslavnoj crkvi predložiti neku drugu lokaciju ukoliko bezbjednosne procjene pokažu na visok rizik održavanja takvog skupa.
U Vladi Crne Gore koja je izabrana 4. decembra prošle godine, većina ministara bliska je Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC), na čiji je predlog Zdravko Krivokapić izabran za premijera. Nju su izglasali pobjednici avgustovskih izbora, prosrpski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA, dok je Demokratska partija socijalista (DPS) nakon trideset godina vlasti prešla u opoziciju. Lideru DPS Milu Đukanoviću mandat predsjednika države traje do 2023.
Najave incidenata
Na brojne najave protestnih okupljanja građana na portalima i društvenim mrežama reagovao je lider vladajuće Ujedinjene Crne Gore Doran Danilović 11. avgusta, optuživši opozicionu DPS i njenog lidera Mila Đukanovića da stoji iza pojedinaca i grupa koje se protive ustoličenju Joanikija na Cetinju.
DPS je odbacio ove optužbe navodeći da ni partija niti Đukanović nemaju nikakve veze sa organizacijom protesta na Cetinju, najavivši krivičnu prijavu protiv Danilovića.
Reagujući na to saopštenje, advokat Dalibor Kavraić, inače pravni zastupnik Mitropolije crnogorsko-primorske SPC , optužio je Đukanovićev DPS da se “unaprijed ograđuje od odgovornosti” da stoji iza grupa koje najavljuju da neće dozvoliti ustoličenje Joanikija u Cetninjskom manastiru.
“Za ovu priliku je već pripremljeno nekoliko kriminalaca iz miljea bezbjednosno interesantnih lica čiji je zadatak da upotrijebe već pripremljeno vatreno oružje i izvrše terorističke akte, eksplozije, paljevine, a po potrebi i ranjavanje ili lišavanje života, sa krajnjim ciljem destabilizacije Crne Gore, izazivanje panike, nereda i nesigurnosti, a sa krajnjim ciljem kako bi silom bilo onemogućeno da se izvrši zakonita i kanonska radnja ustoličenja izabranoga Mitropolita Joanikija Mićovića", napisao je 12. avgusta Kavarić na Fejsbuk profilu.
Zbog ovih optužbi iz DPS-a su najavili krivičnu prijavu i protiv advokata Kavarića.
”S obzirom na to da gospodin Kavarić očito posjeduje neke "informacije", rado ćemo mu omogućiti da ih, uz statuse na društvenim mrežama, predoči nadležnim organima”, navodi se u saopštenju DPS-a.
Zvaničnici: Država jača od neformalnih grupa
Pemijer Zdravko Krivokapić je izjavio da država mora da pokaže da je institucija koja je jača "od bilo kakvih vanrednih institucija koje pokušavaju da poremete sve u Crnoj Gori".
"Da li ste čuli i u jednoj državi svijeta da se takva ceremonija održava pod pažnjom prijetnji, zastrašivanja "ne možete doći na Cetinje". Ja vam tvrdim doći ću na Cetinje i to bez obezbjeđenja", rekao je Krivokapić 10. avgusta prilikom posjete Pljevljima.
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, rekao je, da će država spriječiti bilo kakve incidente koji bi se mogli desiti na ustoličenju novog mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju 4. septembra.
„Situaciju ne treba podgrijavati sa bilo koje strane“, rekao je Abazović.
A predsjednik crnogorskog parlamenta Aleksa Bečić pozvao je sve građane Crne Gore „da s ljubavlju i poštovanjem dočekaju mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija i njegovo ustoličenje“, poručivši:
“Bez provokacija i tenzija, budimo mudri i razumni, širimo ljubav, mir i zajedništvo.“
Reakcije opozicije i procrnogorskih udruženja
Iz opozicione DPS sa Cetinja su, pak, poručili Krivokapiću da bi ustoličenje bilo kojeg duhovnog poglavara, trebalo da ga interesuje u mjeri koju propisuje državni protokol i odnos prema vjerskim zajednicama.
"Da ste istinski premijer Crne Gore ne biste se slavodobitno pozivali na ustoličenje mitropolita tuđe crkve, nego biste s dužnom pažnjom razmotrili bezbjednosnu situaciju i učinili sve da sačuvate mir“, napisali su u saopštenju.
Opozicione cetinjske Socijaldemokrate su takođe 11. avgusta naveli da imaju informacije o privođenju njihovih sugrađana nakon Krivokapićevog obraćanja javnosti povodom ustoličenja mitropolita na Cetinju. Oni su poručili Krivokapiću da „ne može uhapsiti svo Cetinje“.
Iz crnogorskog PEN centra su Krivokapićevo obraćanje nazvali prijetnjom i potvrdom da se Crnom Gorom upravlja izvana.
"Ostrašćene poruke Krivokapića da će po svaku cijenu, uprkos mnogo puta dosad demonstriranom otporu Cetinjana, Cetinjski manastir poslužiti kao poligon za simboličko potčinjavanje Crnogoraca, opasno su upozorenje da na Cetinju može doći do neželjenih posljedica za koje isključivu odgovornost može snositi upravo Krivokapić", piše u saopštenju.
Slične ocjene došle su i iz Matice crnogorske.
Nazivajući Joanikija Vučićevim episkopom rukovodstvo Savjeta Građanske inicijative 21. maj saopštilo je da „ovim činom zvanični Beograd želi da, pod crkvenom maskom i uz podršku servilne parlamentarne većine, potvrdi svoju prevlast u Crnoj Gori“.
Na više crnogorskih portala objavljivana su brojna nepotpisana reagovanja grupa građana i pojedinaca u kojima se poručuje „da će Cetinjani i drugi Crnogorci odlučno spriječiti taj čin“.
Koliki je bezbjednosni rizik?
Govoreći o bezbjednosnom riziku od skupa na Cetinju analitičar geopolitike Blagoje Grahovac za RSE kaže da postoji bezbjednosni rizik jer, kako tvrdi, u Crnoj Gori egzistiraju dva fašizma.
Po njemu jedan je srpski klerofašizam zasnovan na srpskom nacionalizmu iza kojeg institucionalno stoji SPC i drugi je, tvrdi Gragovac, crnogorski neofašizam koji je nastao kao posljedica organizovanog kriminala i korupcije.
Političke elite koje su generisale crnogorski su se, kaže Grahovac, zloupotrebljavajući građane, nadmetale sa srpskim, i držanjem ravnoteže između njih u suštini godinama održavale vlast.
“Tako da ako taj pristup uzmemo u obzir, a vrlo je ozbiljan, onda je ozbiljna i mogućnost prijetnje po bezbjednost u Crnoj Gori. Jer oba ta fašizma se i danas nalaze u ravnoteži straha, međusobnog. Tako da je u takvom stanju dovoljna mala varnica da se pretvori u plamen a plamen u požar i ne isključujem mogućnost da zaista dođe do sukoba sa nesagledivim posljedicama”.
Grahovac apeluje na građane da ne nasjedaju na provokacije sa bilo koje strane da dolaze, poručivši im da mogu biti žrtve i jednih i drugih.
“Sugerišem građanima da imaju ovo u vidu iz razloga što predstavnici i jednog i drugog fašizma čine sve da se po svaku cijene ili održe na vlasti il’ održe jak uticaj. I zato građani Crne Gore u pamet se, dalje i od jednih i od drugih da bi sačuvali svoj mir jer Crnoj Gori je zaista potreban mir”, poručio je Grahovac.
Specifičnosti Cetinja
Cetinje, nekadašnji centar crnogorske države, danas kulturna i istorijska prijestonica, nalazi se tridesetak kilometara od Podgorice.
Cetinje ima dugu tradiciju otpora nacionalističkim tendencijama.
Početkom devedesetih godina prošlog vijeka jedino su na Cetinju organizovani antiratni protesti zbog agresije na hrvatski Dubrovnik, od strane tadašnje Jugoslovenske narodne armije a uz učešće crnogorskih rezervista. Proteste je predvodio Liberalni savez.
U to vrijeme na vlasti je bila Đukanovićeva DPS koja je bila u savezništvu sa Srbijom Slobodana Miloševića.
Vrh Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, čije je sjedište na Cetinju, više puta bio je razlog protesta. Do incidenata je došlo 1992. kada je tadašnji mitropolit Amfilohije u prostorije Cetinjskog manastira uveo naoružane pripadnike paravojnih formacija iz Srbije na čelu sa Željkom Ražnatovićem Arkanom, uz izgovor da se Cetinjski manastir brane od „crnogorskih separatista“.
Cetinje je jedini grad u Crnoj Gori sa većinskim pravoslavnim stanovništvom, u kojem tokom 2020. godine nisu organizovane protestne litije SPC protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Posljednjih 30 godina, za Badnji dan, u tom gradu se uz jake policijske snage istovremeno nalažu badnjaci pristalica suprotstavljenih crkava (SPC i nekanonske Crnogorske pravoslavne crkve).
I zvanične posjete predstavnika nove vlasti Cetinju izazivale su u nekoliko navrata revolt građana prijestonice.
Nakon sjednice Vlade koja je u tom gradu održana 28. januara, premijer Zdravko Krivokapić i njegovi ministri dočekani su negodovanjem i optužbama za izdaju Crne Gore.RADIO SLOBODNA EVROPAPočetkom marta je grupa građana izviždala delegaciju Vlade Crne Gore koja je položila vijenac na grob kralja Nikole, poslednjeg crnogorskog suverena. Građani su uzvikivali “Četnici!” i “Nikad neće Crna Gora bit’ obala srpskog mora”.
I prvo proljećno zasjedanje Skupštine Crne Gore 25. marta, koje se po pravilu održava na Cetinju, obilježile su mjere jakog obezbjeđenja. Dok su zvaničnici pristizali oko dvije stotine građana se okupilo na jednoj od ograda i skandirali "Nije ovo naša vlada", "Izdaja"…
Bonus video:
