Na spisku 22 sudija kojima je Sudski savjet dodijelio jednogodišnju funkcionersku naknadu, a zatim i otpremninu, je i pravosnažno osuđeni bivši sudija Osnovnog suda u Rožajama Milosav Zekić.
Sudski savjet mu je na sjednici 16. avgusta odobrio otpremninu, kada je i za 20 bivših sudija dao saglasnost za funkcionerske naknade.
”Vijesti” su ranije objavile da je sudija prošle godine preduhitrio Sudski savjet da ga razriješi zbog osude za učešće u tuči, već je podnio ostavku. Nakon toga, a dok je bio pod uslovnom dvogodišnjom osudom Osnovnog suda u Kotoru, on je 2020. od Sudskog savjeta dobio takozvanu funkcionersku naknadu.
Kada mu je ona istekla u julu prošle godine, bivši sudija i zamjenik predsjednika rožajskog suda zatražio je otpremninu kako bi otišao u penziju. Sve ovo potvrđeno je Vijestima iz Sudskog savjeta i Osnovnog suda u Kotoru, gdje je sudija pravosnažno osuđen.
”Bivšem sudiji Milosavu Zekiću prestala je sudijska funkcija na lični zahtjev odlukom Sudskog savjeta od 23.07.2020.godine, kao i utvrđeno pravo na isplatu naknade u visini zarade u trajanju od jedne godine, kako je to Zakonom o zaradama u javnom sektoru predviđeno.
Kako je ranijem sudiji Zekiću ovo pravo prestalo 21.07.2021. godine, postupajući po njegovom zahtjevu zbog ostvarivanja prava na prijevremenu starosnu penziju, Sudski savjet je odlučio da istom pripada pravo na otpremninu zbog odlaska u starosnu penziju, u skladu sa članom 3 Odluke o otpremnini zaposlenih u javnom sektoru (“Službeni list Crne Gore”, br. 32/16 i 19/18) u visini od 14 obračunskih vrijednosti koeficijenta koju utvrđuje Vlada Crne Gore,” objašnjeno je iz SS u odgovoru Vijestima.
U ovom slučaju Sudski savjet je formalno ispoštovao zakone, a jedini propust je, kako je objašnjeno nezvaničnio Vijestima, napravio bivši predsjednik Osnovnog suda u Kotoru Branko Vučković koji nakon pravosnažne presude protiv kolege iz rožajskog suda 2019. nije obavijestio najviše sudsko tijelo o tome. I sam Vučković je pod političlkim pritiskom otišao u penziju jer je na mjestu predsjednika suda bio duže od decenije, kao i predsjednik rožajskog suda Zahit Camić (čiji je Zekić bio zamjenik), iako je već treći mandat nezakonit.
Informaciju o osudi na pet godina zatvora, uslovno dvije godine, SS je dostavila Akcija za ljudska prava.
Osuda zbog tuče činila je Zekića nedostojnim za vršenje sudijske funkcije – što je automatski trebalo da povlači razrješenje.
Iako se davanje jednogodišnjih naknada sudijama nakon odlaska sa funkcije može opravdati postojećim Zakonom o zaradama o javnom sektoru, pitanje je da li je ovakvo zakonsko rješenje pravično i u skladu sa vladavinom prava, ocijenili su predstavnici civilnog sektora.
Pravna savjetnica u NVO Akcija za ljudska prava (HRA) Marija Vesković je ocijenila da je Sudski savjet u ovom slučaju postupio u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru:
”Pravo na naknadu ne prestaje kada se ispune uslovi za ostvarivanje prava na penziju, već kada se ostvari pravo na penziju, tj. kada se podnese zahtjev Fondu PIO”.
Ona je istakla da je Zakon u tom pogledu jasan - ovo pravo će prestati kada se ostvari pravo na penziju i taj trenutak se jasno razlikuje od trenutka kada se ispune uslovi za penziju i uvijek nastupa kasnije.
”Drugo pitanje je da li je ovakvo zakonsko rješenje pravično i u skladu sa vladavinom prava, jer prema postojećem stanju stvari sudija će imati pravo na jednogodišnju naknadu u svim slučajevima koji su propisani Ustavom za prestanak funkcije i to “kada to sam zatraži, kada ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju, iako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora” “, kazala je Vesković.
Direktor istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac je kazao da je jasno da su potrebne izmjene zakonske regulative kojima se definiše ova oblast, naročito u situaciji gdje se makar formalno pokušavaju ostvariti budžetske uštede.
On je rekao da, iako se davanje jednogodišnjih naknada nakon odlaska sa funkcije može opravdati postojećim zakonom, pitanje je da li je ta praksa zapravo pravedna.
”Određeni broj javnih funkcionera, uključujući i sudije su u prilici da tokom svoje profesionalne karijere ostvare brojne privilegije koje nisu tako lako dostupne običnim građanima zaposlenim u realnom sektoru. Od naknada za rad u brojnim komisijama, plaćenog telefona i službenih auta, pa sve do i više nego privilegovanih uslova za rješavanje stambenih pitanja”, kazao je Milovac.
Istakao je da ova vrsta naknade, zajedno za povećanjem plata u sudskoj i tužilačkoj organizaciji, svojevremeno su bile predstavljene kao jedan od načina da se sudije i tužioci učine otpornijim na korupciju, te da se odupru trgovini svojim uticajem i nakon napuštanja javne službe.
”Nažalost, kod nas je situacija posve neobična kada je u pitanju identifikovanje korumpiranih sudija i tužilaca, pa čak i najozbiljnije sumnje izuzetno rijetko budu procesuirane čak i pred disciplinskim komisijama. U tom smislu smatram da dobre sudije i tužioce treba podstaći i ohrabriti na osnovu onoga što su rezultati njihovog rada, a ne po sistemu “svima jednako” koji je doveo do toga da smo nerijetko imali situaciju da se pojedini tužioci nagrađuju uprkos katastrofalnim rezultatima u svom radu”, ocijenio je Milovac.
Iz Ministarstva pravde su najavili mogućnost izmjene zakona, kako bi se ukinule privilegije koje javni funkcioneri uživaju. Oni naime imaju pravo na jednogodišnju naknadu u visini posljednje zarade, koje su uglavnom iznad 1.000 eura.
Za 22 dosadašnjih sudija kojima je u ponedjeljak odobrena takozvana funkcionerska naknada mjesečno je potrebno, kako je saopštio SS, 45.023,70 eura.
Javnosti nije poznato koliko javnih funkcionera koristi te naknade, dok se istovremeno iz budžeta finansiraju i oni koji su preuzeli njihove poslove.
”Cijenimo da je došlo vrijeme da se preispita postojanje i eventualno izmjena pomenute odredbe (čl. 36 Zakona o zaradama u javnom sektoru) jer se njenom primjenom stvaraju veliki troškovi i izdaci za budžet Crne Gore.
S tim u vezi Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava će pružiti svu podršku i pomoć sa ciljem pronalska kvalitetnijih rješenja za ekonomsku dobrobit društva,” saopštio je ranije Bojan Božović, državni sekretar u Ministarstvu pravde.
Sudski savjet prekoračio ovlašćenja?
Aktivistkinja HRA Marija Vesković je rekla da je poražavajuće što je Sudski savjet nakon više od 10 mjeseci odlučio da ispuni svoju zakonsku obavezu i da konstatuje prestanak funkcija onim sudijma koje su ispunile uslove za odlazak u starosnu penziju.
”Takvim postupanjem je potvrđeno ono na šta je HRA ranije ukazivala - da je Sudski savjet odlaganjem da primijeni zakon prekoračio svoja zakonska ovlašćenja”.
SS je konstatovao prestanak funckije za 30-ak sudija, ali je za njih 20 odobrio naknade.
Bonus video:
