Nova vlast u Crnoj Gori, ni godinu nakon izbora, ne uspijeva da jače nametne teme u kojima bi bila dominantna, što opozicija, predvođena Demokratskom partijom socijalista (DPS), koristi i u prvi red stavlja identitetska pitanja - kojima je najlakše manipulisati, smatraju sagovornici “Vijesti”.
DPS je na parlamentarnim izborima 30. avgusta prošle godine izgubio trodecenijski monopol, ali i dalje uglavnom diktira tempo političkih događaja u državi. Politički analitičar Dragiša Janjušević nedavno je, komentarišući stalno otvaranje novih kriznih žarišta, konstatovao da je toj partiji umjesto inferiorne pozicije “dozvoljen toliki prostor na javnoj sceni da usmjeravaju, generišu javni diskurs, kao što su to radili dok su bili na vlasti”.
Urednik TV “Vijesti” Radomir Kračković podsjeća da DPS i svoju višedecenijsku vladavinu Crnom Gorom dobrim dijelom duguje stavljanjem identitetskih tema u prvi plan.
”Do sada su to radili najčešće uoči izbora i to vrlo uspješno, ali je i tome došao kraj kada su se sukobili s Mitropolijom crnogorsko-primorskom uoči prošlogodišnjih izbora, jer je identitetsko klatno pretegnulo na drugu stranu. Oni široku podršku u Crnoj Gori crpe prvenstveno od svojih birača jer su i dalje pojedinačno najjača partija, ali i od brojnih ljudi u raznim institucijama koji su postavljeni u vrijeme njihove vlasti”, kaže Kračković.
On navodi da DPS i opozicija plasiraju ove teme jer su im ideološki bliske i dobro se u njima snalaze.
”Nova vlast, s druge strane, ne uspijeva da jače nametne teme u kojima bi ona, realno, bila dominantna i gdje bi mogla politički da profitira, kao što su borba protiv korupcije i organizovanog kriminala ili ekonomija. Moguće da je tu u pitanju i slab PR-a, zatim svađe unutar vlasti oko toga ko je pametniji i ko bi ‘bolje demontirao hobotnicu”, rekao je Kračković “Vijestima”.
Premijer Zdravko Krivokapić juče je, odgovarajući na pitanje “VijestI” da li se osjeća odgovornim zato što sistem nije demontiran i što je bivša vlast i dalje jaka, kazao da je svakim danom ta jačina “prividna”.
”Sve što imate i što se dešava u Crnoj Gori nije stvar nečije jačine i nečije moći, moć i snaga su prolazni i oni vremenom gube na značaju. Nije ni malo jednostavno u 30 godina stvorenog sistema, koji je zabetonirao nekoliko puta istu stvar, da djelujete. Treba vremena, ja znam da svi očekuju rezultat preko noći, ali ne možemo, ako želimo da budemo korektni prema svakom građaninu, to da radimo revolucijom i mi smo se opredijelili da to radimo korak po korak”, kazao je Krivokapić na konferenciji za novinare.
Tvrdi da sve državne institucije rade većim kapacitetom nego, možda, što su radili 2020. godine, prije smjene vlasti.
”Meni je žao što ja danas ne mogu da vam prezentiram koliko ljudi u jednoj instituciji nije dolazilo na posao, a dobijalo je platu”, kazao je Krivokapić. On je ocijenio da je nakon izbora prije godinu dobijena sloboda koja je najveći iskorak Crne Gore.
Analitičar i novinar Željko Pantelić kaže da je matrica medijskih kampanja kojima drže fokus javnosti, predsjednika Crne Gore i Srbije Mila Đukanovića i Aleksandra Vučića gotovo identična.
”Dovoljno je da zamijenite subjekt ili objekt i vidjećete da savršeno pristaju uz istu retoriku, bilo da pričate o ugroženosti države Crne Gore ili Srba u Crnoj Gori. Dalje, ako pažljivo pratite nastupe političara, tzv. nevladinih organizacija, intelektualaca i novinara, vidjećete da u Crnoj Gori i Srbiji imamo savršene dvojnike: Predrag Bošković - Aleksandar Vulin, Veselin Veljović - Branislav Gašić, Darko Šuković - Milomir Marić, Tamara Nikčević - Gordana Uzelac, Novak Adžić - Aleksandar Raković, Ljubo Filipović - Nebojša Krstić, Vladimir Jovanović - Dragan J. Vučićević itd. Kao da su jedna te ista beba”, naveo je Pantelić.
Smatra da Đukanović i Vučić imaju kompatibilne ciljeve, iako oni tako ne izgledaju na prvi pogled: “Đukanović, naravno, želi da vlada Crnom Gorom kao privatnim posjedom, a Vučić bi da bude predsjednik svih Srba pošto mu je jasno da neće biti mijenjanja granica na Zapadnom Balkanu za naših života. Štaviše, rizikuje da uđe u istoriju kao čovjek koji je izgubio Kosovo. Takođe, obojica predsjednika su shvatila da su identitetska pitanja odlična krinka da se sakriju repovi iz prošlosti ili da se preusmjeri pažnja javnog mnjenja s pitanja koja su veoma škakljiva za njih”, rekao je Pantelić za “Vijesti”.
Ćulibrk: Zašto se Čanka tiče ustoličenje mitropolita
Komentarišući izjavu predsjednika Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenada Čanka da će doći na Cetinje da podrži proteste protiv ustoličenja mitropolita MCP Joanikija, urednik nedjeljnika NIN Milan Ćulibrk kaže da ne vidi razlog za to: “Ako mu je do protesta, može da protestuje u Novom Sadu, u Beogradu, gde god hoće, ne vidim razlog zašto da dolazi na Cetinje. Da li se to što se tamo dešava uopšte njega tiče, jer je ključno pitanje zašto ga se to tiče. Plašim se da će ta miješanja da se nastave i da neće izaći na dobro”, kazao je Ćulibrk.
Čanak je jedan od redovnih gostiju na kongresima DPS-a. Sem njega, Đukanovićevu partiju i njene poteze iz Srbije otvoreno podržavaju još neki intelektualci koji su se oglasili i u vezi sa sporom oko ustoličenja.
”Brine to što iz dana u dan strasti postaju uzavrelije i što se vrlo često i vlast i opozicija iz Srbije miješa u poslove Crne Gore. Bilo bi najbolje kada bi mogli da se suzdrže i puste jedni druge na miru, da svako uređuje svoje odnose i svoje poslove, ali, nažalost, ne vidim da će se to desiti u skorije vrijeme”, rekao je Ćulibrk.
Bonus video:
