Izbor novog američkog izaslanika za Zapadni Balkan je u ovom momentu ohrabrujuća vijest, ali da bi on mogao da napravi pomak potrebna je politička volja Vašingtona, mnogo više nego što je to bio slučaj posljednjih godina, ocijenio je profesor u školi za globalne studije Frederik S. Pardi na Univerzitetu u Bostonu i bivši diplomata Vesko Garčević.
Komentarišući za “Vijesti” informaciju da će novi izaslanik SAD za region biti dosadašnji zamjenik američkog amabasadora u Beogradu Gabriel Eskobar, Garčević je rekao da je Stejt dipartment uvijek imao dobre poznavaoce regiona kao svoje izaslanike.
”To je bio slučaj sa Metjuom Palmerom ili ranije Hojtom Jiom. Jedino je izaslanik predsjednika (Donald) Trampa, Ričard Gernel bio izuzetak jer je to imenovanje bilo rukovođeno drugacijim motivima, a ne željom da se nešto značajnije uradi u regionu”, kazao je Garčević.
Eskobar je nedavno potvrdio Tanjugu da 7. septembra preuzima funkciju izaslanika za Zapadni Balkan, odnosno zamjenika pomoćnika sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja Stejt dipartmenta. Eskobar će na toj funkciji zameniti Metjua Palmera.
”Imenovanje je zvanično, a na novu dužnost stupam 7. septembra”, rekao je Eskobar.
Iz Biroa za evropska i evroazijska pitanja Stejt dipartmenta za “Vijesti” nijesu htjeli da komentarišu ovo imenovanje.
“Trenutno nemamo kadrovskih odluka za objavljivanje”, rekli su iz Biroa.
Garčević navodi da se mnogo očekivalo od administracije novog američkog predsjednika Džozefa Bajdena, imajući u vidu najave o boljoj saradnji sa evropskim partnerima, prije svega u NATO i EU.
”Mnogi su očekivali zajedničke, koordinirane, aktivnosti Brisela i Vašingtona u regionu, kao što je to bio slučaj, npr. prije 15 godina. Izjava Stejt dipartmenta o Balkanu iz aprila ove godine i izjave drugih visokih zvaničnika su ulivale optimizam da se nešto mijenja, ali se to, po meni, ne prepoznaje mnogo na terenu”, rekao je Garčević.
Stejt dipartment je u saopštenju od 27. aprila naveo da SAD rade sa zemljama Zapadnog Balkana i evropskim partnerima na unapređenju upravljanja, vladavine zakona i antikorupcijskih reformi.
Garčević navodi da, prema ocjeni stručnjaka, poslije neuspjeha u Avganistanu, SAD se nalazi na svojevrsnoj prekretnici.
”Većina predviđa drugačiji, oprezniji, pristup Vašingtona kada je u pitanju međunarodno angažovanje. Međutim, kada je naš region u pitanju to ne mora da bude slučaj”, kaže Garčević.
Eskobar je, kako se navodi u njegovoj biografiji na sajtu američke Ambasade u Beogradu, imenovan za zamjenika ambasadora SAD u Srbiji u avgustu 2019. godine. On je obavljao dužnosti otpravnika poslova do dolaska aktuelnog ambasadora SAD u Srbiji Entonija Godfrija.
U periodu 1998-2001. imao je četiri uzastopna mandata u bivšoj Jugoslaviji, uključujući poziciju šefa kabineta u Kancelariji visokog predstavnika u Banjaluci, šefa Kancelarije američke Ambasade u Banjaluci, zamjenika šefa diplomatskog tima za vezu u Podgorici i šefa političkog odjeljenja u Beogradu odmah nakon ponovnog otvaranje Ambasade 2001. godine.
Proces demokratskih promjena u regionu zapao u ćorsokak
Garčević navodi da je potpuno jasno da Zapadni Balkan nije na listi najviših prioriteta Vašingtona, ali je region jedno od rijetkih mjesta gdje SAD u saradnji sa EU, bez velikog političkog rizika i ulaganja milijardi dolara može da napravi vidljiv pozitivan napredak.
”Proces demokratskih promjena u regionu je zapao u ćorsokak, a EU perspektiva je izblijedila. Da bi se situacija promijenila potrebno je mnogo veće političko angažovanje i rad na terenu. Osim toga, Vašington mora jasno da stavi do znanja da neće tolerisati političare, niti politiku koja promoviše istorijski revizionizam, negiranje genocida i promovisanje regionalnih hegemonističkih ideologija koje su i dovele do raspada Jugoslavije. Ovo je važno ne samo zbog Bosne i Hercegovina, nego Kosova, Crne Gore i drugih država u regionu”, poručio je Garčević.
Bonus video:
