Na Cetinju je mogao izbiti oružani sukob

Vicepremijer Dritan Abazović poručio je preksinoć da će “srušiti” Vladu ako premijer Zdravko Krivokapić pokrene proceduru vašeg razrješenja. On je pojasnio javnosti šta se dešavalo u Vladi u noći uoči ustoličenja mitropolita Joanikija. Saopštio je kakve je ko imao poglede na izvođenje policijske akcije obezbjeđivanja ustoličenja, pojasnio za šta ste se zalagali, kakva je bila Vaša uloga... Međutim, još nema zvanične informacije o tome da li je premijer pomenute noći tražio da smijenite direktora policije i podnesete ostavku. Da li su tačne te spekulacije?

Ponosan sam na rezultate koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) imalo u proteklih devet mjeseci. U tom periodu imali smo transparentan izbor direktora UP-a. To se desilo prvi put u crnogorskoj istoriji - da se direktor policije birao na inkluzivan, kompetitivan i transparentan način. Na kraju smo došli do kandidata koji je po objektivnim parametrima bio najbolji. To je bila snažna poruka kojim pravcem se kreće ovaj organ.

Drugi uspjeh je donošenje novog Zakona o MUP-u. Taj evropski i reformski zakon usvojen je u Skupštini Crne Gore tropetinskom većinom u trenutku kad je ona bila sve sem mjesto racionalne debate, političkih dogovora i glasanja na bazi argumenata.

Treći veliki uspjeh je jasna i neselektivna borba protiv organizovanih kriminalnih grupa. Svakome objektivnom posmatraču ili nekome ko je bliže upućen u ovo polje djelovanja je jasno da je ovaj organ krenuo prema svim organizovanim grupama bez obzira ko su one, i imao konkretne rezultate - a to je lišavanje slobode određenih vođa tih grupa.

Takođe, veliki uspjeh ovog organa je zapljena 1,4 tone kokaina, koja je pojedinačno najveća zapljena - ne u istoriji Crne Gore - već Balkana.

Da smo pouzdan međunarodni partner i da nam se vjeruje pokazuje i akcija međunarodnih razmjera sa američkom agencijom DEA, o kojoj je javnost već upoznata.

Posljednji veliki uspjeh je akcija policije na Cetinju, gdje smo pokazali više stvari - jedinstvo ovog organa, sposobnost za djelovanje u najkomplikovanijim okolnostima s minimalnom štetom. Uspjeli smo da zaštitimo i ustavna prava građana i zaštitimo javni red i mir. U jednom političkom ambijentu, koje je stvaran dugo vremena, to je izgledalo praktično nemoguće. Kao finale cijele priče je naše očekivanje - a imamo i određene najave za to - da će sve biti notirano od nekoga ko sve ovo objektivno posmatra, a to je Evropska komisija (EK). Vjerujemo da će ona u svom izvještaju biti objektivna i da će se u dokumentu naći pozitivna ocjena i pozitivni pomaci u našem radu. Možda smo i jedini državni organ koji će dobiti pozitivnu ocjenu.

Da se vratim vašem pitanju - da, tokom te noći g. Krivokapić je tražio moju ostavku, ali i ostavku g. Brađanina.

Jeste li i u jednom trenutku razmišljali da je podnesete?

Javno sam više puta - i u Skupštini Crne Gore - saopštio da potpuno stojim iza menadžmenta UP-a i da ću dijeliti i njegove uspjehe i neuspjehe. U jednom momentu ponudio sam ostavku u slučaju da neko od pomoćnika direktora UP-a - kojima je bilo ponuđeno da budu novi direktori - preuzme funkciju, a to je podrazumijevalo ostavku g. Brđanina, koju je on nudio. Međutim, svi pomoćnici direktora UP-a odbili su da budu novi direktori, pa samim tim nije bilo potrebe da dajem ostavku jer je g. Brđanin ostao na funkciji.

A da li ste razmišljali da podnesete ostavku nakon premijerove pres-konferencije, koja je održana dan nakon ustoličenja i na kojoj je trebalo da obznani da će inicirati proceduru Vašeg razrješenja, što na kraju nije učinio? Da li ste spremni da podnesete teret odgovornosti za eventualni pad Vlade?

Jedino o čemu brinem je hoću li ostati dosljedan sebi. S obzirom na to da vjerujem da sam u sve ovo ušao časno, želio ih da izlazak - kad god on bio, za tri godine ili tri dana - bude isto tako častan. Ako odluka bude ta da se zatraži moje razrješenje, mislim da mi pripada pravo da javno i jasno čujem argumente za takvo nešto i da dobijem adekvatnu priliku da na njih odgovorim.

Što se tiče napuštanja ove funkcije kao takve, za mene to uopšte nije relevantno pitanje. Fotelje nijesam željan, niti ću se za nju grčevito boriti. Ako ovaj ministar unutrašnjih poslova smeta zato što nikome nije dozvolio da politizuje ovaj organ, onda nek to bude veliki grijeh na moju dušu. Ušao sam u ovu priču s jasnim principima i od njih nijesam odstupio ni za milimetar. Da li su svi tako ušli - vrijeme će pokazati.

Lideri Demokratskog fronta su neposredno nakon ustoličenja saopštili da ih je premijer Krivokapić ranije tog dana obavijestio da je u toku bio državni udar - i na Cetinju i u Vladi. Kakav je Vaš stav o tome?

Znam jednu stvar - da sam cijelo vrijeme postupao u skladu sa zakonom i svojom savješću. Nemam želju da se kitim perjem i od sebe pravim heroja, kao neki. Mislim da će vrijeme pokazati da je moje razmišljanje te noći bilo ispravno. Srećom, ono do kraja neće biti potvrđeno u praksi, jer se nije desilo nešto što su mnogi željeli da se desi.

Ovaj problem koji crnogorsko društvo trenutno ima prouzrokovan je političkim dešavanjima. Drugim riječima - politika ga je napravila, politika može da ga riješi. On se ne rješava policijskim pendrekom. Ko misli da je snaga države u pendreku, taj ima psihološki problem, izopačen pogled kako država treba da funkcioniše i debelo griješi da to može da doprinese društvenoj stabilnosti na duže staze. Politički sistem treba da uradi svoj dio posla, a bezbjednosni svoj. Ko ne razumije razliku između ta dva sistema i zdravu saradnju između njih - ima autokratsku svijest koja na stvarnost gleda kroz crno-bijele slike, ne sumnjajući u svoje odluke. Ko misli da to treba da bude jedan sistem koji djeluje hijerarhijski kao vojska u slučaju ratnih dejstava, taj ima pogrešnu sliku kako funkcioniše država modernog tipa.

Da se osvrnemo na dešavanja na Cetinju - Abazović je preksinoć ponovio ono što je premijer prethodno rekao: da su procjene UP-a i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) govorile da održavanje ustoličenja u Cetinjskom manastiru predstavlja visok rizik, koji može imati nesagledive posljedice. Vi ste početkom mjeseca saopštili da bezbjednosne procjene nijesu povoljne, da ne možete da garantujete apsolutnu sigurnost i da znate šta Vam je činiti ako se izgubi jedan život. Šta je sve moglo da se dogodi 5. septembra u Prijestonici?

Pitanje koje mi je bilo upućeno ličilo je na pitanje retoričkog karaktera - da li mogu da garantujem apsolutnu bezbjednost. Rekao sam da apsolutnu bezbjednost niko ne može da garantuje nikome. Život je sam po sebi rizičan, tako da u stoprocentnom smislu nikome ne možete garantovati ništa.

Javno sam dao riječ - oslanajući se na moralni princip koji mora da postoji u politici - da ako bude ljudskih žrtava, znam šta mi je činiti. Svako je to razumio na pravilan način - da ću podnijeti ostavku ako se to desi. Tačno je - a i premijer je to već javno rekao, tako da ne otkrivam ništa novo - da su u procjenama bezbjednosti sadržane upotreba vatrenog oružja i moguće posljedice koje su mogle proizaći iz toga.

Da li to znači da je na Cetinju moglo da dođe do upotrebe oružja s mogućim prelivanjem nemira na ostatak Crne Gore?

Tako je. To su bile procjene UP-a i ANB-a.

Da li ste od srpskih organa bezbjednosti dobijali neke procjene, s obzirom na to da je patrijarh Porfirije, koji je prisustvovao obredu ustoličenja, štićena ličnost?

Meni su prezentovane procjene naših službi bezbjednosti i moje odluke su bile zasnovane na tim procjenama.

UP je 20. avgusta informisao Vladu da postoji realna opasnost da dio policijskih službenika posluša poziv bivšeg šefa policije Veselina Veljovića i odbije izvršavanje naređenja 5. septembra. Da li ste imali informaciju koliko broj policajaca bi mogao to da uradi?

Činjenica je da se to nije desilo. Ovaj organ je stalno - vjerovatno dijelom i s pravom, s obzirom na moć koju posjeduje - medijski i politički atraktivan za različite spekulacije. Međutim, on je pod konstantnim - politički legitimnim - sumnjama i udarima. Akcija na Cetinju dokazala je da je Crna Gora ozbiljnija država nego što su mnogi mislili. Ovdje postoje ljudi kojima su profesionalizam i odanost službi i državi na vrhu prioriteta, a ne odanost bilo kojem pojedincu, partiji, grupnom interesu i sl. Ovaj organ je akcijom pokazao jedinstvo, a ono je barem jednim dijelom zasluga i ministra, iako mnogi pokušavaju to da ne vide ili da predstave drugačije.

Vrlo je opasno ako bilo ko pokušava kroz svoje djelovanje da pravi neki vid organskog jedinstva između sebe i naroda - a ne vidi institucije procedure i propise - ili između sebe i pojedinih policijskih službenika, rušeći organizacionu strukturu MUP-a i drugih državnih organa. Dosta nam je mesijanskog kompleksa. Bar nama na Balkanu...

Da li je neko, osim dvojice službenika Avio-helikopterske jedinice MUP-a, odbio 5. septembra da izvrši naređenja?

Piloti Avio-helikopterske jedinice nijesu policijski službenici. Taj helikopter nije ispunjavao uslove za planiranu akciju. To je helikopterska jedinica za zaštitu i spasavanje u potpuno drugim okolnostima, a ne za borbena dejstva... Ti piloti nemaju policijska ovlašćenja. Taj helikopter nije ni bio namijenjen da bude prevozno sredstvo, nego više kao sredstvo distrakcije, ometanja i skretanja pažnje. Argumenti koje su iznijeli piloti imaju svoju logičku matricu. Činjenica je da su oni odbili naređenje, odnosno da postupe po instrukcijama nadređenih. U ovom trenutku ne bih prejudicirao ni njihovu krivicu, ni nevinost. Nek nadležna komisija utvrdi pravo stanje stvari i donese odluku. Mi smo pokrenuli sve postupke u skladu sa zakonom, što je bila naša obaveza.

Kažete da nije bilo prelazaka na Veljovićevu stranu. Cetinjski Osnovni sud prekjuče je odlučio da on neće ići u istražni pritvor, a Više tužilaštvo je odlučilo da ga ne goni zbog navoda iz autorskog teksta, u kom je, prema tvrdnjama vlasti, pozivao policiju na pobunu. Vicepremijer je, komentarišući odluku Cetinjskog suda, kazao da je “napravljen uticaj na jednog čovjeka koji je oštećeni”. Kako gledate na odluke pravosudnih organa i na šta je aludirao Abazović?

Ne bih se miješao u to što je kazao g. Abazović, jer ne znam na šta se konkretno misli. Što se tiče g. Veljovića i cijele situacije u vezi sa autorskim tekstom i njegovim daljim djelovanjem, prvo jedan načelni odgovor - moramo napokon da izlazimo iz feudalnog stanja svijesti. Ovdje ljudi misle da mogu da privatizuju instituciju, da je potpuno personalno vežu za sebe. Moramo da se naučimo kako funkcioniše moderna država. Ne možemo da imamo evropsku retoriku, a srednjovjekovni način poimanja države.

Kad je riječ o neodređivanju pritvora g. Veljoviću, mislim da je tu napravljena greška. Ne ulazeći u nadležnosti suda - da ne budem pogrešno shvaćen da vršim neprimjereni uticaj na njega - činjenica je da je, dok se ne uzmu izjave od svih svjedoka, legitimno odrediti pritvor po osnovu mogućeg uticaja na svjedoke. Stalo mi je da naglasim da pritvor nije zatvor, optužnica nije osuđujuća presuda, puštanje iz pritvora ne znači da neko neće biti pravosnažno osuđen. Sigurno nam je - kako u ovom, tako i u svim budućim slučajevima - potrebno da javnost ima povjerenje u pravosudni sistem. Ako toga nema, ne možemo govoriti o ozbiljnoj državi.

Nakon što su mediji objavili audio-snimak policijske radio-veze na kom se čuju rafali, otvoreno je pitanje upotrebe vatrenog oružja tokom protesta protiv ustoličenja na Cetinju. Pucnje su tog dana u prijestonici čulu i brojni reporteri, a Osnovno državno tužilaštvo u tom gradu pokrenulo je izviđaj. Kad, gdje i kojim oružjem se pucalo?

Ono što u ovom trenutku mogu nesporno da potvrdim je da su čaure pronađene. Tu bih se zaustavio, jer bi sve mimo toga što bih kazao bilo neozbiljno, a moguće i nezakonito s obzirom na to da su u toku istražne radnje. Pustimo nadležne da odrade svoj dio posla. Koliko sam informisan, postoji solidna koordinacija između policijsko-tužilačkih organa i nadam se jasna i nedvosmislena volja da se utvrdi istina.

Imate li operativna saznanja da je neko dijelio oružje demonstrantima?

Neće proći mnogo, a javnost će - kako kroz policijsko-tužilački postupak, tako kroz određene naše izvještaje - biti upoznata o svim saznanjima koje imamo. Procjene bezbjednosti UP-a i ANB-a su imale veliku dozu preklapanja i ukazivale na ozbiljnu opasnost.

Je li neko demonstrantima dijelo gas maske, s obzirom na to da ih je nemali broj imao, čemu mogu posvjedočiti oni koji su bili na licu mjesta? Policija je dan nakon ustoličenja ušla u podgoričku Službu zaštite i spasavanja zbog sumnje da je dio opreme koji duži ta služba podijeljen demonstrantima. Da li ste došli do nekih saznanja?

Te vrste informacija ne mogu da vam proslijedim sad. Činjenica je da je nesporno postojala organizacija. Određeni broj ljudi je bio snabdjeven gas maskama, što ukazuje na ozbiljnost namjere da dođe do određenog sukoba s policijom.

Na Cetinju je 5. septembra bio i glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, zbog, kako su pojasnili iz Tužilaštva, praćenja dešavanja u tom gradu. Je li Vas Katnić obavijestio da će tog dana doći u prijestonicu?

Nije, ali nije ni imao obavezu da to uradi. Ako je bio tamo po nalogu Vrhovnog državnog tužilaštva, to je stvar za tužilačku organizaciju. Ono što je problematično je što nijesam uočio da je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo bilo kakvu akciju u vezi sa dešavanjima na Cetinju, a mislim da su za to postojali razlozi.

Mnogo se ovih dana polemiše o policijskoj intervenciji na Cetinju. Smatrate li da je policija prekoračila svoja ovlašćenja tog dana? Je li bilo prekomjerne upotrebe suzavca? Da li su korišćeni gumeni meci?

Moja generalna ocjena - s obzirom na sva saznanja koja imam - jeste da je upotreba sile bila srazmjerna. To je stav načelnog karaktera. Mislim da, s obzirom na opasnost koja je postojala, na sve elemente, na kontekst događaja, UP jedino može da se javno pohvali za ono što je uradio, a uradio je gotovo nemoguće. Ovo ne znači da svaki pojedinačni slučaj neće biti ispitan na sveobuhvatan i djelotvoran način i da se neće utvrditi puna istina. Više sam nego zadovoljan postupanjem UP-a, ali neće doći do prikrivanja bilo koga u smislu eventualnog prekoračenja nadležnosti i upotrebe sile u pojedinačnim slučajevima.

Kažete da neće biti prikrivanja. Da li ste preduzeli nešto da se rasvijetli prebijanje građana nakon protesta DF-a 2015. godine? Neki od policijskih službenika, koji su ovih dana dobijali pohvale za akcije na Cetinju, tada su bili u jedinicama koje su batinale građane...

Što se tiče pojedinačnog imena (Miloš Rakonjac - prim. nov) i njegovog eventualnog učešća u toj akciji, u ovom trenutku se ne bih upuštao u to. Naravo, to je jedna informacija koja je došla do nas i koja će biti preispitana.

Ono što mogu da kažem za ponašanje g. Rakonjca te noći, jeste da je bilo vrlo profesionalno i da se nesporno radi o nekome ko umije da rukovodi sektorom koji mu je dat u nadležnost. U tom smislu, držim da je bio dobar izbor.

Brđanin naredio Veljovićevo hapšenje

Ko je naredio Veljovićevo hapšenje?

Policija ima operativnu nezavisnost, što znači da naredbe policiji može da izda samo direktor UP-a. Niko van policije to ne može da uradi - nikakav političar ili funkcioner ne može da izdaje operativna naređenja.

Što se tiče operativne mogućnosti ministra unutrašnjih poslova, ona postoji samo u jednom dijelu - specijalne jedinice se mogu angažovati samo uz saglasnost direktora policije. A s ozbirom na njihovu ulogu, način obuke, potencijalnu opasnost koju mogu da izazovu, ministru je dato ovlašćenje da može da opozove njihova dejstva, kao svojevrsni vid građanske kontrole.

"Znam da ova Vlada treba da ima tri primarna cilja. Prvi se odnosi na intregraciju crnogorskog društva, odnosno na ovo što popularno zovemo smanjivanje podjela. Drugi je unapređenje regionalne saradnje i treći ubrzanje evropskih integracija. Ova Vlada u ovom momentu ima nedostatke na sva tri polja. Ako ne uvidi da su crnogorske podjele sve dublje i jače i ako ne uspije - a ponekad to zaista nije do nje - da gradi jasne, jake i stabilne regionalne odnose, te da omogući da se naš integrativni put ubrza, to će biti Vlada koja će imati problem u ostvarivanju svoje misije. Ona i dalje ima prostor da sagleda svoje greške i adekvatno reaguje na njih.

Mora se otkriti ko je ukinuo zabranu ulaska Belivuku

Iz SDT-a nedavno je saopšteno da je odluku o ukidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku, u Srbiji osumnjičenom za teška krivična djela, donio bivši menadžment UP-a 28. decembra prošle godine. Veljović tvrdi da je on rukovodio Kolegijumom UP-a do 18. decembra, kad je imenovan za savjetnika crnogorskog predsjednika. Znate li ko je i zašto donio pomenutu odluku?

Tačno je da Veljović u tom trenutku nije bio direktor UP-a i da nije bio član Kolegijuma UP-a. Tačno je da je policija u tom trenutku bila samostalan organ uprave, koji je imao svoje kolegijume, nevezano za MUP. Tačno je i da se odluka o ukidanju zabrane ulaska Belivuku “sakrila” iza nekog kolektiviteta. Nemam preciznu informaciju ko je donio tu odluku. Imam informaciju koju imate i vi: da je Kolegijum ili menadžement donio odluku. To je, samo po sebi, sporno. Mora se otkriti na koji način je donijeta ta odluka i koji su motivi.

Ozbiljne države nema bez sređenog registra prebivališta

Po stupanju na ministarsku funkciju saopštili ste da vam je jedan od prioriteta sređivanje biračkog spiska? Dokle se došlo s tim? Hoće li biti izmijenjena Odluka o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje državljanstva?

Ta odluka nema veze s biračkim spiskom. Ona je vezana za upodobljavanje sa Zakonom o crnogorskom državljanstvu, tj. uračunavanjem vremena provedenog u privremenom boravku u zakoniti neprekidni boravak. Ona je imala za direktnu posljedicu olakšanje i skraćivanje roka za dobijanje crnogorskog državljanstva po osnovu spajanja porodice, tako da nije mogla da izazove nikakve sistemske poremećaje i nikakvu promjenu nacionalne strukture, kako su neki tvrdili.

Birački spisak i sve druge evidencije su jedan od prioriteta. Ozbiljne države nema bez sređenih registara, a u prvom redu registra prebivališta. Ako ne znate koliko realno stanovnika živi na vašoj teritoriji - odnosno koliko ima realnu životnu vezu sa Crnom Gorom - ne možete da projektujete bilo koju javnu politiku. Došlio smo do Nacrta izmjena i dopuna zakona o registrima prebivališta i boravišta, koji je prošao javnu raspravu. Na zahtjev skupštinskog Odbora za izbornu reformu, zastali smo s tim postupkom, jer su oni saopštili da to pripada njima. Taj nacrt ćemo još jednom doraditi i uputiti ga Skupštini. Ako kao takav bude usvojen, omogućiće da uđemo u bitnije sređivanje biračkog spiska, bez diskriminacije po bilo kom osnovu. On može da posluži kao osnova za građenje odnosa s crnogorskom dijasporom, jer ćemo i njih na određeni način ohrabriti da stupe u kontakt s maticom, pa ćemo imati i preciznije evidencije o njihovom broju i statusu u drugim državama. Za tako nešto potrebna nam je podrška parlamenta i javnosti.

Zakonita odluka o naknadama za sudije

Pošto ste koordinator Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, kako tumačite odluku Sudskog savjeta da odobri tzv. funkcionerske naknade za dvadeset dvoje bivših sudija, kojima je prethodno konstatovan prestanak funkcije jer su stekli uslove za penziju?

Postoje različiti argumenti o tom pitanju. Međutim, sudije koje su penzionisane po navedenom osnovu su i dalje - i biće još nekoliko godina - na tržištu rada. Posmatrano u tom kontekstu, mislim da je Sudski savjet donio zakonitu odluku.

Uskoro nacrt zakona o porijeklu imovine

Imate li informaciju kad bi mogao da bude gotov nacrt zakona o porijeklu imovine?

Na tome se ozbiljno radi. Taj zakon bi, u fazi nacrta, relativno brzo trebalo da ugleda svjetlo dana.

Ministarstvo pravde je u proceduri izmjena Krivičnog zakonika (KZ) i Zakonika o krivičnom postupku. Treba li KZ-om pooštriti kazne za napade na novinare?

Apsolutni sam pobornik toga. Postoji nekoliko modaliteta. Čuo sam interesovanje određenog broja poslanika da će krenuti s tom inicijativom. S obzirom na to da nam je parlament već neko vrijeme de fakto u nekoj vrsti blokade, hajde da sačekamo da li će ta inicijativa da krene od poslanika ili će je preuzeti Ministarstvo pravde. Mislim da napadi na novinare moraju biti tretirani kroz KZ.