Zamjenik predsjednika Pokreta za promjene i poslanik Branko Radulović poručio je da je krajnje vrijeme da se svi u vlasti opamete, stišaju nacionalističku euforiju, jer će u suprotnom biti glavni krivci za sunovrat i vraćanje Crne Gore “pod skute” kriminalaca.
”Krajnje je vrijeme da se opametimo, stavimo po strani lične i partijske interese, stišamo nacionalističku euforiju, ignorišemo razna spinovanja i svako uplitanje sa strane i saberemo se oko budućnosti Crne Gore, stvorimo jaku i reformsku Vladu. U suprotnom bićemo glavni krivci za sunovrat i vraćanje Crne Gore ‘pod skute’ kriminalcima”, rekao je Radulović u intervjuu “Vijestima”.
Ocijenio je da su događaji na Cetinju proizvod opšteg haosa i da odgovornost treba utvrditi i kod premijera Zdravka Krivokapića, vicepremijera Dritana Abazovića, ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića i direktora policije Zorana Brđanina.
Smatra da na dnevnom redu vanredne i prve redovne sjednice jesenjeg zasijedanja Skupštine treba da budu, između ostalog, zakoni o Vladi i o Skupštini, da se definišu nadležnosti i jasne procedure za izbor i opoziv premijera ili ministara, zatim zakon o otvaranju tajnih dosijea, o lustraciji i preispitivanju porijekla imovine, izbor Tužilačkog savjeta...
Da li će DF-PzP na Odboru za bezbjednost insistirati na utvrđivanju odgovornosti Sekulovića i Brđanina i šta su, prema Vašem mišljenju, bili njihovi propusti?
Ružni cetinjski događaji, na sreću, za sada, bez tragičnih posljedica, proizvod su opšteg haosa i “ludila” koje živimo. Kada je u pitanju Vlada kao glavni akter, odgovornost treba utvrditi i kod Krivokapića i Abazovića i Sekulovića i Brđanina, ponaosob.
Prvo, zašto nije izvršena demontaža represivnog aparata, čišćenje po dubini od kriminogenih pojedinaca i doušnika? Zašto nije uspostavljen profesionalan i koordinisan bezbjednosni sektor? Zašto na vrijeme nijesu reagovali na sve učestalije i glasnije prijetnje od vrha poraženog režima i sve složeniju bezbjednosnu situaciju? Zašto su dopustili brojna protivzakonita nenajavljena okupljanja, blokade i oba cetinjska skupa i uvođenje anarhije?
Najave dešavanja, medijsko spinovanje, akteri, oprema, nađeno oružje, registracije vozila, blokade, slijed događaja, sve je ukazivalo da se radi o sinhronizovanoj i detaljno pripremljenoj akciji interesnih rodoljuba i onih iz ubjeđenja, ali i na neadekvatan preventivni odgovor države. Jedina pozitivnost su sinhronizovane akcije policije i Ministarstva odbrane na više pozicija na terenu u nedjelju ujutru.
Strahujete li od novih protesta DPS-a i podizanja tenzija i da li mislite da su cilj prijevremeni izbori?
Sve dok se (Milo) Đukanović na Cetinju dočekuje pokličom “Dobro došao, gospodare”, (Veselin) Veljović doživljava kao “komandant”, a (Brano) Mićunović kao “nacionalni junak”, sve dok oni ne budu odgovarali za svoja zlodjela postoji latentna opasnost. Nadam se da su se mnogi poslije ružnih cetinjskih događaja opametili.
Kada očekujete redovnu sjednicu Skupštine i s kojim dnevnim redom?
Ono što se moralo učiniti na proljećnjem zasijedanju a nije, trebalo se naći na dnevnom redu vanredne i prvoj redovnoj sjednici jesenjeg zasijedanja. To su zakoni o Vladi i Skupštini, da se definišu nadležnosti i jasne procedure za izbor i opoziv premijera ili ministara, zakon o otvaranju tajnih dosijea, o lustraciji i o preispitivanju porijekla imovine, zbog revizije totalitarnog sistema, izbor Tužilačkog savjeta i izmjene seta pravosudnih zakona kako bi se uspostavio nezavisan pravosudni sistem, te set zakona o tranzicionoj pravdi, Zakon o popisu stanovništva koji bi omogućio i efikasan digitalni i terenski popis, kao u Hrvatskoj, Zakon o rebalansu budžeta za 2021, kojim bi se povećala izdvajanja za zdravstvo, obrazovanje, nauku i socijalna davanja, set zakona iz poreske politike kako bi se stimulisalo preduzetništvo, zakoni o povećanju minimalne plate i penzije, zakoni o prostornom planu, Institutu za razvoj i razvojnoj banci, kako bi stvorili osnove za investicioni ciklus.
Nažalost, imajući u vidu umišljenu samodovoljnost ove Vlade i odnos unutar parlamentarne većine, ne znam da li će biti uskoro održana ijedna sjednica, niti šta će se naći na dnevnom redu.
Da li ste zadovoljni rezultatima nove vlasti nakon godinu dana?
Koliko god da dobronamjerno prebiram po sjećanju, ne mogu ništa značajno dobro naći. I to što je učinjeno, učinjeno je na silu i moglo je bolje i sinhronizovanije.
Premijer Krivokapić je najavio novu ekonomsku politiku i velike investicije za 2022. Koliko je to ostvarivo?
Morao bi da zna da milijarde “ne padaju s neba”. Bilo je potrebno da do sada formira naučne i finansijske institucije i fondove za razvoj, da izradi prostorne planove, studije opravdanosti i idejne i glavne projekte po pojedinoj javnoj investiciji. Da učini sve ono na što sam ukazivao u inicijativama koje sam procesuirao prema Skupštini. Zbog tog nečinjenja bojim se da ćemo imati gubitak prihoda od jedne do dvije milijarde na godišnjem nivou i neke nove investicione promašaje.
Kako vidite budućnost Crne Gore u kontekstu održivog razvoja, rastućim konfliktnim i kriznim eksternim i internim okolnostima...?
Nažalost, osnovna pitanja i dileme su kako iz vremena apsurda u vrijeme znanja, kako iz ovog ludila u racio, kako od egoizma u empatiju, kako od limitiranog, retrogradnog i konfliktnog stanja u Crnoj Gori u proces inkluzivnog održivog razvoja, kako konsolidovati Zapadni Balkan, kako usaglasiti budućnost s temeljnim vrijednostima i novim politikama EU, kako preduprijediti posljedice globalnih izazova - klimatskih, epidemioloških, geopolitičkih nejednakosti, nedostatak hrane i vode. Pretpostavke održivosti, kada su u pitanju eksterni faktori, su zaustavljanje daljeg smanjenja nosivosti planete Zemlje, EU da postane globalni lider progresa, te da se ZB činjenjem integriše u EU.
Kada su u pitanju interni faktori, održivosti nema bez društvene stabilnosti, uspostavljanja pravne države i funkcionalne demokratije, revizije prošlosti i tranzicione pravde i prije svega konsolidovane većine i reformske i jake vlade.
Imajući u vidu svu složenost stanja i neizvjesnost, opcije budućnosti Crne Gore su oprečne: dugoročni razvoj, permanentni konflikti ili tragični epilozi.
Nedavno je na Univerzitetu održan naučni skup posvećen dugoročnom razvoju Crne Gore na kojem ste učestvovali. Šta je bila tema Vašeg izlaganja?
Univerzitet Crne Gore, Univerzitet u Beogradu i Institut “Mihailo Pupin” su organizovali značajan naučni skup pod nazivom “Poželjan i moguć dugoročni razvoj Crne Gore 2021”. Učestvovalo je po pozivu, po pojedinim temama, 25 uglednih naučnika i stručnjaka, njih pet iz Crne Gore, kao i ministri koje tangira održivi razvoj. Tema mog izlaganja bila je “Crna Gora - znanjem do održivog razvoja”. Impuls skupa bila je i podrška EK u povezivanju nauke i ekonomije.
Kako će na održivi razvoj uticati limitiranost crnogorskih resursa?
Višedecenijska autokratska, retrogradna i kriminogena vladavina je devastirala i limitirala mnoge resurse.
Ljudski kapaciteti kumulativno stagniraju, bilo da su u pitanju biološke supstance, demografska kretanja, zdravstvo, obrazovanje ili socijalni status. Prirodni resursi i životna sredina su takođe devastirani, bilo biodiverzitet, prostor, voda, vazduh, mineralne sirovine. Ekononomski indikatori, deindustijalizacija, samodovoljnost u hrani, infrastruktura, turizam s izraženom sezonalnošću, ekološki problemi u energetici su negativne varijacije. Ono što je najveći problem je da smo u osnovi postali društvo neznanja.
Nema održivog razvoja i života u anarhiji i konfliktu
Kako iz ovog limitiranog i konfliktnog stanja u dugoročno održiv razvoj?
Moramo znati da nema održivog razvoja i života uopšte u anarhiji i konfliktu, bolesnom i neukom društvu, bez suštinskih reformi i finansijske podrške.
Put do društva znanja je dug. Suštinski moramo promijeniti status i ulogu znanja, sprovesti prave reforme, značajno povećati ulaganja i kroz mjerljive rezultate nagrađivati. Bez unapređenja tzv. treće dimenzije univerziteta nema održivog razvoja.
Finansijska podrška održivom razvoju mora se sastojati, prije svega, kroz efikasno korišćenje finansijskih sredstava iz EU fondova i Investicionog okvira za Zapadni Balkan i drugih izvora, osnivanja Fonda za Crnu Goru s kapitalom većim od 2 milijarde eura i Razvojne banke Crne Gore. Finasiranje projekata treba da bude najbolja kombinacija mogućih izvora sredstava i našeg statusa u EU.
Pokretanje velikih investicija, tzv. “Zeleni Maršalov plan” i sektorska reforma moraju biti inkluzivni i inovativni, s kvalitetnom dokumentacijom, saglasni s novim politikama EU. Velike investicije u “zelenoj energiji”, izgradnja brze saobraćajnice na primorju, modernizacija dva aerodroma, nekih magistralnih puteva je hitna, čak i sa svojim novcem ukoliko nema drugih mogućnosti, nastavak i završetak izgradnje auto-puta i modernizacija željeznice i Luke Bar mogući su i poslije članstva u EU. Valorizacija novih turističkih destinacija mora biti krajnje analitična. Nove bolnice su prioritetne. I tako i za druge projekte i sektore. Rast BDP-a mora biti dvocifren na godišnjem nivou.
Bonus video:
