IA o izvještaju EK: Tapkanje u mjestu u pregovorima, praznina u administrativnim kapacitetima nakon promjene vlasti

Institut alternativa (IA) saopštio je danas da je "Evropska komisija u svom izvještaju potvrdila da su neophodne korjenite reforme žrtva političkih trvenja, te da poruke treba shvatiti kao snažan poziv da se svi akteri u društvu, a naročito političke partije, posvete zadacima evropske integracije".

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji je danas na sjednici Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta (AFET) predstavio Paket proširenja za 2021, uključujući izvještaje Evropske komisije o zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji (EU).

"Ukoliko se uobičajene ocjene iz izvještaja prevedu na numeričku skalu od 1 do 5, Crna Gora je još jednom dobila slabu trojku: prosječna ocjena napretka ove godine najniža je u poslednjih šest godina i iznosi 3.03 (u odnosu na 3,18 prošle godine). Sa druge strane, prosječna ocjena za presjek stanja je do sada najbolja i iznosi 3.11 (u odnosu na 3.08 prošle godine)", piše u saopštenju IA.

Iz te nevladine organizacije (NVO) su rekli da od 2015. godine, Evropska komisija primjenjuje dva nivoa ocjenjivanja - "presjek stanja" i "ocjenu napretka".

"Prvi nivo se odnosi na ocjenu sveukupnog stanja u oblastima koja pokrivaju pojedina poglavlja, dok se drugi nivo fokusira na izdvojenu ocjenu napretka koji je ostvaren u proteklih 12 mjeseci, tj. od objavljivanja prethodnog izvještaja. Moguće ocjene za presjek stanja su "početna pripremna faza, određeni nivo spremnosti, umjerena spremnost, dobar i visok nivo spremnosti". "Nazadovanje" je najniža ocjena koja se može dobiti po drugom osnovu, a slijede je "odsustvo napretka, ograničeni napredak, dobar napredak i značajan napredak". Tapkanje u mjestu, kada su u pitanju pregovori između Crne Gore i EU, najbolje se ogleda u činjenici da je u čak 30 od ukupno 33 poglavlja prepoznat isključivo "ograničeni napredak". Ni ove godine nije prepoznato nazadovanje ni u jednoj obasti, iako je funkcionalnost pravosuđa, kao poseban aspekt u okviru poglavlja 23, ocijenjena lošije nego prošle godine (bez napretka u odnosu na ograničeni napredak). Na drugoj strani, sloboda izražavanja je dobila nešto bolju ocjenu (ograničeni napredak u odnosu na prošlogodišnju ocjenu stagnacije)", piše u saopštenju IA.

Oni su kazali da je "EK u izvještaju naglasila prazninu u administrativnim kapacitetima nakon promjene vlasti, naročito u pogledu upravljanja pregovaračkim procesom".

"Podsjećamo da je i IA nedavno upozorio da se sporom reorganizacijom, slabim kadrovskim planiranjem i uvođenjem neregulisanih konkursa za vršioce dužnosti, rukovodeće pozicije u javnoj upravi dodatno destabilizuju, u kontekstu u kojem je sama Vlada u februaru ove godine ukazala da "značajan odliv ekspertskog kadra iz pregovaračke strukture može nepovoljno uticati na dinamiku ispunjavanja obaveza iz pregovaračkog procesa". Međutim, uprkos najavama o novoj metodologiji proširenja, i grupisanju poglavlja u tzv. klastere, posljednji izvještaj nije odmakao u kvalitetu i sadržaju od ostalih. U određenim djelovima, vidi se veći naglasak na političkim preduslovima neophodnih reformi, i u tom smislu, izvještaj sadrži i nivo političke analize uz uobičajene ocjene tehničkih kriterijuma i mjerila", poručili su iz IA.

Iz te NVO su rekli da je ipak, situacija na terenu u Crnoj Gori, ali i u drugim zemljama proširenja, odavno prevazišla okvire dosadašnjih godišnjih izvještaja i metodologije proširenja.

"Zbog toga se IA pridružio preporukama organizacija iz regiona u okviru TEN mreže (Think for Europe) i CEPS-a iz Brisela za uvođenjem mjera tzv. rane integracije, odnosno faznog članstva, koje bi podrazumijevala i reformu ocjenjivanja svih oblasti, a naročito vladavine prava. Detaljan grafički prikaz ocjena iz Izvještaja dostupan je na našem sajtu", zaključuje se u saopštenju.

Bonus video: