Zakon o porijeklu imovine treba usmjeriti ka nosiocima javnih funkcija, da ne bi došlo do toga da se povećanje slučajeva konfiskacije imovine ne odnosi na njih, već na tzv. obične građane - ocijenio je penzionisani profesor prava i bivši sudija Vrhovnog suda Srbije, Zoran Ivošević.
On je, komentarišući predložene izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kazao da meta propisa o porijeklu imovine treba da bude korupcija, i da zato u njihovom fokusu moraju biti javna imovina i javni novac.
”Ciljne grupe koje će targetirati zakon ne treba smještati u širok okvir, već ih valja svesti na javni sektor i nosioce javnih funkcija. Isti tretman morali bi da imaju i aktivni i bivši nosioci javnih funkcija”, ističe Ivošević za “Vijesti”.
Umjesto dosad najavljivanog izglasavanja novog zakona o porijeklu imovine - koji se ne bi mogao primjenjivati retroaktivno - Vlada Crne Gore odlučila je da izmijeni važeći Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću iz 2015. godine, te zakone o poreskoj administraciji i porezu na dohodak fizičkih lica.
Suštinu rješenja koje je Vlada predstavila u srijedu čini institut građansko-pravnog oduzimanja imovine (in rem), koji podrazumijeva postupak protiv imovine, a ne protiv lica.
Teret dokazivanja biće na onome za koga se sumnja da je nezakonito stekao imovinu.
”Građanski i krivični postupci biće potpuno odvojeni. Neko lice može u krivičnom postupku da bude oslobođeno. Međutim, ako postoji sumnja da je imovina stečena nezakonito, ona i dalje ostaje pod istragom suda”, pojasnio je na pres-konferenciji savjetnik vicepremijera za pravna pitanja, Ivo Šoć.
Ivošević ocjenjuje da je dobro što je predloženim izmjenama rizik oduzimanja imovine proširen i na “imovinu nezakonitog porijekla”.
Međutim, smatra da bi bilo još bolje kad bi se proširenje odnosilo na javnu imovinu koruptivnog porijekla, što, kaže, predviđa i Konvencija UN-a protiv korupcije, koju je bivša državna zajednica Srbija i Crne Gora ratifikovala 2005. godine.
”Ovako se može desiti da se povećanje slučajeva oduzimanja ne odnosi na koruptivnu imovinu javnih funkcionera, već na imovinu nezakonitog porijekla običnih građana”, upozorava on, dodajući da bi propise o porijeklu imovine valjalo uskladiti s Konvencijom UN-a.
Iz Vlade su saopštili da očekuju da će građansko-pravno oduzimanje imovine dati ozbiljne rezultate. Osnovni cilj je, kažu, konfiskovanje imovine radi sprečavanja vršenja krivičnih djela.
”Biće dovoljan osnov sumnje za otvaranje izviđaja. Tužilac će formirati finansijske timove koji će ispitivati imovinu. Ako se utvrdi da je prikupljeno dovoljno dokaza, imalac imovine će morati da podnese izjavu. Onda se sačinjava izvještaj i pokreće građanski postupak. Teret dokazivanja je na onom za koga se sumnja da je nezakonito stekao imovinu. Ako ne dokaže, ona ide Upravi za imovinu. Kad se pokrene finansijska istraga, imovina će biti zamrznuta”, rekao je državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, Boris Marić.
Istraga se, kako su naveli iz Vlade, može pokrenuti ako vrijednost imovine prelazi 50.000 eura. Međutim, napominju da to nije finalno rješenje.
Ivošević kaže da će se tek vidjeti šta može biti problem u implementaciji predloženih izmjena.
To će, dodaje, zavisiti od kvaliteta organa za pokretanje i vođenje postupka oduzimanja imovine - Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore i nadležnog suda.
Međutim, naglašava da postojanje propisa nije dovoljno.
”Potrebno je unaprijediti i evidencije o sticanju imovine nosilaca javnih funkcija”, kaže on, napominjući da svrha akata o porijeklu imovine nikako ne bi smjela da bude obračun s političkim protivnicima.
Na pitanje hoće li se - ako izmjene Zakona budu usvojene - moći “udariti” na najveće “ribe”, Ivošević kaže da se to može uraditi - ako se hoće.
”To bi bilo izvjesnije ako bi Zakon bio antikorupcijski usresređen na nosioce javnih funkcija, a ne na sve građane”, dodaje on.
Vlada je najavila da će istraživati ne samo sumnjivu imovinu u Crnoj Gori, već i u inostranstvu.
Marić kaže da za to postoje ozbiljni mehanizmi.
”Crna Gora je članica međunarodnih tijela s kojima razmjenjuje informacije. Tu nema nekog problema, samo mora da se radi. Mehanizmi za otkrivanje prikrivene imovine su ogromni...”, istakao je on, dodajući da će biti moguće pristupiti i bankovnim računima u državi i inostranstvu.
Ivošević podvlači da primjena propisa o porijeklu imovine nikako ne bi smjela da zanemari razotkrivanje poreskih utočišta i “rajeva”.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) početkom mjeseca je, u okviru globalne istrage o of-šor kompanijama pod nazivom “Pandora papiri”, objavila da su predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i njegov sin Blažo 2012. godine sklopili tajne ugovore o upravljanju svojom imovinom, skrivajući se iza, kako su pojasnili, komplikovane mreže povezanih kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Britanskih Djevičanskih Ostrva, Paname i Gibraltara.
Specijalno državno tužilaštvo formiralo je predmet povodom navoda MANS-a.
Upitan kako doći do imovine u inostranstvu ako je dobro skrivena i ako se, na papiru, kao njeni vlasnici pojavljuju strani državljani i strana pravna lica, sagovornik odgovara da ako to uspješno rade medijske organizacije koje se profesionalno bave istraživačkim novinarstvom, onda mogu i organi nadležni za primjenu zakona.
”Naročito ako su lojalni pravnoj normi, a ne politici”, navodi on.
Najavljenim izmjenama poreskih zakona biće, kako su rekli iz Vlade, omogućeno i utvrđivanje poreske obaveze na neprijavljeni prihod.
”Ovlašćenje za procjenu vrijednosti imovine imaće poreski inspektor. Imovina fizičkih lica koja se nalazi u inostranstvu moći će da bude procijenjena i na pretpostavljeni dohodak kojim je stečena, te da taj dohodak bude oporezovan po stopi od 80 odsto”, saopštio je državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, Janko Odović.
Ivošević smatra da pretpostavljeni dohodak nije podoban za odlučivanje o nezakonitosti porijekla imovine, jer Ustav Crne Gore jemči uživanje svojine i svih drugih imovinskih prava.
”Zato treba tražiti prikladniji način utvrđivanja relevantne činjenice. Recimo - vještačenje”, napominje on.
Javna rasprava o predloženim izmjenama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću raspisana je u četvrtak i trajaće 20 dana.
Iz Ministarstva pravde su saopštili da će nakon javne rasprave nacrt biti proslijeđen ekspertima Savjeta Evrope i drugim stručnjacima, koji će onda dati mišljenje.
Poslije preispitivanja svih predloga, sugestija i primjedbi, uradiće se finalni nacrt teksta, koji će u formi predloga zakona biti poslat Vladi.
Vicepremijer Dritan Abazović saopštio je da očekuje podršku 81 poslanika za izmjenu Zakona.
”Volio bih da vidim ko to neće podržati i zašto. Ako svi podrže, to bi bila podrška nekom društvenom konsenzusu. Na ovaj način smo završili dio posla, a glavni kreće nakon usvajanja izmjena u Skupštini Crne Gore. Vjerujem da je društvo sazrelo da se suoči s ovakvim anti-mafija zakonima”, poručio je on.
Većina vladajućih i opozicionih partija načelno podržava predložene izmjene.
Slučaj "tetke iz Kanade"
Na pitanje mogu li neke od predloženih novina u zakonu biti zloupotrijebljene, Ivošević odgovara da svako zakonsko rješenje može biti zloupotrijebljeno ako se propis primijenjuje protivno svrsi radi koje je usvojen.
"Pomenuću jedan slučaj. Kad je ministar u Vladi Srbije (Aleksandar Vulin prim. nov) kupio stan za cijenu koja daleko nadmašuje visinu njegovih prihoda, odgovorio je - 'Pare sam dobio od tetke iz Kanade'. To je bilo dovoljno da postupak utvrđivanja porijekla imovine ne bude pokrenut. On je i dalje član Vlade, a tetka i dalje živi u Kanadi, iako se ne zna ni ko je, ni šta je", zaključuje sagovornik.
Bonus video:
