Oko dva sata popodne u srijedu, 6. marta 2019. godine, mali poslovni avion poletio je sa aerodroma blizu Brisela.
U njemu je bila višečlana delegacija crnogorskog predsjednika, koja je u središte Evropske unije prethodne večeri doputovala iz Podgorice.
Milo Đukanović se tog jutra u Briselu sreo sa liderima EU i NATO, Donaldom Tuskom i Jensom Stoltenbergom i potom ručao sa zvaničnicima Evropske jevrejske asocijacije, nakon što su mu uručili nagradu “Kralj David” u znak priznanja za “njegov izuzetan doprinos podršci i zaštiti Jevreja”.
Četrdesetak minuta kasnije, umjesto da odleti pravo kući u Crnu Goru, “lir-džet 45” sletio je u Švajcarsku, zemlju satova, čokolade i sira, vrhunskih zdravstvenih usluga i polutajnog bankarstva, na jedan od aerodroma blizu Ženeve.
Donedavno je jedina javnosti poznata okolnost koja povezuje Đukanovića sa ovim mjestom bila to što u njemu živi i njegov dugogodišnji prijatelj Stanko Cane Subotić.
Avion je ostao na pisti oko tri i po sata, a potom nastavio za Podgoricu.
Šta je delegacija na čelu sa Đukanovićem radila toga dana u Ženevi, “Vijesti” nijesu mogle da saznaju od nadležnih koji dvije godine i pet mjeseci neće da odgovore na pitanja o tome, niti da objelodane dokumentaciju o ovom letu.
Generalni sekretarijat dvije Vlade i kabineti Đukanovića i bivšeg premijera Duška Markovića nisu objasnili ni ko je sve bio u državnom avionu i zašto je “lir-džet 45” slijetao u region oko Ženevskog jezera još 14 puta od juna 2016. do marta 2020. godine – od čega sa Đukanovićem još najmanje u dva navrata. Ovi predstavnici vlasti nisu odgovarali na pitanja, niti odobravali zahtjeve za slobodan pristup informacijama, pa su čak ignorisali i sudske presude po kojima je to trebalo da urade.
Tri mjeseca nakon međuslijetanja u Ženevu iz Brisela, Đukanović je ponovo tamo putovao Vladinim avionom, koji je sletio rano ujutro 6. juna, ostao na pisti nešto preko šest sati i nastavio za Bratislavu.
Predsjednik i njegov glavni politički savjetnik Milan Roćen večerali su tog dana u glavnom gradu Slovačke sa tadašnjim vice-premijerom Miroslavom Lajčakom, uoči Globsec konferencije o bezbjednosti.
Sljedećeg dana, Đukanović je govorio na panel diskusiji o dijalogu Srbije i Kosova sa predsjednicima Hašimom Tačijem i Aleksandrom Vučićem.
Vučićev avion takođe je 6. juna sletio i proveo izvjesno vrijeme na aerodromu u Ženevi na putu iz Beograda za Bratislavu, ali ne u isto vrijeme dok je avion Vlade Crne Gore bio tamo.
Đukanović i Roćen sreli su se u Bratislavi i sa tadašnjim visokim zvaničnikom Stejt dipartmenta, Filipom Rikerom, prije nego što se avion uputio prema Crnoj Gori, nešto poslije 15 časova.
Predsjednik je iz javnosti nepoznatih razloga putovao u Ženevu i 22. januara 2019. godine, sletio oko 7:52, a oko 16:38 poletio za Podgoricu.
Osim iz istorije letova Vladinog aviona, koju je “Vijestima” ustupio Projekat za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP), to se vidi i iz naloga za upotrebu vazduhoplova broj 04/19 od 13. januara 2019. godine.
Taj papir, koji je potpisala bivša generalna sekretarka Vlade Nataša Pešić, a sada savjetnica za saradnju sa državnim organima u Đukanovićevom kabinetu, jedini je dokument o korišćenju državnog aviona koji su “Vijesti” dobile od crnogorskih vlasti od početka pravne bitke za slobodan pristup informacijama u maju 2019. godine do danas, uprkos presudama Upravnog suda, koji je poništio dva rješenja GS o odbijanju zahtjeva za dostavljanje podataka o letovima.
Vladinim propisom predviđeno je da predsjednici države, parlamenta i Vlade, koji su i štićene ličnosti, mogu besplatno koristiti avion za službena putovanja, dok ostali visoki državni zvaničnici i organi, moraju da plate sve troškove korišćenje aviona iz sopstvenih budžeta, ako im se odobri upotreba aviona.
U 2016. godini, bilo je pet neobjašnjenih slijetanja u oblast oko Ženevskog jezera od juna do kraja godine, jedno 2017, tri 2018, četiri u 2019. godini – uključujući tri leta na kojima je Đukanović bio u avionu. Do marta 2020. godine, do kada “Vijesti” posjeduju podatke, zabilježena su još dva neobjašnjena leta iz Podgorice u ovu regiju, uz skrivanje i putnika i razloga putovanja.
Od kraja novembra 2016. godine do početka juna 2018. godine, postoji samo jedan neobjašnjeni let državnog aviona - u aprilu 2017. godine. Đukanoviću je 28. novembra 2016. prestala funkcija premijera, a predsjedničku zakletvu položio je 20. maja 2018.
Neki letovi su obavljeni u vrijeme kada su se u Crnoj Gori događale bitne stvari, ali “Vijesti” ne raspolažu podacima koji bi ih doveli u međusobnu vezu.
Dan poslije leta u Ženevu od 24. oktobra 2016. godine, održana je sjednica Predsjedništva Demokratske partije socijalista sa koje je objavljeno da Đukanović neće biti kandidat za premijera, nakon palamentarnih izbora tog mjeseca.
Dan nakon izbora Markovićeve Vlade, 29. novembra 2016. godine, u vrijeme dok je u Podgorici ona zasjedala, državni avion je sletio u Ženevu i ostao tamo oko osam sati.
U jeku afere “Koverta”, dan nakon što je prvi put odgovarao na pitanja novinara o njoj, Đukanović je 22. januara 2019. boravio osam sati u Ženevi, gdje je stigao Vladinim avionom.
Državni avion se u Ženevi zadržao najmanje nešto preko sat vremena u tri slučaja, a najviše trinaest i po sati 21/22. novembra 2018. godine. U nekim slučajevima, prije ili nakon slijetanja ili polijetanja iz Ženeve, avion je slijetao na aerodrome u Italiji i Francuskoj.
”Vijesti” nijesu mogle naći zvanične informacije niti medijske izvještaje o bilo kakvoj aktivnosti tri predsjednika ili drugih visokih državnih zvaničnika u Švajcarskoj u danima kada je obavljeno ovih 15 letova, kao ni u danima neposredno prije i poslije datuma tih letova.
U periodu od juna 2016. do marta 2020. godine bilo je još nekoliko letova Vladinim avionom u Ženevu, ali su visoki državni funkcioneri zvanično obavještavali javnost o svojim službenim aktivnostima u tom gradu.
Iz kabineta Đukanovića nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” iz juna 2020. godine o tome šta je radio u Ženevi 6. marta i 6. juna 2019, kao ni da li je bio putnik u avionu tokom ostalih 13 letova.Nije odgovoreno ni na prošle sedmice ponovljena pitanja o tim letovima i na dodatno pitanje o njegovom boravku u Ženevi 22. januara 2019.
”Vijesti” su pitale njegov kabinet i da li je svrha njegovih putovanja bili službena ili privatna za svaki let pojedinačno, te ako je putovao privatno, ko je platio troškove leta, ali odgovor nisu dobile.
Iz kabineta bivšeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, koji je na toj funkciji bio do 20. maja 2018. godine, na slična pitanja o eventualnim njegovim letovima za Ženevu, odgovoreno je da je za sva njegova službena putovanja “u svojstvu predsjednika i bivšeg predsjednika Crne Gore”, tehničku podršku u organizaciji službenih putovanja isključivo pružao Generalni sekretarijat Predsjednika Crne Gore, “što je prilikom obavljanja dužnosti Predsjednika Crne Gore uključivalo, između ostalog, i angažman i korišćenje aviona Vlade Crne Gore”.
”Molimo Vas da navedena pitanja uputite na adresu Generalnog sekretarijata Predsjednika”, stoji u odgovoru iz Vujanovićevog kabineta. Generalni sekretar predsjednika Slavoljub Stijepović nije odgovorio na proslijeđena pitanja Vijesti.
”Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović o svojim aktivnostima u zemlji i inostranstvu od početka mandata u novembru 2016. godine redovno obavještava javnost, sa informacijama koje su stalno dostupne. Stoga i mediji lako mogu da utvrde da nije bilo aktivnosti po traženim datumima i mjestu. Provjerom u službi Skupštine Crne Gore, utvrđeno je da se isto odnosi i na prethodnog predsjednika Darka Pajovića”, stoji u odgovoru kabineta tadašnjeg šefa parlamenta Brajovića na pitanja iz juna 2020. godine o eventualnim njegovim i Pajovićevim putovanjima u Ženevu državnim “lir-džetom 45”.
Brajović je naslijedio Pajovića na mjestu predsjednika Skupštine 24. novembra 2016. godine.
Na dodatni zahtjev da jasno saopšte da li su Brajović i Pajović putovali u Ženevu u danima naznačenih letova Vladinim avionom, odgovor iz Brajovićevog kabineta nije stigao.
Kabinet tadašnjeg premijera Duška Markovića nije odgovorio na pitanja o eventualnim njegovim letovima Vladinim avionom u tom svojstvu i za vrijeme dok je bio potpredsjednik Vlade do novembra 2016. godine
Đukanović putovao u London sa novinarom “Vijesti”
Još jednu tajnu Đukanovićevu vezu sa Švajcarskom otkrio je nedavno MANS u okviru međunarodne novinarske istrage Pandorini papiri o ofšor poslovima državnih zvaničnika, bogataša, kriminalaca i javnih ličnosti.
MANS je utvrdio da je firma koja je upravljala trastovima koje su Đukanović i njegov sin Blažo formirali 2012. godine - i sakrili to vlasništvo preko pet država - poslovala na adresi u švajcarskom mjestu Nušatel. Ono se nalazi na stotinak kilometara od Ženeve, a u blizini više malih aerodroma oko Ženevskog jezera. Od 2017. godine, firma LJ Management (Suisse), kod koje se nalazi dokumentacija o poslovanju trastova Đukanovića, preselila se na adresu u Ženevi.
Autor ovog članka je slučajno bio u isto vrijeme na pasoškoj kontroli londonskog aerodroma Hitrou sa Đukanovićem, njegovom suprugom i prijateljima 30. maja 2012. godine, istog dana kada je londonski advokat ovjerio kopiju diplomatskog pasoša tadašnjeg predsjednika DPS-a, u okviru procedure osnivanja njegovog Victoria trasta.
U kopiji pečata za ovjeru, koji je objavio MANS, stoji da se advokat lično uvjerio da kopija pasoša odgovara originalu, a da fotografija vjerno odražava lik vlasnika, iz čega proizlazi da je Đukanović trebalo da lično donese pasoš i pokaže ga advokatu.
Sa Đukanovićem su tog dana na aerodrom Heathrow doputovali supruga Lidija, kum Duško Ban sa suprugom i prijatelj Zoran Ćoćo Bećirović.
Đukanovići su negirali da su imali bilo kakvu imovinu u osnovanim trastovima, a MANS je utvrdio da su postojali najmanje do 2014. godine.
Kako su “Vijesti” došle do podataka o letovima
OCCRP je “Vijestima” ustupio podatke o letovima državnog “lir-džeta” iz kooperativne mreže praćenja letova ADSB-Exchange, u saradnji sa C4ADS. Ova mreža je najveća kooperacija organizacija i pojedinaca koje prate i skladište podatke o pravcu kretanju, visini i brzini kretanja aviona (ADS-B/Mode S/MLAT), i najveći je javni izvor nefiltriranih podataka o letovima, stoji na sajtu te mreže.
Mreža koristi ogroman broj uređaja, takozvanih fidera, koji sa zemlje primaju signal koji emituje transponder aviona tokom leta, i bilježe podatke o kretanju aviona širom svijeta.
Iz podataka ADSB-Exchange ne može se utvrditi precizno mjesto slijetanja i polijetanja, već samo aerodromi najbliži lokaciji aviona u trenutku kada neki prijemnik “uhvati” prvi ili posljednji signal aviona u vazduhu. Međutim, na osnovu analize putanje aviona, visine leta, smanjivanja i povećavanja brzine pri slijetanju i polijetanju, vertikalne brzine pri penjanju i spuštanju, kao i vremena “odsustva” sa mreže, može se sa sigurnošću zaključiti odakle je avion poletio, gdje je sletio i koliko vremena je bio prizemljen.
U regionu Ženevskog jezera ima sedam aerodroma na teritoriji Švajcarske i Francuske i oni su u podacima ADSB-Exchange izlistani za svaki let po udaljenosti od lokacije aviona čiji je signal “uhvaćen” pri slijetanju ili polijetanju.
Kada pilot isključi transponder, čije signale primaju i kontrole letjenja, mreža ne može zabilježiti kretanje aviona. Vjerovatno zbog toga u par slučajeva nema podataka o dolaznom ili odlaznom letu državnog “lir-džeta”.
Let za Pariz i dalje pod velom tajne
Đukanović je državni avion koristio tokom novogodišnjih praznika 2019/2020. za odlazak u Pariz, odakle je sa suprugom i prijeteljima otputovao u Majami, kao i za povratak iz Pariza desetak dana kasnije u Podgoricu, utvrdio je MANS u februaru prošle godine.
Predsjednik je Agenciji za sprječavanje korupcije, objasnio da je u Parizu 29. decembra 2019. imao službene obaveze o kojima nije obavijestio javnost jer su “u pitanju sastanci sa odgovarajućim stepenom tajnosti”, nakon čega je o svom trošku otputovao redovnom linijom za Majami, saopštio je ASK u januaru ove godine. Đukanović se državnim avionom vratio iz Pariza u Podgoricu 10. januara.
Pozivajući se na rješenje Specijalnog državnog tužilaštva kojim je odbačena prijava MANS-a za zlopupotrebu službenog položaja, ASK je utvrdio da Đukanović nije prekršio zakon.
Direktor Istraživačkog centra MANS-a, Dejan Milovac rekao je tada da SDT i ASK nisu drugim dokazima provjeravali tvrdnju Đukanovića da je u Parizu bio službeno a tajno, već da su samo konstatovali da je poštovana procedura odobravanja letova.
Milovac je rekao da ASK nije cijenila to što je državni avion nakon službenih sastanaka u Parizu vraćen u Crnu Goru, te da je, nakon što se Đukanović vratio iz Majamija, ponovo poslat u Pariz po njega.
”Sve i da se zaista radilo o službenom putu u Pariz, nesporno je Đukanovićeva odluka da novogodišnje praznike provede u SAD, dodatno koštala crnogorske građane u vidu naknadnih letova državnog aviona za Pariz”, rekao je Milovac.
Autor grafika: Ivan Ivanović
Bonus video:
