Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, zajedno sa više od 100 svjetskih lidera, pridružio se danas u Glazgovu Deklaraciji o šumama i korišćenju zemljišta kojom se, kako je saopšteno, reafirmiše posvećenost zaustavljanju gubitka šuma i degradacije zemljišta do 2030. godine.
Navodi se da je cilj Deklaracije i istovremeno postizanje održivog razvoja i promovisanje inkluzivne ruralne transformacije.
U Deklaraciji potpisnici naglašavaju ključne i međusobno zavisne uloge šuma svih vrsta, biodiverziteta i održivog korišćenja zemljišta u omogućavanju da svijet ispuni svoje ciljeve održivog razvoja.
“Da se pomogne u postizanju ravnoteže između antropogenih emisija gasova sa efektom staklene bašte i uklanjanju emisija putem ponora, da se izvrši adaptacija na klimatske promjene i da se servisi ekosistema održe”, navodi se u Deklaraciji.
Potpisnici su potvrdili obaveze, kolektivne i pojedinačne, prema Okvirnoj konvenciji UN o klimatskim promjenama i Pariskom sporazumu, Konvenciji o biološkom diverzitetu i Konvenciji UN o borbi protiv desertifikacije, Ciljevima održivog razvoja i drugim relevantnim inicijativama.
“Ponovo potvrđujemo naše obaveze vezane za održivo korišćenje zemljišta i za konzervaciju, zaštitu, održivo upravljanje i obnavljanje šuma i drugih ekosistema na zemlji”, kaže se u Deklaraciji.
Navodi se da njeni potpisnici prepoznaju da će ispunjavanje ciljeva u vezi sa korišćenja zemljišta, klimu, biodiverzitet i ciljeve održivog razvoja i na globalnom i na nacionalnom nivou, iziskivati transformativno dalje djelovanje u međusobno povezanim oblastima održive proizvodnje i potrošnje.
“Razvoju infrastrukture, trgovini, finansijama i investicijama i podršku malim gazdinstvima, autohtonim narodima i lokalnim zajednicama koje zavise od šuma kao izvora opstanka i imaju ključnu ulogu u njihovom čuvanju”, dodaje se u Deklaraciji.
Potpisnici naglašavaju oblasti snažnog napretka novijih godina i prilika koje su pred njima da bi ubrzali djelovanje.
“Stoga se obavezujemo da ćemo zajednički raditi na zaustavljanju i okretanju trenda gubitka šuma i degradacije zemljišta do 2030. godine, dok u isto vrijeme ostvarujemo rezultate u oblasti održivog razvoja i promovisanja inkluzivne transformacije ruralnih područja”, kaže se u Deklaraciji.
Potpisnici tog dokumenta navode da će ojačati zajednička nastojanja da konzerviraju šume i druge ekosisteme na zemlji i ubrzaju njihovu obnovu.
Dodaje se da će olakšati politike trgovine i razvoja, na međunarodnom i domaćem nivou, koje promovišu održivi razvoj i održivu proizvodnju i potrošnju robe, a koje su od uzajamne koristi za države i koje ne vode ka deforestaciji i degradaciji zemljišta.
Potpisnici su naveli da će nastojati da smanje vulnerabilnost, grade otpornost i poboljšaju uslove za život u ruralnim područjima.
“I kroz osnaživanje zajednica, razvoj profitabilne, održive poljoprivrede i priznavanje višestrukih vrijednosti šuma, priznajući prava autohtonih naroda, kao i lokalnih zajednica u skladu sa svim odgovarajućim relevantnim domaćim zakonima i međunarodnim instrumentima”, dodaje se u Deklaraciji.
Navodi se da će potpisnici nastojati da implementiraju, i ako je potrebno, ponovo osmisle poljoprivredne politike i programe da podstaknu održivu poljoprivredu, promovišu bezbjednost hrane i doprinesu dobru životne sredine.
U Deklaraciji se navodi da će potpisnici nastojati da ponovo potvrde međunarodne finansijske obaveze i značajno povećaju sredstva i investicije iz širokog niza različitih javnih i privatnih izvoda.
“A da u isto vrijeme poboljšamo njihovu djelotvornost i dostupnost kako bismo obezbijedili održivu poljoprivredu, održivo upravljanje šumama, konzervaciju i oporavak šuma i podršku autohtonim narodima i lokalnim zajednicama”, dodaje se u dokumentu.
Navodi se da će njegovi potpisnici nastojati i da pomognu usklađivanje finansijskih tokova sa međunarodnim ciljevima kako bi zaustavili i obrnuli trend gubitka i degradacije šuma.
“U isto vrijeme obezbjeđujući da postoje snažne politike i sistemi koji će ubrzati prelazak na ekonomiju koja je otporna i unaprijediti ciljeve vezane šume, održivo korišćenje zemljišta, biodiverzitet i klimu”, dodaje se u Dekalraciji.
Potpisnici Deklaracije snažno podstiču sve lidere da udruže snage u prelazak na održivo korišćenje zemljišta.
Navodi se da je to od suštinskog značaja da se ispune ciljevi Pariskog sporazuma, uključujući i smanjenje vulnerabilnosti na uticaje klimatskih promjena i zadržavanje porasta globalnih prosječnih temperature na značajno ispod dva stepena Celzijusa, kao i napore da se to ograniči na jedan i po stepen.
„Zajedno možemo uspjeti u borbi protiv klimatskih promjena, obezbijeđujući otporan i inkluzivan rast i zadržavajući i okrećući trend gubitka i degradacije šuma”, zaključuje se u Deklaraciji.
Bonus video:
