Ne mislim da će biti novih izbora u Crnoj Gori, već da ćemo naći neki model koji bi mogao da produži trajanje Vlade u postojećem ili nekom drugom sastavu. To je nešto što je realno, kazao je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović.
On je u intervjuu za Večernji list na Youtube-u objasnio da Vlada može biti unutar ove većine koja sada vlada, ali da može biti i drugog modaliteta.
S obzirom na to da je jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić kazao da taj politički savez pokreće novu inicijativu za izbor nove vlade, na pitanje koliko je izvjesno da će Crna Gora ići na nove parlamentarne izbore, Abazović smatra da je DF kao dio parlamentarne većine saopštio da ne prihvata rekonstrukciju, već da žele potpuno novu vladu.
"Jedan od modaliteta može biti i da odemo na prijevremene parlamentarne izbore. Takvo je rješenje prilično čisto jer uvijek kada postoji neka politička kriza mislim da je u redu da se mandat vrati građanima. Od toga ne treba bježati, to su tekovine demokratije, ali iskreno ne mislim da će biti novih izbora i da ćemo naći neki model koji bi mogao da produži trajanje vlade u postojećem ili nekom drugom sastavu", kazao je on.
Nakon parlamentarnih izbora prošle godine je, prema njegovim riječima, uspostavljen je novi sistem koji je po njegovom mišljenju bolji, ali koji "naravno mora proći kroz određene faze sazrijevanja gdje je svako važan - i velike i male partije".
"Svaki lider, svaki poslanik je važan. Ovu većinu čini samo jedan poslanik u odnosu na opozciju. Potpuno se promijenio koncept", istakao je potpredsjednik Vlade.
On je, kako je rekao, predsjednik Građanskog pokreta URA koja je zelena liberalna, a njegove kolege iz DF-a su "desničarska opcija".
"I nama je bilo potrebno da prošle godine srušimo taj berlinski zid u Crnoj Gori, da objasnimo građanima da njihov glas nešto vrijedi, da im vratimo suverenitet, ali to ne znači da su se spojile stranke koje identično gledaju na političku viziju Crne Gore i zbog toga ne isključujem ni nove izbore, kao što ne isključujem da se u nekom domenu dogovorimo oko nekog novog aranžamana, oko neke nove vlade koja bi imala konture postojeće ili nešto bi bila nešto drugačija. Nijednu opciju u ovom trenutku ne bih isključio", saopštio je Abazović.
Aktuelna bezbjednosna situacija stabilna
Abazović je ocijenio da je aktuelna bezbjednosna situacija u Crnoj Gori stabilna i da - "nemamo nikakvih mogućih problema niti najavu bilo kakvih problema"
Smatra i da je situacija u vezi sa Cetinjem politizovana i da je to stvar koja traje, "sukob između percepcije nacionalne i religijske".
"Meni je zaista žao zbog svega toga. Mislim da je sve što smo emitovali oko Cetinja jako je negativno i sa tim niko ne može biti ponosan - ni jedna ni druga strana. Imali smo veliku politizaciju jednog religijskog događaja. Ono što moram da ustvrdim, što mislim da je izazvalo nedoumice i u Hrvatskoj, da su sektor bezbjednosti, Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost i ostale službe koje su pomogle učinile sve da se konflikt ne širi iako je postojao ogroman rizik da bi mogao lančanom reakcijom izazvati nestabilnost i u drugim gradovima Crne Gore", istakao je on.
Tamo je, kako je dodao, bilo razbijanja barikada, upotrebe suzavca, ali nije bilo nijedne žrtve, nijedne teže tjelesne povrede bilo koga.
"Osim tog gorkog ukusa koji je ostao, konflikt se nije proširio na druge gradove Crne Gore. Mi kao Vlada nismo ti koji mogu da određuju gdje će se održavati vjerski skupovi. Taj skup je trebalo da bude javan, ali kada su odlučili da ritual bude organizovan unutar zidina manastira više nije javan i nemamo ustavne mogućnosti nekoga sprečavati i govorimo: "Ovo ćete odraditi na ovom mjestu ili na drugom mjestu"", rekao je Abazović.
On je istakao i da mu je žao što taj religijski skup nije jednostavnije završen, ali i da mu je isto žao što ljudi koji su protestovali, "a čija prava branimo jer imaju ustavno pravo to raditi, nisu radili to na drugačiji način - ne uz barikade, ne uz paljenje guma, ne uz upotrebu vatrenog oružja, ne uz kamenice, ne uz blokadu saobraćajnica, nego da to uradili kao što smo imali skupove 22. avgusta i 2. septembra, gdje je sve proteklo besprekorno"
"Mi smo izabrali soluciju da ne ograničavamo ustavna prava građana i da omogućimo da se vjerski ritual održi - kazao je Abazović i rekao da je mnogo važno da je mir sačuvan i da je ponosan na to, a da je ta kritična situacija eskalirala sigurno bi prešla granice Crne Gore", dodao je.
Na pitanje da prokomentariše da mnogi analitičari vide taj događaj kao pokušaj Srbije da nametne svoj uticaj u Crnoj Gori preko Srpske pravoslavne crkve odgovorio je da "mnogi pokušaavaju da nametnu svoj uticaj u Crnoj Gori".
"To pokušavaju mnoge velike države. Naši odnosi sa Srbijom su tradicionalno najbolji i najveći broj stanovništva, značajan dio stanovništva u Crnoj Gori osjeća se Srbima, mnogi su pobornici SPC i to je njihovo pravo. Želim najbolje moguće odnose sa Srbijom, kao i sa ostalim komšijama, ali ako govorimo o ustavnim pravima mi smo tu da ih branimo. Ako govorimo ko će upravljati sektorom bezbjednosti u Crnoj Gori, onda će to činiti nadležni organi i niko na teritoriji Crne Gore neće obavljati vlast osim legitimno izabrane vlade", smatra Abazović.
Abazović je takođe ocijenio da je predsjednik države Milo Đukanović bio saučesnik u dešavanjima na Cetinju.
Nema negativnosti u odnosu na NATO
Na konstataciju da je, pored ostalog, izaslanik za Balkan Gabrijel Eskobar rekao da postoji zabrinutost kada je u pitanju opasnost za NATO u razmjeni podataka sa novom crnogorskom vladom odgovorio je da to nije istina.
"Ne, to nije istina. Mislim da je ta izjava malo istrgnuta iz opšteg konteksta. Mi smo preuzeli državu koja je bila prilično neuredna u tom sistemu. Imali smo nekoliko afera u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, to je nešto što je potpuno logično kada se promijenio režim, ali nema nikakvih negativnosti u odnosu na NATO. Od NATO-a nema nikakvih restrikcija, niti su prema nama preduzete bili kakve mjere koje bi upućivale na to da se neki dio naših zadataka ne radi na način na koji je propisano i dogovoreno. Pričao sam sa gospodinom Eskobarom i oko toga. Oni su zabrinuti zbog drugih trendova, ti trendovi su geopolitički", rekao je Abazović.
Uticaj Rusije preko Srbije postoji, ali "ne bi pravio da je to nešto preveliko"
Na pitanje da li je istina da postoji jačanje uticaja Rusije na Crnu Goru preko Srbije, Abazović smatra da sigurno postoji neki uticaj, ali ne bi "pravio da je to nešto preveliko".
"Što nam institucije budu jače, profesionalnije, nezavisnije, to će naš otpor biti veći. Što su naše institucije slabije, politizovane, djeluju u sistemu duboke države, to će naš sistem biti mnogo lakši plijen za nekoga ko bi htio ovdje da ostvarit neki svoj uticaj. Zbog toga se moramo boriti da ojačamo svoje institucije", ističe on.
Optužbe da njega, kao koalicionog partnera u Vladi, koriste za stvaranje "srpskog sveta" , kaže da ih zanemaruje i da "ne možemo da vodimo ozbiljnu politiku na osnovu stavova 10 ili 20 botova na društvenim mrežama"
Abazović je takođe kazao da su 8. septembra prošle godine potpisali sporazum kojim su jasno precizirali koji je strateški pravac ove vlade.
"To znači da su te stranke prihvatile naš koncept, a ne mi njihov. Govorili su kako će Crna Gora da promijeni zastavu, grb, himnu. Je li se to desilo? Nije. Govorili su da će Crna Gora izaći iz NATO-a. Da li se to desilo? Nije. Govorili su da će Crna Gora da poništi priznanje Kosova. Je li se to desilo? Nije. Govorili su da će naši manastiri da završe negdje u Srbiji, u Čačku. Je li se to desilo? Nije. Jedno je propaganda, drugo je realan život. Neka kaže neko koji je to službenik nove crnogorske vlade koji nije ustao na himnu. Neka kaže gdje je inicijativa da se bilo koje od ovih pitanje koje sam naveo pokrene. Neka izađe neko i kaže to i spreman sam istog trenutka da podnesem ostavku i kažem: "Jeste, u pravu ste, ovo nismo identifikovali", istakao je Abazović.
Bonus video:
