Ministri spoljnih poslova članica Evropske unije danas su razmotrili "Dokument za raspravu o Zapadnom Balkanu", koji je pripremila Evropska služba za spoljne poslove (EEAS), na čijem je čelu šef evropske diplomatije Žozep Borel.
U dokumentu, u koji je uvid imala agencija Beta, upozorava se da je politička situacija na Zapadnom Balkanu "opterećena sve većim izazovima", uz produbljivanje ozbiljne političke krize i poruke razdora u Bosni i Hercegovini, zategnutost na sjeveru Kosova i međupartijske podjele u Crnoj Gori koje "uzdrmavaju i parališu politički sistem".
Borel je izjavio danas u Briselu da Evropska unija očekuje da Kosovo i Srbija u potpunosti sprovedu sporazume postignute u dijalogu Beograda i Prištine i da se konstruktivno angažuju na postizanju brzog napretka ka ukupnoj normalizaciji odnosa.
Sažimajući današnju raspravu šefova diplomatija članica EU o Zapadnom Balkanu, Borel je rekao da se Unija nada da će do kraja godine biti održana nova runda dijaloga na najvišem nivou, uz učešće predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Aljbina Kurtija.
Borel je dodao da je to "bar njegov cilj i poziv obojici lidera".
U "Dokumentu za raspravu o Zapadnom Balkanu" navodi se i da je "atmosfera vezana za dijalog Beograda i Prištine i dalje puna izazova" i da posljednjih mjeseci nije bilo napretka.
Primjećuje se da je "rješavanje spora (Beograda i Prištine) oko automobilskih tablica ponovo pokazalo da dijalog može dati rezultate", uz jasne poruke visokih zvaničnika EU i šire međunarodne zajednice, uključujući tijesnu saradnju sa SAD.
U dokumentu, o kojem su šefovi diplomatija EU raspravljali bez usvajanja zaključaka, središte pažnje je "na primjeni otvorenih pitanja u dijalogu" u cilju normalizacije odnosa Beograda i Prištine.
Strane u dijalogu "moraju biti podstaknute da djeluju konstruktivno i da ostvare pozitivne ciljeve, uključujući regionalne sporazume vezane za Zajedničko regionalno tržište", stoji u dokumentu.
U cilju podrške naporima Borela u dijalogu, navodi se u tekstu, potrebni su "stalna podrška i angažovanje članica EU na visokom nivou u odnosu na Beograd i Prištinu".
U Borelovoj analizi se navodi da je EU "pokazala snažno angažovanje u odnosu na Zapadni Balkan" samitom na Brdu kod Kranja u Sloveniji i drugim susretima na visokom nivou, uz političku, finansijsku i tehničku podršku.
Dodaje se, međutim, da je te "napore prekrila sjenka širokog razočaranja partnera na Zapadnom Balkanu kad je riječ o procesu proširivanja", i da "javna podrška integraciji u EU opada, dok jačaju nacionalističke poruke i politike identiteta".
Bonus video:
