Poslanici vlasti su tokom rasprave o Predlogu za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav, a u vezi sa događajima na Cetinju početkom septembra, ocijenili da je jasno da je Milo Đukanović prekršio najviši pravni akt, dok su iz opozicije tu inicijativu nazvali politikantskim pamfletom.
Simonida Kordić (DF) je, obrazlažući Predlog, rekla da je predsjednik države, povodom događaja na Cetinju 4. i 5. septembra i ustoličenja mitropolita Joanikija, pokušao da određuje gdje će se i na koji način obavljati vjerski obredi.
Takođe je ukazala da je predsjednik prekršio Ustav i u slučaju imenovanja ambasadora, gdje je Đukanović negativno odgovorio na imenovanje određenog broja kandidata, uz obrazloženje da su na referendumu bili protiv nezavisnosti Crne Gore.
“Prekršio je član 8 Ustava kojim je zabranjena svaka diskiriminacija, rangirajući građane koji imaju ili nemaju pravo da obavljaju funkcije, u odnosu na njihovo političko izjašnjavanje na referendumu”, kazala je Kordić.
Ona je rekla da dužnost parlamenta nije da presuđuje, o tome odlučuju Ustavni sud.
Branko Radulović (PzP) rekao je da bi bilo dobro da Đukanović dođe u parlament i prisustvuje raspravi “nije mu daleko”.
Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak rekla je da će skupštinske službe uputiti Đukanović poziv da dođe. Ona je parlament obavijestila i da je Koča Đurišić podnio ostavku na funkciju člana Državne izborne komisije.
Dragan Bojović (DF) rekao je da nema afere u koju nije direktno uključen Đukanović, “od Paname i Britanskih Djevičanskih Ostrva, preko Albanije do Tajland i Malte”.
“Pominje se i u spisima sudova iz Palerma, samo ga još nema u spisima crnogorskih pravosudnih organa, ali vjerujem da će se i to brzo ispraviti. Za svaku gramzivost računi stignu prije ili kasnije i ceh se mora platiti. Ali ceh će platiti i oni koji su ga podržavali”, kazao je Bojović.
Jevto Eraković (DPS) rekao je da je Predlog SNP-a politikanski pamflet, tendeciozno zasnovan na istrgnutim djelovima jedne izjave predsjednika.
“Predsjednik prema Ustavu, kao i Evropskoj povelji o ljudskim pravima, ima jednako pravo na slobodu izražavanja kao i svaki drugi građanin. Ustavom, članom 57, definisano je da niko ne može da bude pozvan na odgovornost niti da trpi druge štetne posljedice zbog stavova u javnom obraćanju, osim ako nije riječ o krivičnom djelu”, kazao je Eraković.
On je pitao predlagače što nijesu protiv Đukanovića podnijeli krivičnu prijavu, ako je podsticao na mržnju, kao što tvrde.
“Nijesu je podnijeli jer je očigledno da on ta krivična djela nije počinio…Oni su krajnje tendeciozno iz konteksta istrgli djelove obraćanja predsjednika, kako bi pokušali da ga kompromituju kao jedinu instituciju koja jedina funkcioniše u državi štiteći interese Crne Gore”, rekao je Eraković.
Damir Šehović (SD) pozvao je kolege iz vlasti da povuku inicijativu. On je rekao da jedini čovjek koji je izvjesno izašao iz granica svojih ovlašćenja i prekršio Ustav je predsjednik Vlade, “jer je tih dana, po sopstvenom priznanu komandovao policijom”.
Vladimir Martinović (Demokrate) kazao je da je Đukanović uspio uz pomoć saradnika Veselina Veljovića i Zorana Lazovića da stvori tenzičnu atmosferu zbog jednog vjerskog obreda.
Ipak, kako je kazao, raduje ga što taj puč nije uspio, već je država uspjela da zaštite ustavni poredak, donekle “jer je vjernicima jedne vjerske zajednice onemogućeno da tog dana prisustvuju vjerskom obredu”.
Branko Radulović (PzP) ocijenio je da su ova vremena gora od vremena Otomanskog carstva, komunizma i socijalizma…
“Trajno smo izgubili mnoga dobra, sa pravom nosimo atribute partitokratne, zarobljene, kriminalne države…Personalno, najveća odgovornost je na Đukanoviću i njegovim kompanjonima, mislim da su kompanjoni u sivoj zoni i da su to srodnici, prijatelji i partneri međunrodnih oligarha i kriminalaca”, kazao je Radulović.
On je rekao da oni koji su za njihov interes potpisivali štetne ugovore ili pozajmljivali imena, snosiće odgovornost.
“Ipak je najveća odgovornost na nama što smo im dopustili da ovo od Crne Gore urade”, kazao je Radulović.
On je dodao da je pitanje koliko je ovo posljedica samog karakter crnogorskog društva – “podaništvo kroz vjekova kod nekih je postala genetska osobina”.
“Zbog nas se Đukanović ovako ponaša, zbog nas i dalje kriminalci upravljuju Kombinatom aluminijuma i mnogim resursima, eksploatišu crvene boksite…Nijesmo još otkrili nalogodavca ubistva Duška Jovanović i mnogih drugih”, naveo je Radulović.
On je poručio poslanicima većine da trena da se objedini oko evropske platforme i pozovu manjinske partije, a po mogućnosti i poslanike iz SD-a i SDP-a “ako nemaju saučesništva sa Đukanovićem”.
“A vi morate proći kroz čistilište zbog Đukanovićeve prošlosti”, poručio je poslanicima DPS-a.
Predlog je inicirala Socijalistička narodna partija (SNP), a potpisalo ga 38 poslanika vlasti, dok je troje poslanika GP URA ranije najavilo da će ga podržati i da iz tehničkih razloga njihovog potpisa nema.
Povod za podnošenje ovog predloga bila je izjava od 28. avgusta, kada je predsjednik države Milo Đukanović rekao da će doći na protest na Cetinje ako se ne odustane od ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija u tom gradu.
”Nadam se da neću biti u situaciji da 5. septembra i sam budem na Cetinju, tamo gdje budu Cetinjani i gdje je većinska Crna Gora, gdje se brani dostojanstvo države”, kazao je tada Đukanović.
Ustoličenje je održano 5. septembra, a prethodili su mu protesti dijela građana, blokade puteva prema Cetinju. Policija je demonstrante rastjerala suzavcem, a mitropolit je, sa srpskim patrijarhom Porfirijem, helikopterom Vojske Crne Gore došao na Cetinje i ceremonija ustoličenja je održana u Cetinjskom manastiru.
Đukanović je došao na protest 4. septembra, prošetao ulicama Cetinja i do kasno u noć sjedio u Gradskoj kafani sa funkcionerima DPS-a i dijela opozicionih partija, biznismenima, simpatizerima...
U Predlogu za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik povrijedio Ustav, navodi se da je ovakvim postupanjem Đukanović grubo povrijedio član 14 Ustava koji propisuje da su “vjerske zajednice odvojene od države, kao i da su vjerske zajednice ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova”.
Navedeno je i da je Đukanović prekršio član 161 Krivičnog zakonika “organizujući i pozivajući na sprečavanje vjerskog obreda, što je operativno u djelo sprovodio njegov savjetnik za bezbjednost Veselin Veljović”.
Javnosti još nije dostupna informacija da li će Veljović odgovarati ili je oslobođen sumnje da je predvodio demonstrante u probijanju policijskog kordona na Cetinju uoči ustoličenja.
Amer Smailović (BS) ocijenio je da je inicijativa podnijeta sračunato da se permanentno urušavaju institucije, a “sve potiče iz kuhinje centara moći koji ne misle dobro Crnoj Gori”.
“Ako bude izglasana, o njoj se mora izjasniti Ustavni sud kojeg ste blokirali svjesno”, kazao je Smailović.
Vladimir Joković (SNP) kazao je da je zahtjev te partije potpuno opravdan.
“Od Đukanovića se trebalao očekivati, kao kada je, kad mu je trebalo, ljubio krst mitropolita Amfilohija, da iskoristi autoritet prema onima kojim ima, da kao predsjednik omogući da se ustoličenje obavi na Cetinju. Ali, razumijem ga, jer je to njegov politički stav, ali vaša politika podjela je doživjela poraz 30. avgusta prošle godine”, rekao je Joković.
On je kazao da je vrijeme da Đukanović podnese ostavku i “skine sa Crne Gore etiketu da je kriminalna država”.
Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković objasnila je da postupak za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav može pokrenuti Skupština, na predlog najmanje 25 poslanika.
“Odluku o tome da li je podvrijedio Ustav ili ne, donosi Ustavni sud. Ako Ustani sud procijeni da je povrijedio Ustav skupština ima pravo da ga razriješi, zna se kojom većinom”, kazala je Vuksanović Stanković.
Ako Ustavni sud procijeni da je predsjednik povrijedio Ustav, Skupština nakon toga sa 41 glasom poslanika može da donese odluku o njegovom razrješenju. Vladajuća koalicija ima 41 poslanika od ukupno 81 u parlamentu.
Vuksanović Stanković je, govorći o događajima na Cetinju, rekla da je policija “radila po naredbi Aleksandra Vučića”.
“Premijer je bio u službi tuđe države, što je izdaja”, rekla je ona.
Miloš Konatar (Crno na bijelo) rekao je da je Crnoj Gori potrebno da ostavi pošlost iza jer se ona ne može mijenjati, ali semože stvarati bolja budućnost.
“Nas u bolju budućnost ne mogu voditi ljudi koji dijele , koji nam ne daju da nađemo ono što ja zajedničko i krenemo naprijed”, rekao je Konatar. On je kazao da Đukanović sa pozicije predsjednika ne doprinosi pomirenju, već propdubljuje podjele i ne dozvoljava da se pomireno društvo okrene boljoj budućnosti i EU.
“Imamo predsjednika koji predstavlja teret zemlji čiji je predsjednik”, rekao je Konatar.
Jovan Vučurović (DF) kazao je da je DF nije imao priliku da se pita u izvršnoj vlasti u prehodnoj godini, a da jeste “već bi ruka pravde odvano stigla i Đukanovića i Prvu familiju”.
“Ne bismo se time sada bavili, u novembru ove godine, to bi riješili reformisani sudovi I tužilaštvo”, rekao je Vučurović.
On je dodao da je inicijativa potpuno opravdana jer je Đukanović “vezan za svako veliko kriminalno djelo u Evropi, što je sramota za Crnu Goru”.
“O njegovom karakteru govori to što je došao na Cetinje, izazvao sukobe i pobjegao…Namjera mu je bila da izazove krvoproliće u Crnoj Gori da bi ostao na vlasti”, kazao je Vučurović.
Poslanik DPS-a Predrag Sekulić rekao je da nije pravo pitanje da li je Đukanović prekršio Ustav, nego ko je i zašto htio krvoproliće na Cetinju 5. septembra.
“To se dešava kada vam tuđa crkva bira vladu”, kazao je Sekulić.
Miodrag Lekić (Demos) poručio je da smetnja na evropskom putu ne smije biti nijedan pojedinac, grupe…
Govoreći o Đukanoviću, kazao je da je on sinonim podjela i to radi od početka progoneći ljude - prvo one koji su bili za nezavisnu Crnu Goru, pa one koji su bili za “srpsku interpretaciju Crne Gore”.
“Kad se saberu i jednu drugi - 100 odsto građana je bila predmet anatemisanja”, naveo je Lekić.
Podsjetio je na izvještaje Evropske komisije u kojima se traži pravni i politički ishod afera “koverta” i “snimak”.
Nikola Rakočević (DPS) poručio je da treba tražiti teme oko kojih se razumiju i da građani mogu da kažu: “evo ovi ljudi konačno govore o nečemu što se nas tiče”.
“Ove nas teme udaljavaju jedne od drugih”, rekao je Rakočević.
On je pitao da li je, bez obzira na različita mišljenja o dešavanjima na Cetinju, bilo šta vrijedno onakve intervencije Vlade “i stavljanje u opasnost i građana i mira ne samo na Cetinju već i u Crnoj Gori, jer bi se ono što se desilo na Cetinju, prelilo na Crnu Goru”.
Maksim Vučinić (RP) kazao je da je razloga za smjenu predsjednika ima dovoljno.
On je kazao da je "Đukanović politička olupina", zbog čega je reagaovala potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak.
Ona mu je rekla da povede računa i pozvala svi da biraju riječi.
Vučinić je odgovorio da “političko licemjere” i “politička olupina” nijesu uvrede.
“Đukanović je politička olupina koja ne preza da sijući mržnju i razdor, pa po cijenu da se prolije bratska krv, dođe do vlasti i to je pokazao 5. septembra”, kazao je Vučinić.
Nikola Janović (DPS) ocijenio je da vlast koja tjera građane da dižu barikade nije dobra vlast i ne razumije svoje građane.
“Podnoseći ovu inicijativu, slikate portret vaše vlasti”, kazao je Janović.
Momo Koprivica (Demokrate) kazao je da je jasno da predsjednik države u obavljanju svoje funkcije nije oličavao državno i narodno jedinstvo.
“On to nikad nije činio, bio je faktor produbljivanja podjela”, kazao je Koprivica.
Podsjetio je na stanje u Ustavnom sudu koji “nema propisano sastavljanu strukturu”, jer je dvoje sudija penzionisano, a nije postignuta saglasnost da li je treći sudija stekao uslov za penziju ili će ga steći 1. januara, a o čemu Skupština nije obaviještena.
Andrija Popović (LP) inicijativu vidi kao politički marketing većine i, kako je kazao, motivi su politički – animozitet prema procrnogorskim snagama i predsjedniku države.
“Ovo je opasan presedan koji neće rezultirati ničim”, rekao je Popović.
On je rekao i da su u parlamentu “nasamareni” kada su glasali za vraćanje imovine u Valdanosu, jer većio dio pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Genci Nimanbegu (Forca), koji je bio predlagač Zakona o povraćaju imovine u Valdanosu, kazao je da je bio jasan kad je to predložio, da imovinu na Valdanosu imaju i vjerske zajednice.
Popović je rekao da nije znao, “jer se u medijima prikazuje da je ta zemlja daleko više crkveno vlasništvo nego privatno”.
Apelovao je da se privatna svojina vrati vlasnicima i na drugim lokacijama.
Bonus video:
